Poslušajmo i osnažimo studente!
Glavna želja mi je da se po završetku studija, odnosno svoje priče u studentskim organizacijama, mogu s ponosom osvrnuti na ovaj period, znajući da sam ostavila pozitivan trag, rekla je u razgovoru za Universitas Bruna Bandula, studentica zagrebačkog PMF-a i nova predsjednica Hrvatskog studentskog zbora
„Nikako da se priviknem na to da me prijatelji zovu Predsjednica“, govori nam u šali Bruna, dok šećemo Ilicom i tražimo najbolje lokacije za fotosession. Usput dodaje i apelira da je uslikam, onako, opušteno, mladenački.
Pa smo završili na tramvajskoj pruzi. Mladenački.
Ipak, fotkanje za novi broj Universitasa prošlo je u najboljem redu, a dojam koji ostavlja ova mlada i entuzijazmom prepuna studentica pete godine diplomskog studija Financijske i poslovne matematike na Prirodoslovno-matematičkog fakultetu Sveučilišta u Zagrebu teško je prepričati. Stoga sam siguran da je Hrvatski studenti zbor u dobrim rukama.
Naime, Bruna Bandula nedavno je izabrana za novu predsjednicu HSZ-a. Budući da se u srednjoj školi bavila debatom, svoj rad u Studentskom zboru vidi kao svojevrsnu primjenu debate i vještina komuniciranja u stvarnom svijetu. Voli jezike, posebice francuski te je dugogodišnja članica Udruge frankofona u Hrvatskoj.
– U rad Studentskog zbora uključila sam se na fakultetu, tijekom druge godine studija, kao predstavnica studenata Matematike na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu. Nisam bila upućena u detalje što znači biti studentski predstavnik, već sam uključivanje vidjela kao priliku za organizaciju aktivnosti za studente i komunikaciju s kolegama na cijelom fakultetu. Nakon uspješnog dvogodišnjeg rada na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu, odlučila sam se novi korak – aktivizam na sveučilišnoj razini. Ovoga puta, informirana o studentskom angažmanu, htjela sam istražiti i unaprijediti opća pitanja studentske populacije i surađivati s kolegama sa svih sastavnica. Ta želja dovela me do Hrvatskog studentskog zbora te Europske studentske unije, gdje sam prošle godine obnašala ulogu predstavnice Hrvatske.
PODIZANJE STANDARDA
Njen se programa rada svodi na sjajnu ideju „Osnažimo studente!“. Pojašnjava nam Bruna da od fakultetske, preko sveučilišne do nacionalne razine prepoznaje potrebu za institucionalnim osnaživanjem studenata kroz redefiniranje studentskog predstavništva. Otvaranje studentskih zborova studentima kroz nove medije te uključivanje cjelokupne studentske populacije tek su prvi koraci za artikuliranje snažnog glasa koji se može čvrsto zalagati za studente u tijelima visokog obrazovanja i šire.
– Smatram da mi je upravo rad u navedenom okviru bio najveći uspjeh na fakultetskoj i sveučilišnoj razini, no izdvojila bih i povećanje limita za poreznu olakšicu za studente (uzdržavanog člana obitelji) na 24 tisuće kuna, koji sam zajedno s drugim kolegama prošle akademske godine pregovorila zajedno s Ministarstvom financija, ponosi se naša sugovornica.
Svjesna je Bruna kako Hrvatski studentski zbor predstavlja najutjecajniji glas svih studenata u Republici Hrvatskoj. Kao krovno predstavničko tijelo, redovito ispituje potrebe studentske populacije i proaktivno djeluje s ciljem njihovog osiguravanja. A kao cjelina, HSZ je suočen sa zadatkom osnaživanja djelovanja studentskog predstavništva, kako na razini svakog visokog učilišta, tako i na nacionalnoj razini. Previđena izmjena Zakona o studentskom zboru i drugim studentskim organizacijama u 2023. godini, prema Bruninim riječima, pruža priliku za unaprjeđenje mehanizma izbornog predstavništva studenata i rada studenata u okvirima studentskih udruga. Navedena izmjena ključna je, kaže, kako bi studenti osigurali i dodatno potvrdili svoja demokratska i studentska prava koja mogu parirati kolegama na europskoj razini.
– Uloga predsjednice HSZ-a došla mi je nakon slijeda obnašanja brojnih funkcija i upoznavanja rada studentskih organizacija na lokalnim razinama. Stoga, iako je odgovornost veća, ona je došla postepeno i prirodno. Glavna želja mi je da se po završetku studija, odnosno svoje priče u studentskim organizacijama, mogu s ponosom osvrnuti na ovaj period, znajući da sam ostavila pozitivan trag.
Hrvatski studentski zbor, po uzoru na Rektorski zbor RH, sastoji se od deset članova od kojih su osam članova predstavnici studenata pojedinih sveučilišta, jedan predstavnik Vijeća veleučilišta i visokih škola te predstavnik studenata Sveučilišta u Mostaru kao pridruženi član. Studenti zagrebačkog sveučilišta čine desetinu članova. A u skladu s ranije spomenutom izmjenom, Zakona o studentskim organizacijama, Bruna govori da je potrebno razmotriti i druge modele.
Kada je pitamo da nam detaljnije pojasni smjernice svog predsjedničkom programa, spremno odgovara:
– Naslov usvojenog plana rada za akad. 2022./23. godinu je „Osnažimo studente“ te on počiva na organizacijskoj reformi Hrvatskog studentskog zbora, propisuje aktivnosti za unaprjeđenje studentskog standarda s naglaskom na socijalnu dimenziju koja je došla do izražaja uslijed financijske krize te navodi organizaciju prve konferencije studenata Republike. Dodatno, kroz sudjelovanje u radu Europske studentske unije, potrebno je održati odlične poveznice s kolegama iz cijele Europe s ciljem daljnje suradnje u vidu snažnije integracije u europski prostor visokog obrazovanja, odnosno nastavka Bolonjskog procesa s naglaskom na studentske smjernice.
FINANCIJSKA I COVID KRIZA
Jedna od temeljnih zadaća studentskog predstavništva jest zalaganje za unaprjeđenje studentskog standarda, stoji u programu nove predsjednice HSZ-a. Studentski predstavnici pak imaju jedinstvenu paralelnu ulogu izravnih korisnika usluga te sudionika rukovodećih tijela dužnih za njihovo upravljanje. Navedena pozicija pruža mogućnost efikasnog unaprjeđenja studentskog standarda. Stoga Bruna u programu obećaje da će Hrvatski studentski zbor doprinijeti poboljšanju socijalne dimenzije visokog obrazovanja kroz zalaganje za studentski standard. HSZ će se nastaviti zalagati za definiciju studentskog standarda i mogućnost studentskog nadzora aktivnosti koje pripadaju ovoj kategoriji.
Nadalje, prema izvješću EUROSTUDENT VI (2019) istraživanja, u prosjeku 20 posto europskih studenata živi u studentskim domovima, Hrvatska je na dnu ljestvice s 9 posto studenata u studentskim domovima. Također, EUROSTUDENT istraživanje pokazuje da među studentima iz obitelji s najnižim obrazovanjem roditelja 34,7 posto nije dobilo smještaj zbog čega su šanse takvih studenata za uspješno studiranje značajno smanjene.
Naposljetku, financijska kriza te povećanje cijena dobara za osobnu potrošnju i najma stanova otežali su studentima financiranje privatnog smještaja. Brojni studenti primorani su raditi uz studij kako bi si osigurali smještaj, odnosno studiranje. Dodatni problem predstavlja manjak regulacije objekata privatnog smještaja u kojem studenti stanuju, ostavljajući in izloženim brojnih opasnostima, kako po mentalno, tako i po fizičko zdravije, navodi naša sugovornica u svome programu rada:
– Istaknula bi ekonomski status studenata koji se pogoršao s neočekivanim financijskim opterećenjima uslijed pandemije COVID-19 i ekonomske krize.. Potrebno je kroz izmjenu postojeće legislative poput Zakona o studentskom radu i Pravilnika o studentskoj prehrani te zalaganjem za nove smještajne kapacitete zaštiti ugrožene studente, odgovara Bruna na pitanje koje probleme hrvatskih studenata smatra najvećima, pa će ih s funkcije predsjednice HSZ-a najprije pokušati riješiti.
A čime se nova Bruna Bandula bavi kada ne uči za ispite i ne priprema materijale za Hrvatski studentski zbor? Poput svojih vršnjaka, i ona svaku slobodnu priliku koristi za druženje s prijateljima. Voli svoje društvo, svoj grad, svoju zemlju. Pa iako je ovo ljeto provela sam u ljetnoj školi na London School of Economics, prije odlaska nije pretjerano razmatrala opciju života izvan Hrvatske.
– Iskustvom koje sam stekla, u tom kratkom periodu, u meni je pobudilo želju za novim znanjem te upoznavanjem mogućnosti i kultura izvan Hrvatske. Razmatram opciju nastavka obrazovanja ili privremenog rada u inozemstvu, no dugoročno se svakako želim i planiram vratiti u Hrvatsku, zaključuje Bruna na kraju našeg razgovora. A ja sam još sigurniji u rečenicu koju natipkah na početku članka: Hrvatski studentski zbor je u sigurnim rukama.
O PROBLEMU ISELJAVANJA MLADIH
Svakako je pozitivno da mladi stječu iskustva i znanja u inozemstvu, no nužno je osigurati prilike za rast i razvoj u karijernim, no i osobnim okvirima, u Republici Hrvatskoj. Naši najbolji studenti često odlaze kako bi iskoristili mogućnosti znanstvenog ili karijernog napretka na institucijama u inozemstvu. Kada bi postojale konkurente prilike u Hrvatskoj vjerujem da bi određen dio ostao ili se vratio. Potrebno je naglasiti i da mladi, iako ponajviše vođeni ekonomskim statusom, žele živjeti u društvu meritokracije i prava te da je potrebno ojačati prisutnost navedenih vrijednosti.
TEMELJ SVIH ZNANOSTI
Studiraš matematiku na PMF-u. Otkud ljubav prema matematici?
Matematiku vidim kao temelj svih znanosti, odnosno analitičkog razmišljanja.
Što misliš, zbog čega puno učenika i studenata matematiku doživljava kao „bauk predmet“? Kako to promijeniti?
Mišljenje o matematici formira se još u osnovnoj školi. Čest pristup temelji se na učenju šablona i njihovom repliciranju na brojnim primjerima. Učenicima i studentima nameću se rješenja, umjesto da ih se ohrabruje da samostalno pristupaju problemima i vremenski omogući da ga istraže. Kao rezultat, učenici često misle da „nisu za matematiku“. Potrebno je od malena poticati kreativnost i istraživanje u matematici kroz modernizaciju metodologije poučavanja.
Kako komentiraš i činjenicu da nam zadnjih godina nedostaje učitelja/profesora matematike?
Kao temeljni razlog vidim društveni položaj te ekonomski status učitelja, odnosno profesora matematike. Diplomiranim studentima matematike informatičke tvrtke, bankarski i drugi sektori nude priliku za karijerni razvoj i ekonomsku sigurnost, dok nažalost rad u školama ne nudi slične pogodnosti. Dodatno, zbog težine studija mnogi se učenici obeshrabre uopće upisati studij, stoga smatram da je nužno revidirati nastavne programe te popularizirati ih.
