Praćenje kakvoće mora štiti kupače, ali i kvalitetu okoliša
Predstavljamo istraživanje u sklopu projekta Watercare, koje je pokazalo bolju kakvoću mora u Splitu od one u trogirskom i kaštelanskom dijelu te kako razina oborina nije imala značajan utjecaj na kakvoću mora za kupanje
Završni informativni dan projekta “Watercare” održan je na Sveučilištu u Splitu. Predstavljeni su rezultati terenskog uzorkovanja projekta WATERCARE, kao i pilot-područja Splitsko-dalmatinske županije – rijeke Cetina. Bilo je govora i o utjecaju učestalosti uzorkovanja na ocjenu mikrobiološke kakvoće mora za kupanje.
U ime Sveučilišta u Splitu prof. Leandra Vranješ Markić, prorektorica za znanost i inovacije, čestitala je na još jednom uspješno završenom projektu, koji je pokazao kako znanstveni i stručni rad može donijeti zaista kvalitetne rezultate.
– Suradnja znanstvenog sektora s lokalnom zajednicom, tvrtkama i udrugama dovodi do novih kvalitetnih rješenja kojima se adresiraju brojni izazovi s kojima se suočavamo. Klimatske teškoće dovode do većih padalina i veće opasnosti za zdravlje naših sugrađana, što ste upravo vi nastojali riješiti kroz inovativna rješenja razvijena u ovom projektu, kazala je prorektorica Vranješ Markić.
Uvodno je projekt WATERCARE predstavila doc. Maja Krželj, voditeljica projekta sa Sveučilišnog odjela za studije mora, kazavši kako je riječ o međunarodnom projektu, u sklopu kojeg je razvijen integrirani sustav za praćenje kvalitete vode koji će omogućiti monitoring kakvoće vode u odabranim pilot-područjima, s ciljem razvoja sustava za uzbunjivanje koji bi, u slučaju mikrobiološkog onečišćenja voda na pilot-područjima, pružio trenutno upozorenje korisnicima.
– “Water management solutions for reducing microbial environmental impact in coastal area” je projekt koji se provodi na pet pilot-područja, dva u Italiji i tri u Hrvatskoj, na kojima su postavljene postaje sa senzorima s integriranim uređajima za implementaciju WATERCARE (WQIS) za praćenje kvalitete vode. To su rijeke Raša, Cetina i Neretva na hrvatskoj strani te rijeka Pescara i potok Arzilla u Fanu na talijanskoj obali. Opći cilj projekta je smanjiti onečišćenje fekalnim bakterijama na kupalištima pilot- područja koje može nastati djelovanjem ekstremnih padalina te podržati procese odlučivanja u upravljanju vodama za kupanje kroz alternativni model upravljanja obalnim vodama koji će omogućiti prekograničnu provedbu integriranog plana za sprječavanje, minimiziranje i eliminaciju unosa bakterijskih patogena u priobalne vode, dodala je.
Doc. Marin Ordulj sa Sveučilišnog odjela za studije mora, voditelj stručnog dijela projekta WATERCARE predstavio je rezultate terenskog uzorkovanja na ukupno 11 lokacija, od Marine, Trogira, preko Kaštela i Vranjica do splitskih kupališta – od Marjana do Duilova.
– Praćenje kakvoće mora u obalnim dijelovima namijenjenima za rekreaciju važno je zbog zaštite zdravlja kupača, ali i zbog očuvanja i poboljšanja kvalitete morskog okoliša, istaknuo je Ordulj. Zaključio je kako je ovo istraživanje pokazalo bolju kakvoću mora u Splitu od one u trogirskom i kaštelanskom dijelu, ali i da razina oborina nije imala značajan utjecaj na kakvoću mora za kupanje.
Projekt je trajao od siječnja 2019. godine, a odobrena ukupna vrijednost je 2.833.019,40 eura, od čega hrvatskim partnerima pripada ukupno 1.129.464,40 eura, s tim da je 85% ukupne vrijednosti osigurano iz EU fondova.
WATERCARE se provodi u okvirima prekograničnog programa INTERREG Hrvatska – Italija (2014. – 2020.), a za cilj ima smanjenje utjecaja mikrobiološkog onečišćenja u vodama za kupanje zbog velikih oborina.
