Proljeće 2022. godine je vrijeme odluke. Senatori Senata Sveučilišta u Zagrebu biraju novog rektora ili rektoricu. Izbori se održavaju nakon dva rektorska mandata aktualnog rektora prof. dr. sc. Damira Borasa.
Mandat rektora prof. dr. sc. Damira Borasa završava 30. rujna 2022. i, prema Statutu Sveučilišta u Zagrebu, ne može se ponovno kandidirati za tu dužnost. Članak 15. Statuta navodi da postupak izbora novog rektora može početi najkasnije osam mjeseci prije isteka mandata aktualnog rektora, a mora završiti najkasnije dva mjeseca prije početka mandata novoizabranoga rektora. Početkom iduće akademske godine, dakle 2022./2023., Sveučilište u Zagrebu dobit će novog rektora.
Nakon poziva Izbornog povjerenstva za dostavu prijedloga za izbor rektora Sveučilišta u Zagrebu 26. studenog 2021. godine započela je utrka pristupnika za izbor rektora. Sukladno Statutu Sveučilišta kandidate može predlagati jedno ili više senatskih vijeća područja, ili najmanje tri vijeća sveučilišnih sastavnica. Izborne sjednice vijeća područja i vijeća znanstveno-nastavnih, odnosno umjetničko-nastavnih sastavnica, održale su se u razdoblju do 20. siječnja 2022., nakon čega su programi predloženika dostavljeni Izbornom povjerenstvu u propisanom roku.
Izborno povjerenstvo za provedbu postupka izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu na svojoj je sjednici održanoj u ponedjeljak 24. siječnja 2022. utvrdilo da je u postupku izbora rektora Sveučilišta u Zagrebu za sljedeće mandatno razdoblje (2022. – 2026.) četvero kandidata ispunilo Zakonom i Statutom Sveučilišta u Zagrebu propisane uvjete.
Kandidati za rektora Sveučilišta u Zagrebu su: prof. dr. sc. Mirjana Hruškar s Prehrambeno-biotehnološkoga fakulteta, prof. dr. sc. Marijan Klarica s Medicinskoga fakulteta, prof. dr. sc. Stjepan Lakušić s Građevinskoga fakulteta i prof. dr. sc. Tonći Lazibat s Ekonomskoga fakulteta.
Kandidati će 17. veljače iznositi i braniti svoje programe rada na izvanrednoj sjednici Senata. Imat će po 30 minuta za predstavljanje programa, nakon koje slijedi rasprava ne dulja od 30 minuta u kojoj mogu sudjelovati samo članovi Senata.
Završni korak je izborna sjednica Senata 1. ožujka kada senatori Senata Sveučilišta u Zagrebu biraju rektora koji će bit na čelu Sveučilišta s 34 sastavnice (31 fakultet i 3 akademije), 7 organizacijskih jedinica i ostalih institucija, preko 70 000 studenata što čini 44% od svih studenata u Hrvatskoj, kao i brojnom nastavnom i nenastavnom osoblju.
Postupak izbora provest će se u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, a novi će rektor biti izabran tajnim glasovanjem natpolovičnom većinom ukupnoga broja članova.
Izbornom sjednicom Senata predsjeda najstariji nazočni član Senata. Glasuje se u najviše tri kruga. Ako u prvom krugu ni jedan od četvero kandidata ne ostvari natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova članova Senata, pristupa se drugom izbornom krugu u koji ulaze dvoje koji su u prvom izbornom krugu ostvarili najveći broj glasova.
Ako nakon prvog izbornog kruga zbog jednakog broja glasova ostane više od dva pristupnika koji bi ušli u drugi izborni krug, provodi se dodatni izbor između pristupnika s jednakim brojem glasova, radi odabira pristupnika koji ulazi u drugi izborni krug. Ako se u tom dodatnom izboru ne izabere pristupnik koji ulazi u drugi izborni krug, postupak izbora nastavlja sc za pristupnika koji je u prvom izbornom krugu dobio najveći broj glasova. Ako u drugom izbornom krugu sudjeluje samo jedan predloženik, a on ne ostvari natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova članova Senata, izborni se postupak u cijelosti ponavlja. U tom slučaju Senat će odrediti primjerene rokove novog izbornog postupka.
Ako u drugom izbornom krugu nijedan od dva predloženika ne dobije natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova članova Senata, pristupa se trećem izbornom krugu u koji ulazi predloženik koji je u drugom izbornom krugu dobio veći broj glasova. Ako u drugom izbornom krugu predloženici za rektora dobiju jednaki broj glasova, oba predloženika ulaze u treći krug. U trećem izbornom krugu za rektora je izabran onaj predloženik koji je ostvario natpolovičnu većinu ukupnog broja glasova članova Senata.
Ako u trećem izbornom krugu rektor nije izabran, izborni se postupak ponavlja, a Senat će odrediti primjerene rokove novog izbornog postupka.
Programe je u cijelosti moguće pročitati na mrežnim stranicama Sveučilišta u Zagrebu koji su objavljeni 25. siječnja 2022. godine.
U narednim danima donosimo velike intervjue sa svakim od kandidata…
PROF. DR. SC. MIRJANA HRUŠKAR – SAŽETAK PROGRAMA RADA
Program rada “Vizija autentičnosti, kompetentnosti i izvrsnosti” izložen je kroz 17 temeljnih razvojnih smjernica pri čemu se zajedništvo i osnovne akademske vrijednosti ističu kao temelj za ostvarenje programa.
Uspostavu odgovarajuće i funkcionalne organizacijske strukture Hruškar smatra preduvjetom za učinkovito i održivo kontinuirano unaprjeđenje i osiguravanje kvalitete, stoga bi ustrojila Centar za upravljanje kvalitetom s ciljem stvaranja pozitivnog ozračja i preduvjeta za suradnju i razmjenu ljudi, znanja i iskustava u svrhu uspostave i unaprjeđenja kulture. Politikama za osiguravanje kvalitete upravljala bi na način dosljednog prihvaćanja i implementacije važećih pravnih i strateških dokumenata kao i odgovarajućim i funkcionalnim organizacijskim strukturama za praćenje, osiguravanje i unaprjeđenje kvalitete obrazovanja te znanstvenog, umjetničkog i stručnog rada. Pritom bi financijske planove Sveučilišta i sastavnica uskladila s važećim pravnim i strateškim dokumentima koji daju smjernice i reguliraju unaprjeđenje i osiguravanje kvalitete.
Učenje i poučavanje treba biti usmjereno na studenta i ostvareno poticanjem motivacije, angažiranog sudjelovanja i kritičkog mišljenja u procesu učenja, a za planiranje i provedbu takvog učenja i poučavanja potrebno je uvažavati i prilagođavati se različitostima studenata i njihovih potreba, smatra Hruškar. Aktivno sudjelovanje studenata u sveučilišnim tijelima kao ravnopravnih sukreatora akademskih politika, studijskih programa i uvjeta studiranja dodatno bi potaknula imenovanjem studenta prorektora za unaprjeđenje kulture kvalitete i studentskog standarda. Dodatno bi se posvetila osiguravanju resursa za rad studentima poput knjižnice, prostora za rad, računalne opreme, didaktičkih pomagala, laboratorija i pomoći poput tutora, mentora, savjetnika i pomoćnih službi.
U svom bi mandatu posebnu brigu posvetila osiguravanju mjera za jednak pristup obrazovanju i uspješno studiranje bez obzira na razlike i posebnosti, a poboljšanje studentskog standarda uključivalo bi prehranu, smještaj, sportske i druge kulturne i zabavne aktivnosti studenata te osiguravanje transparentnog sustava nagrađivanja studentske izvrsnosti uz stipendiranje inovativnim modelima stipendiranja uz suradnju gospodarskih subjekata i Sveučilišta. Aktivno bi poticala sustav cjeloživotnog obrazovanja na sastavnicama kao ključni segment otvorenog obrazovanja i nadogradnje kompetencija, kvalifikacija i osobnog usavršavanja s uspostavom sustava vrjednovanja i praćenja kvalitete programa cjeloživotnog obrazovanja čime bi pridonijela Sveučilištu bez zidova – viziji za 2030. European University Association (EUA 2020.).
Poticala bi unaprjeđenje istraživačkih aktivnosti, međunarodnih projekata, jačanje istraživačke infrastrukture i ljudskih resursa, pružala potporu interdisciplinarnim projektima, poticala međusobno udruživanje istraživačkih potencijala sastavnica, povezivala se s uspješnim istraživačkim institucijama u zemlji i inozemstvu kao i transfer tehnologije i inovacije u gospodarstvo. Ojačala bi sudjelovanje u definiranju nacionalnih i europskih politika koje se tiču istraživanja i inovacija te posebno brinula o umjetničkim akademijama kojima se mora osigurati temeljita zakonska podloga za njihov rad, sustav vrjednovanja i financiranja temeljen na razumijevanju posebnosti umjetničke nastave.
Smatra da izvođenje nastavnog procesa ne iskorištava u dovoljnoj mjeri prednosti koje nude moderne tehnologije stoga bi predložila proces digitalne transformacije Sveučilišta. Pritom bi izravan kontakt nastavnika i studenata i dalje bio preudan, a digitalne bi se tehnologije koristile kao alat u prijenosu znanja. Internacionalizaciju navodi strateški bitnom za Sveučilište s ciljem boljeg povezivanja sa stranim sveučilištima, intenzivnije međunarodne suradnje, postizanja i održavanja europskih standarda u svim područjima djelovanja te unaprjeđenja kvalitete obrazovanja i istraživanja. Zbog toga bi poticala studente, istraživače i stručno osoblje za korištenje mogućnosti partnerskog internacionalnog povezivanja i svih oblika mobilnosti, kao i hrvatske znanstvenike na povratak u Hrvatsku u skladu s odlukom MZO-a o znanstvenicima povratnicima.
Prostorni razvoj Sveučilišta u Zagrebu smatra zapostavljenim stoga bi redefinirala ranije usvojene prostorne planove jer pružanje dobrih uvjeta studiranja u inovativnom okruženju unutar moderno izgrađene infrastrukture pruža Sveučilištu priliku za privlačenje studenata i istraživača iz Europe i svijeta. U tom procesu ključnim smatra Znanstveno-učilišni kampus Borongaj koji želi učiniti mjestom za studente, nastavnike i istraživače dostojnim budućnosti. Uz navedeno, želi osigurati nove smještajne kapacitete za studente zbog deficita studentskog smještaja i vrlo visokih cijena najma stanova u Zagrebu.
Navodi da Sveučilište treba organizacijski učinkovito djelovati uz intenzivnu komunikaciju i uvažavanje svih sastavnica, razmjenjivanja funkcionalnih politika, iskustava i praksi te da smatra da upravljačka funkcija rektora zahtjeva kontinuirano unaprjeđenje, kako bi se u zajedništvu različitih dionika
PROF. DR. SC. MARIJAN KLARICA – SAŽETAK PROGRAMA RADA
Uz to što je Sveučilište u Zagrebu najstarije i najveće sveučilište u Republici Hrvatskoj ono je i stožerna ustanova od ključnog nacionalnog značenja. Sveučilište u Zagrebu predstavlja glavno znanstveno-istraživačko i intelektualno središte u RH, te je glavni izvor visokokvalificirane i inovativne radne snage, ključne za budući razvoj RH i prilagodbu na tematske ciljeve koncepta Industrija 4.0 i Društvo 5.0, kao i za realizaciju strateških nacionalnih ciljeva.
Da bi uspješno odgovorilo na izazove Sveučilište u Zagrebu mora usporedno provoditi dva skupa potrebnih i međusobno povezanih reformi:
1) kroz aktivni i partnerski odnos s nadležnim državnim tijelima, sudjelovati u žurnom donošenju novog zakonodavnog okvira (Zakon o znanosti i visokom obrazovanju i srodni zakoni), uspostavi novog sustava financiranja (višegodišnji Programski ugovori) te uspješnom povlačenju što više sredstava iz dostupnih EU fondova (za oporavak i obnovu te realizaciju strateških nacionalnih ciljeva);
2) aktivno djelovati na poboljšanju i reorganizaciji vlastitog ustroja i djelovanja, kako bi se postigla što veća funkcionalna integracija na organizacijskim načelima supsidijarnosti, uz punu odgovornost poslovanja te otvorenost i transparentnost u komunikaciji s javnošću.
Na temelju iznesenoga, program je usmjeren na realizaciju sljedećih bitnih ciljeva:
- Obnova infrastrukture oštećene potresom (pri čemu taj proces treba iskoristiti i za dodatno poboljšanje i proširenje prostornih kapaciteta);
- Aktivno sudjelovanje u donošenju novog i primjerenog zakonodavnog okvira (pri čemu bi nadležno Ministarstvo trebalo uvažiti činjenicu da Sveučilište u Zagrebu predstavlja oko 50% ukupne zainteresirane javnosti);
- Kvalitetna priprema za pregovore o novom modelu financiranja (Programski ugovori), uz puno uvažavanje dosadašnjih analiza i preporuka sveučilišnog Odbora za proračun;
- Razrada načela i postupaka za što uspješniju funkcionalnu integraciju sveučilišta, uz puno poštivanje činjenice da svaka sastavnica (i njezina uprava) mora zadržati svoju pravnu osobnost kao i sposobnost pravodobnog i fleksibilnog reagiranja na krizne situacije te planiranje i provođenje svojih strateških ciljeva.
- Aktivno raditi na poboljšanju kvalitete svih oblika djelatnosti, te punoj digitalizaciji poslovanja sveučilišta, kao bitnim sredstvima za ostvarenje funkcionalne integracije.
- Uključiti naše studente (na svim obrazovnim razinama) kao ravnopravne partnere u upravljanju sveučilištem i provođenju reformi. Naime, samo takvo partnerstvo može studente potaknuti na puno uvažavanje i očuvanje temeljnih akademskih načela, na spoznaju da ima smisla ostati u domovini i boriti se za njezin razvitak, te spoznaju da su baš oni glavni nosioci inovativnih pristupa u ostvarenju koncepta Industrije 4.0 i Društva 5.0, a time i jamci budućnosti RH.
- Naravno, treba i dalje sustavno poticati jačanje tzv. „Trokuta znanja“ (istraživanje – obrazovanje – inovacije), kroz poboljšanje već postojećih pokazatelja naše izvrsnosti (internacionalizacija, znanstvena i umjetnička produktivnost itd.) te kroz promicanje inovacija, sveučilišnog poduzetništva i suradnje akademske zajednice s gospodarstvom (ključni doprinos Sveučilišta stvaranju inovativnog gospodarstva u cjelini).
- Napokon, treba i dalje sustavno skrbiti o očuvanju nacionalne baštine, kulture i jezika, pri čemu je ključna uloga naših umjetničkih akademija i sastavnica iz društveno-humanističkog područja; bez uspješnog rada u području STEMM, nema Industrije 4.0; ali, bez uspješnog rada u umjetničkom i društveno-humanističkom području nema rješavanja ključnih etičkih i socijalnih problema s kojima se suočava Društvo 5.0.
PROF. DR. SC. STJEPAN LAKUŠIĆ – SAŽETAK PROGRAMA RADA
Ostvarenje izbornog programa temelji na horizontalnim načelima otvorenosti, etičnosti, transparentnosti, integritetu i ravnopravnosti te jednakosti svih članova akademske zajednice. Analizirajući slabosti Sveučilišta u Zagrebu, smatra da je djelovanje Sveučilišta ima dugogodišnje probleme zbog nedovoljno dobre kvalitete rada Sveučilišta u Zagrebu i nedovoljnom globalnom i lokalnom utjecaju. Stoga svojim programom želi uspostaviti sustav upravljanja kvalitetom na svim razinama djelovanja Sveučilišta u Zagrebu. Studente smatra središtem sustava koji čine jezgru razvoja i djelovanja Sveučilišta u Zagrebu, a njih okružuje program temeljen na četiri cilja (1) studenti, nastava i proces učenja, (2) znanost, umjetnost i inovacije, (3) međunarodna suradnja, (4) akademsko poduzetništvo i transfer znanja i tehnologije, a koji namjerava ostvarivati kroz dva osnovna procesa (1) upravljanjem kvalitetom, te (2) strateškim upravljanjem Sveučilištem. Pri tome bi se maksimalno razvijali i koristili postojeći i potencijalni resursi – fondovi Europske unije, infrastruktura Sveučilišta, te financiranje i poslovanje.
Programom se orijentira na temeljne vrijednosti – akademskih sloboda i integriteta, izvrsnosti, inovacija i dodane vrijednosti, uključivosti, jednakosti i transparentnosti, društvene odgovornosti i održivosti te integracije individualnih, organizacijskih i društvenih ciljeva, a koje su zasnovane na orijentaciji na studente, inovativnosti u svrhu društvenog razvoja, usmjerenja na obnovu, otpornost i održivosti te globalnoj uključenosti i otvorenosti.
Lakušić u programu rada opisuje da želi modernizirati, evaluirati i unaprijediti nastavne programe te uvesti nove i suvremene metode nastavnog rada. To bi se ostvarilo uvođenjem personaliziranog nastavnog procesa i mentorskog rada, elemenata on-line nastave, uključivanjem studenata u nastavni proces i drugih suvremenih oblika poučavanja koji razvijaju razumijevanje, analizu, sintezu i kritičke pristupe s težištem na projektno učenje i rješavanje problema. Posebnu bi pozornost posvetio specifičnosti nastave umjetničkog područja i potrebnog financiranja suradnje s vanjskim dionicima. Smatra da je potrebno razvijati akademske vještine i kompetencije na svim razinama studija što zahtjeva unaprjeđenje kvalitete rada nastavnika i razvoj kompetencija. Poticao bi izradu novih programa i unaprjeđivanje i razvijanje postojećih programa u skladu s najnovijim znanstvenim dostignućima i potrebama društva i gospodarstva s težištem na korisnost programa za razvoj karijere i/ili pokretanje vlastitog poslovanja. Također bi poticao i studentski standard i kvalitetu akademskog života, uz snažnije uključivanje studenata u upravljanje sveučilištem. U u svrhu kontinuiranog praćenja i unaprjeđivanja studijskih programa i usklađivanja sa socijalno-ekonomskim potrebama surađivao bi s poslodavcima, strukovnim udrugama i drugim dionicima, osnažio bi sustav podrške studentima na sastavnicama u području psihološke pomoći i pomoći učenju i razvoju karijera te zdravstvene podrške. Unaprijedio bi podršku studentskom životu kroz potporu studentskim udrugama te osiguravanju adekvatnih prostora, stručne i financijske podrške.
U fokusu programa je podrška razvoju primjenjivih istraživanja i znanja te razvoj inovativnih postupaka koji mogu proizvesti nove ideje i utjecati proaktivno na promjene i izazove u gospodarstvu i društvenoj zajednici, stvarajući tehnološki, ekonomski i društveni učinak. Poticala bi se istraživanja u području pametne specijalizacije, digitalne i zelene tranzicije, kao i istraživanja sukladna s nacionalnim istraživačkim programima i razvojnim strategijama. Smatra da je potrebno osnažiti izdavačku djelatnost i popularizaciju znanosti. Smatra da je potrebno unaprijediti međunarodnu prepoznatljivost i reputaciju Sveučilišta te razviti privlačnu snagu studiranja kao i znanstveno-istraživačkog, umjetničkog i nastavnog rada. Navedeno bi postigao umrežavanjem s inozemnim akademskim, znanstvenim i umjetničkim centrima i razvojem i implementacijom strategije internacionalizacije koja integrira sveučilišnu znanstveno-inovacijsku, nastavnu i stručnu aktivnost transfera tehnologije s međunarodnim dionicima, u skladu s ciljevima i mjerama europskog istraživačkog prostora, te nacionalnih i europskih strateških dokumenata i programa. Akademsko poduzetništvo navodi kao nedovoljno iskorišten potencijal Sveučilišta stoga bi implementirao sustav za upravljanje akademskim poduzetništvom s ciljem poticanja razvoja inovacija, autorskih djela i patenata te otvaranja spin off tvrtki, a Sveučilišni kampus Borongaj u tom pogledu vidi kao svojevrsni inkubator sa Znanstveno-tehnološkim parkom.
Za sljedećem mandatno razdoblje smatra da je potrebno osigurati značajniju uključenost svih dionika u upravljanje Sveučilištem, osigurati dodatnu financijsku decentralizaciju, iskoristiti kapacitete i upravljačko know-how za pomoć u upravljačkim procesima. U upravljanju sveučilištem nužno je oslanjati se na kompetencije ključnih ljudi stoga bi uspostavio posebna savjetodavna tijela rektora. U svrhu poboljšanja financiranosti osmislio bi poslovne procese koji bi poboljšati apsorpcijsku moć i podigli uspješnost financiranja. Cilj unaprjeđivanja financiranja i poslovanja Sveučilišta u Zagrebu bio bi stvaranje snažnog kadrovskog, infrastrukturnog i financijskog poslovnog okružja koje bi omogućilo daljnje ulaganje u budućnost. Svoje bi poslovanje temeljio na razvoju i stavljanju u funkciju sustava poslovnog upravljanja koji uključuje planiranje, procjenu rizika, realizaciju svih poslovnih i financijskih planova Sveučilišta s naglaskom na ulaganje u resurse – kadrove, digitalizaciju i infrastrukturu. Dodatnu vrijednost vidi u osmišljavanju Sveučilišnog kongresnog centra koji bi, osim organizacijom skupova, imao funkciju medijskog centra Sveučilišta u Zagrebu. Obnovio bi i digitalizirao infrastrukturne kapacitete Sveučilišta te krenuo u obnovu infrastrukture od potresa s planiranim sredstvima iz Fonda solidarnosti EU i NPOO te izradom dokumentacije za objekte koji nisu obuhvaćeni prvim javnim pozivom za obnovu infrastrukture i opreme u području obrazovanja oštećene potresom. U pogledu infrastrukture smatra da je potrebno razvijati sveučilišne kampuse kao mjesta sinergijskog povezivanja znanosti i nastave, studenata, znanstvenika i gospodarstva s posebnim fokusom na osnivanju Zelenog industrijskog parka Borongaj kao jezgre razvoja zelenoga gospodarstva Republike Hrvatske temeljenog na komparativnim prednostima digitalizacije i industrije 4.0 te znanju kao nositelju dodatnih vrijednosti.
PROF. DR. SC. TONĆI LAZIBAT – SAŽETAK PROGRAMA RADA
U Programu je prikazan vanjski i unutarnji kontekst djelovanja Sveučilišta kroz sedam cjelina: Uvod; Misija, vizija i ciljevi Sveučilišta; Višestoljetna tradicija Sveučilišta; Studijski programi, studenti i studentski standard na Sveučilištu; Znanstvenoistraživačka, umjetnička i stručna djelatnost; Kvaliteta i internacionalizacija te Financije i upravljanje Sveučilištem. Za svako od navedenih područja detaljno je opisano aktualno stanje, okolnosti u kojima se odvijalo poslovanje u proteklom razdoblju, ciljevi u narednom razdoblju s istaknutim prioritetima svakoga područja.
Naglašava se zajedničko zalaganje za sljedeće vrijednosti: predanost radu i kontinuiranoj težnji prema izvrsnosti; visokoj kvaliteti rada, kako u znanstveno-nastavnom, umjetničkom, tako i u istraživačkom procesu; suradnji medu sastavnicama i poticanju interdisciplinarnoga i transdisciplinarnoga pristupa; kreativnosti i otvorenosti za nove ideje, znanstveno-istraživačke projekte i visokoškolske obrazovne programe u skladu s potrebama gospodarstva, društva i nacije; slobodi mišljenja i djelovanja te međusobnoga uvažavanja i prihvaćanja različitosti; toleranciji i harmoničnost odnosa u radu i djelovanju; visokoj razini demokracije; zaštiti akademskih sloboda i prava svakoga nastavnika, umjetnika, istraživača, studenta; integritetu i održivosti razvoja Sveučilišta; autonomiji i pravnoj osobnosti sastavnica te snažnom, participativnom odnosu svih sastavnica u upravljanju; transparentnosti i odgovornosti u radu Sveučilišta.
Programom rada izdvojeno je 10 ciljeva Sveučilišta u Zagrebu: 1. transformacija Sveučilišta prema suvremenom, europskom, dinamičnom, fleksibilnom i inovativnom sveučilištu na svim razinama; 2. razvoj studijskih programa potrebnih društvu i gospodarstvu s naglaskom na visokoj mogućnosti osobnoga izbora i personaliziranoga puta studiranja prema vlastitom viđenju osobnoga razvoja svakoga studenta; 3. povećanje izvrsnosti u nastavi i akademskim postignućima studenata, znanstvenika, umjetnika i nastavnika; 4. poticanje i postizanje izvrsnosti u znanstvenom istraživanju i umjetničkom radu s ciljem izgradnje europskoga sveučilišta prepoznatoga u europskom obrazovnom prostoru; 5. zadržavanje sadašnje vodeće akademske i istraživačke uloge u nacionalnim okvirima te njezino jačanje; 6. angažiranje Sveučilišta u javnom djelovanju kao generatoru tehnološkoga, gospodarskoga, društvenoga i kulturnoga razvitka u skladu sa strateškim potrebama Republike Hrvatske; 7. unaprjeđenje i razvoj cjeloživotnih programa obrazovanja za potrebe hrvatskoga gospodarstva, ali i
gospodarstva EU-a; 8. poticanje popularizacije znanosti; 9. povećanje internacionalizacije Sveučilišta i njegovo pozicioniranje u europskom obrazovnom prostoru kroz nove istraživačke projekte, studijsku mobilnost, kao i kroz međunarodnu razmjenu znanstveno-nastavnoga osoblja; 10. njegovanje moralnih načela, etičnosti i tolerancije uz zabranu diskriminacije s ciljem pripremanja studenata za aktivno djelovanje u modernom, demokratskom i multikulturnom društvu.
Društvene i gospodarske promjene zahtijevaju kontinuiranu prilagodbu pa Sveudilište treba predstavljati temelj za razvoj kreativnoga, dinamitnoga, fleksibilnoga, inovativnoga i modularnoga obrazovanja za što je potrebno redizajnirati postojeće studijske programe. Istodobno, potrebno je učiniti iskorak prema većoj internacionalizaciji studijskih programa, a jednim dijelom i na njihovoj digitalnoj transformaciji prema studijima na daljinu, a sve u cilju jače internacionalizacije samoga Sveučilišta.
Potrebno je povećati iznose financiranja iz državnoga proračuna, a na Sveučilištu je zadaća da se paralelno pojača financiranje iz EU fondova kroz snažnije uključivanje u znanstveno-istraživačke projekte. Nacionalni plan otpornosti i oporavka 2021. – 2026. uključuje značajna sredstva za modernizaciju i podizanje kvalitete i izvrsnosti visokoga obrazovanja što je povijesna prilika za sve nas koji smo spremni na unaprjeđenja i poboljšanja svih procesa na Sveučilištu.
Budućnost Sveučilišta ovisit će o stupnju zajedničkoga djelovanja, zajedničkoga kreiranja i donošenja odluka za ostvarenje strateških ciljeva, a uvažavanje statusa i potreba svake sastavnice, pretpostavka je djelovanja i upravljanja ovom institucijom.
