Predstavljena knjiga „Diplomatski pečat – sasvim osobno“

Obrambeni Domovinski rat nesumnjivo je najvažnija sastavnica u stvaranju neovisne i suverene Republike Hrvatske. Istovremeno, vrlo je uspješno djelovala i hrvatska diplomacija. Ostvariti međunarodno priznanje, postati punopravni član međunarodne zajednice i aktivni čimbenik u međunarodnim odnosima nije bila laka zadaća.  A tu je zadaću hrvatska vanjska politika vrlo uspješno realizirana.

Rekao je to Svjetlan Berković, jedan od naših najpoznatijim diplomata, na svečanom predstavljanju knjige Diplomatski pečat – sasvim osobno u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu.

Riječ je o zbirci osobnih priča 105 kreatora vanjske politike, hrvatskih diplomatkinja i diplomata, pomoću kojih će šira javnost moći konačno upoznati i razumjeti glavne aspekte, probleme, situacija i ciljeve s kojima se suočavala hrvatska vanjska politika.

– Knjiga ne samo da predstavlja veliki doprinos razumijevanju procesa stvaranja hrvatske diplomacije i vođenja vanjske politike u najtežim trenutcima hrvatske povijesti, već istovremeno omogućava jedan širi aspekt shvaćanja rada diplomatskog života, ustvrdio je Berković, inače utemeljitelj Diplomatske akademije, autor knjige o diplomaciji i diplomatskoj profesiji, koji rado prenosi svoje znanje mladim diplomatima i studentima. 

MALO TKO SE KLADIO U USPJEH HRVATSKE

Knjiga Diplomatski pečat – sasvim osobno izašla je u izdanju Sveučilišta u Zagrebu, uz obilježavanje 30 godina međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske. Autori i urednici knjige su sveučilišni profesor Goran Bandov te dugogodišnje novinarke Jelena Perleta i Ivana Petrović.

Goran Bandov profesor je međunarodnih odnosa i diplomacije, rukovoditelj Središnjega ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu, redoviti vanjskopolitički komentator te član Svjetske akademije i Svjetske akademije mladih znanstvenika. U svome se obraćanju osobno zahvalio svim hrvatskim diplomatkinjama i diplomatima „na svemu što ste doprinijeli da ova zemlja bude međunarodno priznata“:

– Kada se sjetimo 30 godina unazad, znamo da je Hrvatska bila bojišnica. Znamo da je bilo krvavo. Od svih visokih dužnosnika okolo po svijetu, malotko se kladio da će Hrvatska postati država. Jedini koji su se kladili u takav ishod bili smo mi! Jer smo duboko vjerovali da je to naš san. A san možeš dosanjati jedino ako duboko vjeruješ u njega. I to jeste osnovna poruka ove knjige, rekao je Bandov.

Prisjetio se i svih izazova s kojima se susretao urednički trojac unatrag godinuipol dana koliko je Diplomatski pečat nastajao. Došli su do zaključka, dodao je, da knjiga mora biti sasvim osobna. Potpuno osobna priča svakog diplomata.

– Kada predajem svojim studentima, na prvome predavanju prva misao uvijek glasi „Kada jednom staneš pred svoje unuke, koju im priču želiš ispričati? Što im želiš reći?“ Kada sam čitao knjigu, shvatio sam da vi, diplomati, vašim unucima imate puno toga za ispričati. I možemo svi skupa biti ponosni na vas, kako ste kreativno iznalazili rješenja za Hrvatsku u vrlo nepovoljnim i grubim vremenima, zaključio je profesor Bandov.

Jelena Perleta novinarka je i urednica u redakciji vanjske politike HTV-a koja je niz godina izvještavala iz Hrvatskoga sabora, Vlade i Ureda Predsjednika / Predsjednice RH, a potom se posvetila području hrvatske vanjske politike, međunarodnih odnosa i diplomacije.

IZAZOVI DUŽI OD PREDSJEDNIČKIH I PREMIJERSKIH MANDATA

Uz nju, urednica ove zbirke jest po mnogima prvo pero vanjskopolitičkog novinarstva u Hrvata, Ivana Petrović, dugogodišnja urednica vanjske politike, komentatorica i reporterka Nove TV.  Višestruko je nagrađivana novinarka koja je posljednja dva desetljeća pratila sve za Hrvatsku i svijet važnije događaje i procese.

– Hrvatska je svako desetljeće od svog utemeljenja imala po jedan, dva ili tri velika izazova kroz koje nije lagano prolazila. Ciljevi koji su postavljeni ranije ostvarivali su se često  kroz dva ili tri predsjednička, premijerska i diplomatska mandata. Sve su to bili dugi i vrlo naporni procesi koje je Hrvatska uspjela realizirati, i to ova knjiga pokazuje. Stoga se nadam da ćemo u drugom i trećem izdanju knjige pisati o procesima koji su pred nama , a koji će tada biti realizirani. Svakako, čitateljima će biti najzanimljivije razdoblje međunarodnog priznanja Hrvatske, ustvrdila je Petrović.

Dodaje da ono što su diplomankinje i diplomati raditi hrvatska javnost ne zna, taj rad nije dovoljno vrednovan i ova je knjiga namijenjena upravo tome.

Spomenuli smo da je knjiga Diplomatski pečat – sasvim osobno izašla u izdanju Sveučilišta u Zagrebu, stoga je zagrebački rektor Damir Boras izrazio ponos što je ova najveća i najstarija visokoškolska ustanova u zemlji mogla sudjelovati u ovome projektu.

Prema riječima rektora Borasa, u knjizi iznesenih 105 osobnih diplomatskih priča zorno pokazuju sve napore koje su hrvatski diplomati činili za priznanje i status naše zemlje.

– Sjećam se, bio sam u prostorijama rektorata, u društvu tadašnjeg rektora Marijana Šunjića, kada je došlo do priznanja Republike Hrvatske. Nakon toga je ogroman broj naših profesora, dekana, rektora sudjelovao u diplomatskim aktivnostima, kao veleposlanici, kulturni atašei, i svaki je dao osobni doprinos toj diplomatskoj priči, kojoj sad možemo svjedočiti u ovoj knjizi.

Boras je izrazio nadanje da će knjiga Diplomatski pečat naći svoj put do zainteresirane javnosti, ali i znanstvenika koji sada imaju drukčiji i osobniji uvid u diplomatske procese koji su oblikovali našu domovinu.

Svečano predstavljanje knjige zaokružilo je izlaganje Mate Granića, dugogodišnjega ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske, 1991. godine u trenutku međunarodnog priznanja potpredsjednika Vlade RH. Zanimljiv je podatak da je prof. Granić najmlađi dekan u povijesti Medicinskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu te gostujući profesor na Harvard Medical School. Naziv njegova izlaganja bio je „Hrvatska vanjska politika i diplomacija“.