U auli Sveučilišta u Zagrebu predstavljene su knjige Populizam u medijima i politici, Populistički duhovi vremena i izazovi demokraciji, Suvremeno pravaštvo autora i urednika doc. dr. sc. Velimira Veselinovića.
Relevantnost istraživanja fenomena populizma leži u činjenici da je riječ o suvremenoj temi kojoj je europska i svjetska politologija u zadnjih nekoliko desetljeća posvetila znatan interes a praksa permanentno ukazuje na potrebu daljnje višeslojne analize, rekao je donedavni rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras. Predstavljajući knjige o populizmu, Boras je istaknuo kako da je riječ o prvim znanstvenim uredničkim knjigama objavljenima na hrvatskome jeziku čime su popunjene praznine u istraživanju navedenog fenomena.
Govoreći o pravaštvu, Boras je naglasio da je riječ o jednoj od najvažnijih nacionalno-integracijskih i političkih ideologija, k tome i izvorna hrvatska politička ideologija čiji su utemeljitelji Ante Starčević i Eugen Kvaternik polazeći od liberalnih zasada Francuske revolucije kao krajnji cilj pokreta postavili zadatak integracije hrvatske nacije na načelu povijesnog državnog prava i izgradnje neovisne hrvatske nacionalne države. Podsjetivši na povijesne veze pravaša i Sveučilišta u Zagrebu naveo je da su jedni i drugi bili i ostali čuvari nacionalnoga identiteta, hrvatskoga jezika i europskih vrijednosti te da su brojni pravaši tijekom XIX. stoljeća studirali ili bili zaposleni na Sveučilištu u Zagrebu koje je u 353 godine neprekinuta djelovanja bilo i ostalo, a i biti će i ubuduće stožerna hrvatska nacionalna institucija u području visokoga obrazovanja, znanosti, kulture i umjetnosti, transfera tehnologije i znanja.
Predstavljajući knjigu Suvremeno pravaštvo recenzent prof. dr. sc. Stjepan Matković sa Hrvatskoga instituta za povijest naveo je da je riječ o temi koja do sada u historiografskoj i politološkoj literaturi nije bila cjelovitije obrađivana. Djelo analizira i prikazuje kako su se djelovanje i politička ideologija Hrvatske stranke prava i Hrvatske stranke prava 1861. odnosili na političke i socijalne promjene u Republici Hrvatskoj i okruženju tijekom 1990-ih i 2000-ih čime je nastavljeno istraživanje povijesti pravaštva. Znanstveni doprinos je interesno potencijalan i za politologiju, posebno studij nacionalnog stranačkog sustava i istraživanje ideologije desnog radikalizma i populizma, kao i za političku povijest suvremene hrvatske države. S obzirom kako je obuhvaćen široki dijapazon izvora, ovo je prvo djelo koje obuhvaća dvije suvremene hrvatske političke stranke pravaške orijentacije i njenu povijest u smislu monografije o strankma. Time je autor pridonio potpunijem i jasnijem razumijevanju novije nacionalne povijesti ustvrdio je Matković.
Velimir Veselinović doktor je političkih znanosti i znanstveni suradnik zaposlen u Središnjem uredu za arhivsku građu Sveučilišta u Zagrebu. Osnovna su mu područja znanstvenoga zanimanja suvremena hrvatska politička povijest, povijest hrvatskih političkih stranaka i pokreta, desni radikalizam i populizam, politike povijesti i hrvatske političke ideologije, naročito povijest pravaštva.
U svome se obraćanju zahvalio rektoru Borasu jer je podržao projekt istraživanja populizma u medijima i suvremenoj politici i povijesti navodeći da je u dvije znanstvene uredničke knjige ukupno objavljen 41 rad na temu populizma što sigurno predstavlja iznimni pothvat u hrvatskoj znanosti. Naglasio je da je njihova vrijednost i u tome što je okupio istaknute znanstvenike i stručnjake iz različitih znanstvenih polja (politologije, povijesti, teologije, filozofije, sociologije, komunikologije) ali i sa različitih strana ideološkog-političkog spektra i omogućio im da iznesu svoja tumačenja i viđenje populizma držeći se temeljnih činjenica. U knjigama su zastupljeni autori iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore te Mađarske. Kada je riječ o pravaštvu naveo je da je to tema s kojom se najviše bavio tijekom svih razina studija politologije i demonstrature na Fakultetu političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu jer ga je privuklo zagovaranje etičkih kriterija u političkome životu od strane Ante Starčevića te da ga je zanimalo kako se razvijala suvremena pravaška politika u neovisnoj hrvatskoj državi. Prije nego što je otvorio znanstveni skup posvećen populizmu najavio je nove znanstveno-istraživačke projekte vezane ovaj put uz istraživanje povijesne baštine Sveučilišta u Zagrebu.
Sve tri knjige objavila je zagrebačka nakladnička kuća Despot infinitus. Recenzenti knjige Suvremeno pravaštvo su profesori Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Livia Kardum i prof. dr. sc. Branko Caratan, te znanstveni savjetnici u trajnom zvanju Hrvatskoga instituta za povijest prof. dr. sc. Stjepan Matković i dr. sc. Zlatko Matijević. Znanstvene uredničke knjige Populizam u medijima i politici te Populistički duhovi vremena i izazovi demokraciji recenzirali su prof. emer. dr. sc. Smiljana Leinert Novosel i prof. emer dr. sc. Davor Rodin sa Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu te prof. dr. sc. Anđelko Milardović sa Instituta za migracije i narodnosti.
