Prof. Gloria Vickov: Vizionarski i odvažno idemo ususret novim izazovima

Prva ste dekanica Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Splitu, a sada ste dobili povjerenje Fakultetskog vijeća i za drugi mandat. Čime je obilježen vaš prvi mandat?

– Prvo mandatno razdoblje obilježeno je mnogim izazovima i poteškoćama te neizvjesnostima u domeni visokog obrazovanja, od blokade koeficijenata, neodobravanja novih radnih mjesta, nemogućnosti napredovanja u zvanjima, donošenja novog kolektivnog ugovora koji, iako, u svojoj osnovi, zamišljen poticajno za sveučilišne djelatnike, za naš Fakultet predstavlja poseban izazov, kako u nastavnom (zbog kadrovske potkapacitiranosti), tako i u financijskom smislu pa do otegotnih okolnosti vezanih uz rješavanje našeg prostornog pitanja i financijskih (ne)prilika kao i nesagledivih posljedica korona virusa. Usprkos svim navedenim teškoćama i ozbiljnim problemima, naš je Fakultet svakog od njih dočekao spremno, s pravovremeno osmišljenim i provedenim rješenjima, čime se osiguralo njegovo neometano poslovanje i funkcioniranje.

Uloženi se trud, dakle, isplatio?

– Tako je, u tako izazovnim vremenima uspjeli smo osigurati napredak naše „kuće“ na svim razinama – od preseljenja i uređenja nove zgrade, ostvarenja novih radnih mjesta i napredovanja u zvanjima svih naših nastavnika, koji su za to ispunili uvjete, pri čemu smo zahvalni aktualnoj Upravi našeg Sveučilišta, na čelu s rektorom, prof. Draganom Ljutićem, na iznimnom trudu i angažmanu oko osiguravanja koeficijenata potrebnih za napredovanja u zvanjima kao i za nova radna mjesta za cijelo naše Sveučilište, a što je conditio sine qua non svekolikog napredovanja i neometanog funkcioniranja svakog fakulteta, do razvijanja i osnaživanja našeg znanstveno-istraživačkog rada, kreiranja novih studijskih programa, i to na engleskom jeziku, kao i promicanja i njegovanja naših svekolikih kulturnih aktivnosti. K tomu, čak i u ovim iznimno teškim i nepredvidivim pandemijskim okolnostima, kada smo gotovo u jednom danu bili prisiljeni promijeniti načine poučavanja i oblike nastave i u potpunosti reorganizirati fakultetsko poslovanje u svim segmentima, svi smo pokazali, rekla bih, zavidnu razinu sposobnosti pravovremenog i sustavno promišljenog organiziranja, prilagodbe te susretljivosti i kolegijalnosti. Ovdje moram istaknuti samoprijegoran rad i veliki trud naše prodekanice za nastavu i studentska pitanja, prof. Antonele Marić, koja je u tom bremenitom periodu napravila izvrstan posao i pravovremeno iskoordinirala prelazak na nastavu na daljinu. Naposljetku, preseljenje u novu zgradu, u kojoj raspolažemo s dovoljnim brojem predavaonica, označio je novi zamah u organizacijskim mogućnostima vezanim uz nastavne aktivnosti. Uz razumijevanje i podršku aktualnog rektora splitskog sveučilišta naš bi se fakultet uskoro trebao proširiti i u prostore zgrade koje trenutno koristi Rektorat. Tim će se potezom dodatno znatno povećati kvaliteta studiranja i rada na našem Fakultetu.

Na čemu počiva vaš program za nadolazeće mandatno razdoblje?

– Dopustite mi najprije istaknuti kako smatram da je najveće bogatstvo kojim raspolažemo, a koje se naročito velikim i značajnim pokazalo tijekom proteklog turbulentnog razdoblja, naša ujedinjenost i kolegijalni duh kojima smo prevladavali različitosti i stalno nastojanje da se međusobno nadopunjujemo. Staloženo, kontinuirano i, rekla bih, smjelo napredovanje našeg Fakulteta, usprkos mnogim izazovima i teškoćama, uistinu je zasluga punog doprinosa svih zaposlenika te marljivog i kreativnog angažmana naših studenata. I moj program za nadolazeće mandatno razdoblje počiva upravo na čvrstom pouzdanju u takvu snagu naše fakultetske zajednice, s ciljem učvršćivanja postignuća našeg fakulteta ostvarenih pod vodstvom dosadašnjih dekana i ostvarivanja daljnjeg razvoja i izgradnje svih komponenti njegova znanstvenoistraživačkog, nastavnog i kulturnog djelovanja, a u svrhu općeg i pojedinačnog dobra svih njegovih članova.

Recite nam nešto o znanstveno-istraživačkoj aktivnosti na Fakultetu?

– Tijekom posljednje dvije godine znatno se povećala znanstvena produktivnost našeg Fakulteta, s obzirom na broj objavljenih radova u Wos i Scopus bazama. U mandatu koji ističe uloženi su znatni napori i provedene mnoge aktivnosti usmjerene prema poticanju visokokvalitetnog i produktivnog znanstvenoistraživačkog rada (sudjelovanje u znanstvenim i znanstveno-stručnim projektima i iniciranje istih, na znanstveno-stručnim konferencijama i skupovima), ostvarivanju znanstvene suradnje na domaćoj i međunarodnoj razini, jačanju izdavačke djelatnosti, radu na popularizaciji znanosti, provođenju i promoviranju koncepcija cjeloživotnog učenja i profesionalnog usavršavanja, poticanju uključenosti studenata u znanstvenoistraživački rad, poticanju suradnje s lokalnom zajednicom, civilnim sektorom i nevladinim udrugama i, općenito, jačanju znanstvene prepoznatljivosti Fakulteta.

Filozofski fakultet aktivan je na mnogim poljima, možete li nam izdvojiti neke od projekata iz vašeg prvog mandata?

– Nimalo ne omalovažavajući nijedan projekt ni provedenu znanstvenu aktivnost, ovdje bih ukazala na sljedeće. Na našem je Fakultetu osnovan Centar za komparativne i korejske studije, prvi takav u ovom dijelu Europe, u okviru kojeg je pokrenut novi časopis Cross-Cultural Studies Review. Vrijedno je istaknuti kako je tim znanstvenika s našeg Fakulteta, pod vodstvom prof. dr. sc. Borisa Škvorca s Odsjeka za hrvatski jezik i književnost, koji su u okviru projektnih aktivnosti osnovali ovaj centar, ostvarili najbolje rezultate u prvoj godini financiranja projekta, u konkurenciji od trinaest sveučilišta s triju kontinenata. Ovim projektom se priprema tlo za ustrojavanje korejskih studija na našem Fakultetu. Djelujući na načelima multidisciplinarnosti i usredotočen na euroazijske komparativne studije, istraživanja književnosti, umjetnosti i filma, ovaj centar dodatno obogaćuje aktivnosti našeg Fakulteta upriličavanjem raznih izložbi, interaktivnih medijskih projekata, konferencija i radionica.

Pokrenuli ste i inicijativu kojom je učenje hrvatskoga jezika i kulture postalo obvezno za sve strane studente?

– Tako je, inicijativa je pokrenuta u suradnji s Centrom za hrvatske studije u svijetu. Na osnovi elaborata koji je izradio naš Centar, pod vodstvom prof. Jagode Granić, Senat Sveučilišta u Splitu je, prvi put u Hrvatskoj, donio takvu odluku, čime će se, vjerujem, znatno doprinijeti očuvanju, promoviranju, ali i popularizaciji hrvatskog jezika i hrvatske kulturne baštine. U aktualnom vremenu globalizacije na svjetskoj razini držim da je od iznimne važnosti da sustavnim promišljanjem i djelovanjem uložimo dodatan trud i napor u očuvanju našeg materinskog jezika i promoviranju naše bogate kulture i tradicije. Malo se koja zemlja može pohvaliti toliko bogatom poviješću i kulturnim naslijeđem. Svojevremeno sam u mojoj znanstvenoj monografiji „Hvatska kultura u učenju stranog jezika“ iz 2016. godine, na osnovi empirijskog istraživanja, progovorila o znanstveno utemeljenoj potrebi, ali i praktičnoj te gospodarskoj opravdanosti „iskorištavanja“ engleskog jezika kao jezika globalne komunikacije u svrhu očuvanja i promoviranja hrvatske kulturne baštine.

Inicirali ste i aktivnosti usmjerene prema internacionalizaciji studijskih programa. Recite nam nešto o tome.

– Tijekom ovog prvog mandata napravljena su dva vrlo značajna i, rekla bih, pionirska iskoraka u strateškom promišljanju nastavnog, ali i znanstveno-istraživačkog djelovanja našeg Fakulteta. Inicirala sam, dakle, aktivnosti usmjerene prema razvijanju i osnivanju samofinancirajućih studijskih programa na engleskom jeziku. Osim što bi takvi studiji Fakultetu bili dodatan izvor financijskih sredstava, oni bi zasigurno uvelike pridonijeli internacionalizaciji kako našeg Fakulteta, tako i našeg Sveučilišta. U tom kontekstu predložila sam pokretanje samofinancirajućeg sveučilišnog preddiplomskog studija Psihologije koji je, ujedno, prvi elaborat sveučilišnog studija Psihologije na engleskom jeziku u Republici Hrvatskoj. Zahvaljujući ekspertnosti i trudu naših kolegica i kolega s Katedre za psihologiju, a pod vodstvom prodekanice prof. Ine Reić Ercegovac, ovaj elaborat nije poseban i vrijedan samo zbog činjenice da je predodređen za realizaciju nastave na engleskom jeziku, već, prije svega, zbog sadržajnih novina i specifičnosti koje ga distinktiraju od svih ostalih sveučilišnih preddiplomskih studija Psihologije u našoj zemlji. Program je u potpunosti usklađen sa zahtjevima i propisima struke unutar Europske unije, čime je zagarantirana mogućnost nastavka studija i na drugim sveučilištima tog prostora.

Drugi značajan iskorak, koji, u punom smislu riječi, predstavlja pionirsko promišljanje kako organizacijskog tako i sadržajnog aspekta studijskog programa, a kojeg sam predložila i u okviru potrebe konkretnijeg nastavnog i znanstvenog povezivanja s međunarodnim akterima u visokom obrazovanju, vezan je uz osmišljavanje i pokretanje interdisciplinarnog diplomskog studija na engleskom jeziku, u suradnji s izraelskim Academic Sapir Collegeom.

Osim što bi realizacija ovog studija s izraelskim partnerom bila, prema našim saznanjima, prva takve vrste u Hrvatskoj, ali i šire, ona bi predstavljala i svojevrsno mijenjanje paradigmi uz „uobičajene“ studijske programe na istorodnim fakultetima. Jedna od misli vodilja bila je da se naglasi dimenzija dvaju modernih društava i njihova perspektiva za budućnost. Takvo polazište zahtijeva visoko kompetentan, znanstveni pristup fundamentalnim pitanjima, što će poticati i unaprjeđivati razumijevanje između hrvatskog i izraelskog naroda i njihovih kultura, kako na individualnoj razini tako i u širem društvenom kontekstu. Na osnovi, dakle, suradnje na akademskoj razini, želimo sudjelovati u osnaživanju veza između Izraela i Hrvatske, dviju prijateljskih zemalja, i u uspostavljanju suradnje između dvaju sustava visokog obrazovanja usmjerene prema stvaranju budućih interdisciplinarnih stručnjaka iz područja humanistike i društvenih znanosti.

U organizacijskom smislu, studij će počivati na kolegijima čiji će sadržaj biti u podjednakom omjeru raspodijeljen na, da tako kažem, hrvatski i izraelski dio. S obzirom da je Hrvatska članica Europske unije, sadržaj studijskog programa, koji se odnosi na hrvatski dio, osigurat će relevantne uvide u suvremene aspekte europskog konteksta. Konkretno, budući bi studenti na ovom studiju stekli znanja i razvili sposobnosti koje su i univerzalne i specifične i koje bi im omogućile zapošljavanje unutar EU-a i izvan nje. Također, očekuje se da bi po uspješnom završetku ovog studija studenti mogli nastaviti svoje visoko obrazovanje na nekom od odgovarajućih doktorskih studija.

Diploma ovako postavljenog studija trebala bi omogućiti zaposlenja u drugim akademskim i kulturnim ustanovama, medijskim kućama, institucijama državne i lokalne uprave, privatnom poduzetništvu i dr. Naime, naša je namjera kreirati diplomski studij u kojem će se, slijedom interdisciplinarnosti, umrežavati sadržaji koji će sezati od uvriježenih područja humanistike i društvenih znanosti pa do sadržaja poput kibernetičke sigurnosti te pravnih i ekonomskih pitanja, a koja su imperativi aktualnih društvenih i gospodarskih kretanja na globalnoj razini. Takvi bi sadržaji, vjerujemo, omogućili budućim mladim stručnjacima kompetitivnost na međunarodnom tržištu rada, u široku spektru mogućih zaposlenja.

U kojoj se fazi provedbe nalaze dva nova navedena studija?

– Elaborat preddiplomskog studija Psihologije već se nalazi u evaluacijskoj proceduri na sveučilišnoj razini. Iako je elaborat, dakle, u završnoj fazi propisane administrativne procedure, nisam posve sigurna da ćemo biti u mogućnosti krenuti s upisima već na jesen. Po tom se pitanju ulažu veliki napori na sveučilišnoj razini i ostaje da se vidi kada ćemo krenuti s prvom generacijom studenata.

Što se tiče interdisciplinarnog studija u suradnji s Izraelom, osiguravši prethodno financijska sredstva za logističku potporu razvijanja ovog studijskog programa iz fondova Erasmus mobilnosti, već je znatan dio posla obavljen u domeni definiranja strukture i sadržaja programa te je u tijeku izrada njegova elaborata. Očekujemo drugi posjet kolega iz Izraela u listopadu, ali će dinamika daljnjeg rada, kao u mnogočemu, ovisiti o situaciji vezanoj uz korona virus.

Filozofski fakultet, dakle, ima već jasno postavljene smjernice svog daljnjeg razvoja i djelovanja?

– Tako je. Moje će drugo mandatno razdoblje svakako biti u velikoj mjeri usredotočeno na navedena dva nova studijska programa, pri čemu nas čeka velik posao vezan uz dovršavanje administrativnih procedura, ali i uz njihovo sustavno promoviranje i plasiranje. Svakako moram spomenuti i činjenicu da smo dobili dopusnicu i za sveučilišni diplomski studij Germanistike, čime smo osigurali mogućnost nastavka studiranja njemačkog jezika i književnosti na našem Fakultetu. Po tom su pitanju velik i kvalitetan posao odradile kolegice s Odsjeka za njemački jezik i književnost, pod vodstvom pročelnice prof. Eldi Grubišić Pulišelić. U misiji svakog fakulteta je uvijek daljnje unaprjeđivanje znanstveno-istraživačkog rada i nastavne djelatnosti, kao i svekoliko razvijanje suradnje unutar akademskog partnerstva između profesora i studenata. Filozofski fakultet je vrlo aktivno uključen u proces internacionalizacije, osobito u okviru projektnih aktivnosti na svim razinama te već godinama provodimo visoko kvalitetnu suradnju s lokalnom zajednicom i civilnim sektorom. Kao što smo to činili svojim dosadašnjim djelovanjem, i dalje ćemo se truditi radom i rezultatima potvrditi stožerno mjesto Filozofskog fakulteta u razvoju humanističkih i društvenih znanosti na ovim prostorima, ali i njegov veliki utjecaj na izgradnju društva znanja i promicanje znanstvene i nastavne izvrsnosti.