Pokušaj utjecaja medija na  odlučivanje Savjeta i Senata Sveučilišta u Zagrebu

Za Universitas portal piše Goran Bubaš, komunikolog

---

Dugo očekivana sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu održala se u kino dvorani Studentskoga centra u petak, 12. ožujka 2021. godine, uz pridržavanje epidemioloških mjera. Ta sjednica Senata održana je „uživo“, a ne elektroničkim putem i bez uporabe web konferencijskih sustava poput Zooma, kao one koje su se održavale u posljednjih osam mjeseci. Ovoj sjednici Senata prethodila je preporuka sa sastanka Savjeta Sveučilišta u Zagrebu, održanog 12. veljače 2021., da se sjednica Senata sazove u roku od mjesec dana i održi uživo.

Tko sve, prema Statutu, upravlja Sveučilištem u Zagrebu

Prema članku 11. Statuta Sveučilišta u Zagrebu, procesima na Sveučilištu upravljaju „rektor, Senat, Sveučilišni savjet i Rektorski kolegij“, a u nekim slučajevima i vijeća područja. Također, prema članku 15. Statuta, „postupak prikupljanja prijedloga za izbor rektora provodi izborno povjerenstvo“ koje utvrđuje „koji predloženici ispunjavaju Zakonom i Statutom predviđene uvjete za izbor“. Potom, „rektora biraju članovi Senata tajnim glasovanjem“. Konačno, članak 16. Statuta predviđa da, „kad je u dnevni red odlukom Senata uvršten prijedlog za razrješenje rektora“, „odluku o pokretanju postupka razrješenja donosi Senat natpolovičnom većinom glasova svih svojih članova“, a „ odluku o razrješenju rektora donosi natpolovičnom većinom svih članova biračko tijelo za izbor rektora tajnim glasovanjem na sjednici“.

Izvješćivanje novinara i odlučivanje sveučilišnih tijela

Javnost ima pravo na točnu, potpunu i pravovremenu informaciju, a iz prava javnosti da bude upoznata s činjenicama proizlaze obveze i prava novinara. Pridržavajući se profesionalnih etičkih standarda, novinari kao dio javnosti imaju pravo sudjelovati u demokratskoj kontroli moći i vlasti. Vodeći se etikom novinarskog poziva, novinari čuvaju ugled, dostojanstvo i integritet svoje profesije. Zato novinar za svoj rad snosi odgovornost pred javnošću i svojom profesionalnom organizacijom. Novinar iznosi vlastito i kritičko stajalište u traganju za istinom, što mu je osnovno načelo u profesionalnom radu. Zato je novinar obvezan iznositi točnu, potpunu i provjerenu informaciju. Prethodne riječi napisane su ili prepisane prema Kodeksu časti hrvatskih novinara (vidjeti ovdje) i trebale bi obvezivati sve novinare u Hrvatskoj bez obzira jesu li članovi Hrvatskog novinarskog društva ili to nisu.

Novinar ima pravo sudjelovati u „demokratskoj kontroli moći i vlasti“. Stoga je neobično kad novinar također poželi izravno utjecati na te procese kršeći pritom na vidljiv način profesionalne etičke standarde. Da li je to bio slučaj u nedavnim pokušajima utjecanja na upravljanje Sveučilištem u Zagrebu, tj. u pokušajima utjecanja na Sveučilišni savjet i Senat Sveučilišta u Zagrebu, procijenite sami, kritički, ne prihvaćajući ono što je u ovom članku izloženo „zdravo za gotovo“ ili samo na temelju informacija izloženih u nastavku.

„Tridesetak članova Senata tražit će smjenu Borasa: ‘Više ne možemo glavu zabijati u pijesak‘“, Jutarnji list (online), 9. veljače 2021.

U utorak, 9. veljače 2021. godine navečer, tj. nekoliko dana prije najavljenog sastanka Savjeta Sveučilišta u Zagrebu, koji se trebao održati 12. veljače 2021. godine, objavljen je članak s prethodnim naslovom u online izdanju Jutarnjeg lista (vidjeti ovdje). Vijest objavljenu te večeri u online izdanju Jutarnjeg lista ubrzo su prenijeli i drugi mediji. Primjerice, ubrzo je to, već iste večeri dana 9. veljače 2021., učinio i Telegram pod naslovom „Početak kraja? Nakon što je Telegram otkrio Borasov mega skandal, dekani će tražiti da se glasa o njegovoj smjeni“. Manje od dva sata nakon online izdanja Jutarnjeg lista, vijest prenosi tportal u članku s naslovom „Tridesetak dekana tražit će smjenu Borasa: ‘Više ne možemo glavu zabijati u pijesak’“. Nekoliko minuta kasnije to čini i Net.hr uz naslov „BORAS JE USKORO BIVŠI? Dio Senata traži njegovu smjenu: ‘Više ne možemo zabijati glavu u pijesak kraj toliko problema’“. Vijest je sat vremena kasnije objavio i portal 24sata s naslovom „Dio Senata na zagrebačkom sveučilištu želi smijeniti Borasa“. Dan kasnije, 10. veljače 2021. ujutro, zajedno s objavom članka u tiskanom izdanju Jutarnjeg lista, spomenutu vijest prenijela je i HINA u članku koji je počeo riječima: „Uoči sjednice Senata tridesetak dekana potpisalo se za smjenu rektora zagrebačkog Sveučilišta Damira Borasa, piše u srijedu Jutarnji list.“ Pozivajući se na vijest koju je objavila HINA, RTL portal istog dana, 10. veljače 2021., objavljuje članak u sličnom stilu pod naslovom „Uoči sjednice Senata: Tridesetak dekana potpisalo se za smjenu Damira Borasa“.

Spomenuta „vijest“, koja se pojavila u naslovima mnogih članaka nekih od najčitanijih hrvatskih medija, da će „tridesetak članova Senata“ (ili „trideset dekana“) tražiti smjenu rektora Damira Borasa u spomenutom izdanju Jutarnjeg lista bila je potkrijepljena sljedećim tekstom: „pokrenuto je skupljanje kritične mase za smjenu Damira Borasa, doznaje Jutarnji list. Da bi rektor bio smijenjen, potrebno je takvu točku dnevnog reda uvrstiti na sjednicu Senata. Prema tvrdnjama upućenih dekana, u ovom je trenutku 30-ak članova Senata spremno dati potpis za uvrštavanje točke o rektorovoj smjeni. Da bi rektor bio smijenjen, potrebno je da za tu odluku glasa 36 od 70 članova Senata.“. Ovom tekstu u članku Jutarnjeg lista pridodan je i grafikon s vidljivo neistinitom tvrdnjom „Za sada je smjenu podržalo 30 dekana, odnosno njih 43 posto“. Bez obzira na to što je vijest o „trideset dekana“ za upućene očito bila lažna, ona je završila i na naslovnici tiskanog izdanja Jutarnjeg lista (vidjeti ovdje) pod naslovom „Pobuna uoči sjednice Senata: 30 dekana potpisalo se za smjenu rektora Borasa“.

Članak u Jutarnjem listu može se promatrati kao novinarsko objavljivanje „insajderskih informacija“ od neimenovanih izvora. No, nakon mjesec dana objavljivanja sličnih vijesti bez ikakvih dokaza za tvrdnje o tome da je 30-ak članova Senata Sveučilišta u Zagrebu planiralo pokrenuti smjenu rektora, opravdano je sumnjati da se radilo o neistinitoj informaciji ili „lažnoj vijesti“. Dakle, ne samo da vjerojatno nikad nije bilo 30-ak članova Senata spremnih za pokretanje smjene rektora, niti je za to postojala nekakva potpisna lista s tridesetak potpisa, nego je zasigurno dvojbeno bi li njegovu smjenu uopće podržalo čak 30 dekana. Nažalost, ovakve su se informacije ponavljale u medijima još mjesec dana.

„Kraj rektora Borasa? Trideset senatora spremno glasati za smjenu: ‘Očekujemo skupiti 36 do ponedjeljka’“, Srednja.hr, 10. veljače 2021.

Ovaj je naslov krasio članak objavljen na portalu Srednja.hr. Iz teksta članka oblikovan je sadržaj njegovog uvodnog odlomka, pisanog masnim slovima, koji je glasio: „Trideset senatora zagrebačkog sveučilišta, koji imaju moć smijeniti rektora Borasa, spremni su tu točku staviti na dnevni red. Jutros nam je to potvrdio jedan od dekana, a kaže nam i kako očekuje da će do ponedjeljka skupiti 36 ruku, koliko je potrebno da sruše rektora.“ Da li je u ovom slučaju novinar zaista osobno (ili netko s portala Srednja.hr), kontaktirao nekog od dekana, članova Senata Sveučilišta u Zagrebu, ili se samo poslužio tekstom koji je dan ranije objavljen u online izdanju Jutarnjeg lista, a istog dana i u njegovom tiskanom izdanju (kad ga je prenijela i HINA), može se samo nagađati. U tekstu je, inače, istaknuto sljedeće: „Jedan od njih, inače dekan jednog od cjenjenijih fakulteta pri zagrebačkog sveučilištu, kaže nam da za sad postoji 30 sigurnih ruku. No, mnogo se senatora, kaže, dvoumi.“

Redovita sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, koja je inače trebala biti održana 9. veljače 2021., odgođena je zbog sastanka Savjeta Sveučilišta u Zagrebu za 15. veljače 2021. godine. Ta se sjednica Senata trebala održati elektroničkim putem, bez mogućnosti rasprave pomoću Zooma ili nekog drugog videokonferencijskog alata, i to glasovanjem elektroničkom poštom. Zbog načina na koji se ta sjednica Senata trebala održati nije bilo opravdano zaključiti da će se već za tu sjednicu kao točka dnevnog reda uvrstiti odlučivanje Senata o prijedlogu za razrješenje rektora, a posebno ne da će se već na toj sjednici donijeti odluka o pokretanju postupka razrješenja rektora koju Senat donosi natpolovičnom većinom glasova svih svojih članova.

„Protiv Borasa je 30 senatora, treba ih 36 – je li to njegov kraj?“, 24sata (online), 11. veljače 2021.

Ovaj članak objavio je portal 24sata dana 11. veljače 2021., i to navečer u 22:12 sati, dan prije sjednice Sveučilišnog savjeta zakazane za 12. veljače 2021. godine. Evo dva citata iz tog članka: „Kako neslužbeno saznajemo, Damir Boras će se morati početi opraštati od rektorske funkcije“; „Da su se barem neki od tih uvjeta stekli rektorovim ponašanjem, smatra najmanje 30-ak članova Senata od njih 70, koji su, kako doznajemo, dosad stavili potpis na zahtjev za Borasovim razrješenjem.“  I ovdje se spominje lista s 30-ak potpisa članova Senata sa zahtjevom za razrješenjem rektora Damira Borasa, ali ta se lista nije pojavila ni na sjednici Sveučilišnog savjeta u petak, 12. veljače 2021., niti na elektroničkoj sjednici Senata u ponedjeljak, 15. veljače 2021., pa se već tada trebalo ozbiljno zapitati da li uopće postoji. Naime, za podnošenje zahtjeva za uvrštavanje točke s prijedlogom za razrješenje rektora u dnevni red sjednice Senata (o čemu u konačnici odlučuje Senat s natpolovičnom većinom glasova) nije potrebno 30-ak potpisa senatora, već je za podnošenje takvog prijedloga bilo dovoljno da ga potpiše samo jedan član Senata.

„SUTRA SJEDNICA SENATA: Moguća i smjena rektora Borasa, pokrenut postupak uručenja otkaza Čoviću“, Jutarnji list (online), 11. ožujka 2021. godine

Prije osvrta na članak s prethodnim naslovom, koji je prvo objavljen online 11. ožujka 2021. godine u Jutarnjem listu (vidjeti ovdje), tj. približno mjesec dana nakon prve pojave „vijesti“ o 30-ak članova Senata koji podržavaju razrješenje dužnosti za rektora Damira Borasa, potrebno je podsjetiti se na nekoliko stvari koje su tom članku prethodile. Naime, na sjednici Sveučilišnog savjeta od 12. veljače 2021. zaključeno je da se „traži od rektora da se sazove sjednica Senata u roku od trideset dana na kojoj bi se raspravljalo o stanju na Sveučilištu u Zagrebu“. To je rektor Damir Boras i učinio te je za 12. ožujka 2021. godine zakazana prva sjednica Senata Sveučilišta „uživo“ nakon 10. redovite sjednice Senata u akademskoj godini 2019./2020. koja je je 9. lipnja 2020. godine održana u velikoj predavaonici Arhitektonskog, Geodetskog i Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Dakle, nakon približno osam mjeseci, sjednica Senata održana je „uživo“, uz poštovanje epidemioloških mjera, u prostorima Kina SC u Studentskom centru, po broju sjedećih mjesta najvećoj kinodvorani u Zagrebu.

Inače, treba istaknuti da se, prema zapisniku sa sjednice Sveučilišnog savjeta, ne može zaključiti da je na njemu uopće raspravljano o mogućoj smjeni rektora Damira Borasa, unatoč napisima u medijima koji su joj prethodili. Zapisnik je moguće pronaći u ovom članku Jutarnjeg lista od 12. veljače 2021. godine, a o toj sjednici je, uz ostale medija, izvijestila i Hrvatska radio televizija (vidjeti ovdje).

Iz prethodno navedenog, jasno je da je stanje na Sveučilištu u Zagrebu bila jedna od najvažnijih točaka prve sjednice Senata „uživo“ zakazane za 12. ožujka 2021., nakon približno osam mjeseci tzv. elektroničkih sjednica.  U članku tiskanog izdanja Jutarnjeg lista istog 12. ožujka 2021. godine (objavljenog i u online izdanju dan ranije, tj. 11. ožujka 2021. u 18:27 sati) pojavio se tekst s prethodno istaknutim naslovom i sadržajem u kojem se razmatra moguća smjena rektora Damira Borasa. U tom članku navedeno je da jedna od „opcija“ u Senatu, koja je zainteresirana za smjenu rektora Damira Borasa, „prema neslužbenim podacima ima više od 30 ruku“. Međutim, u kontekstu te opcije samo se spominju dva dekana i dvije dekanice uz sljedeću napomenu: „s obzirom na dosadašnje javne kritičke opservacije o sveučilišnoj upravi, moguće je zaključiti da su među nezadovoljnicima, ujedno potpisnicima inicijative“.   Navedena su i imena osam dekana i dekanica koji navodno podržavaju rektora. Posebno treba istaknuti da su „dokazi“ za prethodne tvrdnje u ovom članku Jutarnjeg lista ostali na razini nagađanja ili „rekla kazala“ iako se brojka od tridesetak članova Senata spremnih da traže smjenu rektora Damira Borasa pojavila u sličnom članku Jutarnjeg lista još mjesec dana ranije i često prenosila u drugim medijima. Slijedi još nekoliko primjera sličnih objava u medijima koje su prethodile sjednici Senata „uživo“, zakazanoj za 12. ožujka 2021., s temom stanja na Sveučilištu u Zagrebu.

Prije godinu dana rekli bismo da će Boras sigurno ostati rektor: Sad više nismo tako sigurni, evo i zašto, Srednja.hr, 11. ožujka 2021.

Ovo je naslov članka objavljenog na portalu Srednja.hr dan uoči sjednice Senata Sveučilišta u Zagrebu na kojoj je trebala biti rasprava o stanju na Sveučilištu. U navedenom članku, ispod podnaslova „Tridesetak sigurnih glasova za smjenu“ doslovce je navedeno: „U posljednjih mjesec dana u javnosti se stalno priča da postoji tridesetak sigurnih ruku za pokretanje opoziva rektora.“ Ipak, ovaj članak korektno navodi da je za uvrštavanje te točke u dnevni red sjednice Senata potrebno 36 glasova senatora koji će se o tome javno izjasniti, a nakon toga, za konačno izglasavanje smjene rektora, još minimalno 36 glasova tijekom tajnog glasovanja. Ovaj navod pokazuje na kolanje „vijesti“ o tridesetak sigurnih glasova članova Senata za pokretanje opoziva rektora Damira Borasa.

„Boras broji posljednje dane kao rektor? Više od 30 senatora želi raspravljati o njegovoj smjeni“, 24sata (online), 11.ožujka 2021.

Ovakav naslov prvo je objavljen u online izdanju 24sata dana 11. ožujka 2021. u 20:29 sati, također dan prije sjednice Senata na kojoj se raspravljalo o stanju na Sveučilištu „uživo“ u kino dvorani Studentskog centra. Uz tvrdnju „kako se doznaje, više od 30 članova Senata su potpisali za raspravu o opozivu rektora“, u članku se uglavnom prepričavaju sadržaji teksta objavljenog u online izdanju Jutarnjeg lista koji je objavljen dva sata ranije.

„Sutra je sjednica Senata, ključna za rektora Borasa. Otkrivamo tko su dekani koji se bore protiv njegove smjene“, Telegram, 11. ožujka 2021.

Ovo je naslov članka koji je dan prije sjednice Senata „uživo“, na kojoj se trebalo raspraviti o stanju na Sveučilištu u Zagrebu, objavio portal Telegram. I ovaj članak navodi „vijest“ o mogućoj smjeni rektora Damira Borasa i to ovim riječima: „Kako neslužbeno doznajemo, u ovom je trenutku više od 30 članova Senata (među njima su i dekani) koji su svoj potpis za raspravu o opozivu rektora već dali.“ Također, u članku se po principu „rekla kazala“, bez ikakvih dokaza, nagađa o manje-više istim imenima dekana koji navodno podržavaju rektora  kao što je to navedeno u članku koji je objavljen istog dana u online izdanju Jutarnjeg lista. Nakon uvida u ovaj članak više nije jasno koji je od novinara, u vezi spomenute „informacije“, kontaktirao nekog dekana ili člana Senata sa Sveučilišta, tj. tko je od koga prepričavao „vijest“ o 30-a članova Senata koji su navodno dali svoj potpis za opoziv rektora.

„SNAŽNA INICIJATIVA: Boras na najvećem testu dosad: Znakovita promjena stava studentskih predstavnika uoči sjednice Senata Sveučilišta“, tportal, 12. ožujka 2021., 11:31 sati

Ovaj članak objavio je tportal dana 12. ožujka 2021. godine, u vrijeme kad je već počela sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu. U članku je doslovce napisano: „Više od 30 članova od ukupno 70 članova Senata dali su svoj potpis za raspravu o opozivu rektora, a moguće je da će se u konačnici prikupiti 36 potpisa, koliko je potrebno da se ta točka uvrsti u dnevni red temeljem zahtjeva natpolovične većine u Senatu.“ Opet se spominju 30 članova Senata koji su potpisali za smjenu rektora Damira Borasa, iako su negdje u vrijeme objave tog članka upućeni novinari već znali da je Senat Sveučilišta odbio da navedenu točku stavi na dnevni red sjednice (vidjeti ovdje).

Indirektno opovrgavanje „vijesti“ o 30 članova senata koji su dali potpis za smjenu rektora

Samo sat vremena nakon što je počela sjednica Senata Sveučilišta u Zagrebu, dana 12. ožujka 2021. u 12:03 sati, u članku koji je objavljen u online izdanju Jutarnjeg lista, dakle na istom mjestu od kojeg je krenula u hrvatske medije, opovrgnuta je „vijest“ o 30-ak članova Senata koji su bili spremni na smjenu rektora Damira Borasa. Naslov članka bio je: „NIŠTA OD RAZRJEŠENJA: Propala inicijativa za smjenom rektora Borasa: Na sjednici je pozvao članove da javno glasuju“. Vlastita „vijest“ opovrgnuta je ovim riječima: „Samo 13 od 68 prisutnih članova Senata Sveučilišta u Zagrebu glasalo je za pokretanje postupka razrješenja rektora Damira Borasa, na sjednici koja se upravo održava u kinu zagrebačkog Studentskog centra. To znači da je inicijativa za smjenom rektora propala, unatoč tomu što se proteklih dana baratalo podatkom o više od 30 prikupljenih potpisa članova Senata, koji su navodno bili spremni glasati za uvrštavanje točke dnevnoga reda o glasanju o povjerenju rektoru.“ Pritom je zanimljivo korištenje izraza „unatoč tome što se proteklih dana baratalo podatkom“, umjesto da se prizna novinarska pogreška u izvješćivanju javnosti o nečemu što je mjesec dana cirkuliralo medijima.

Približno u isto vrijeme kad i online izdanje Jutarnjeg lista, tj. oko sat vremena nakon početka sjednice Senata, o tome da nije pokrenut postupak opoziva rektora Damira Borasa izvijestio je i portal Srednja.hr u članku pod naslovom: „Damir Boras ostaje rektor: Za uvrštavanje točke o opozivu glasalo tek 13 senatora“. Ta vijest zapisana je ovako: „Tek je 13, od pristunih 68 senatora glasalo za stavljanje te točke na dnevni red, četvero ih je bilo suzdržano, a ostalih 51 članova Senata svojim je glasom protiv zapravo podržalo rektora Borasa. Time je, u početnim trenucima sjednice, propala inicijativa za opoziv rektora o kojoj su posljednjih tjedana izvještavali svi mediji, a koja je, po napisima, trebala brojiti i do tridesetak sigurnih glasova.“ Mnogo iskrenije od mrežnog portala Jutarnjeg lista postupio je portal Srednja.hr kasnije istog dana u novom članku i to ovim riječima: „Inicijativa za njegov opoziv neslavno je propala u prvim minutama današnje sjednice Senata. Rektor je zatražio javno glasanje o uvrštavanju točke o smjeni u dnevni red za što je na kraju glasalo tek 13 od prisutnih 68 senatora. Time je priča o sigurnih tridesetak glasova za Borasovu smjenu, zapravo, totalno pala u vodu.“ (podcrtao G.B.)

Potreban je kritički odnos novinara prema njihovom vlastitom pisanju o Sveučilištu u Zagrebu

Na početku ovog članka naveo sam da novinar ima pravo sudjelovati u „demokratskoj kontroli moći i vlasti“, ali je neobično kad novinar također poželi izravno utjecati na te procese kršeći pritom na vidljiv način profesionalne etičke standarde. Ne „osvane“ li s vremenom negdje famozan popis tridesetak članova Senata Sveučilišta u Zagrebu s njihovim potpisima za pokretanje postupka opoziva (datiran u veljači 2021. godine), takvo bi se izvještavanje moglo smatarati kršenjem novinarske etike. Temeljni istraživački novinarski postupak provjere informacije kod dva nezavisna izvora u ovom je slučaju najvjerojatnije također izostao. Ako su novinari već pisali o popisu tridesetak članova Senata, zašto nigdje nisu spomenuli da su ga uistinu i vidjeli.

„Kako i zašto? Vrijednosti i standardi novinarstva u Europapress Holdingu“ tekst je autorice Sanje Modrić obujma devedesetak stranica koji je bio namijenjen novinarima medijske kuće EPH. Novinari Jutarnjeg lista trebali bi se rukovoditi standardima koji su tekovina njihove izdavačke kuće. Također, 2017. godine novinari 24sata i izdavač Styria objavili su interni priručnik pod nazivom „Vodič za pisanje i savjeti za većinu ‘nerješivih’ situacija u novinarskom poslu“ obujma više od 200 stranica (autori: Tomislav Birtić, Ankica Tomić i Sanja Modrić). Dakle, osim „Kodeksa časti hrvatskih novinara“, postoje i interni dokumenti izdavačkih kuća kojima bi se naši novinari trebali rukovoditi.

Kako bi tendenciozno i netočno izvješćivanje bilo prihvaćeno na sveučilištu?

U novinarstvu je korištenje neimenovanih izvora vrlo uobičajeno. Ipak, i kad ne otkrivaju izvor informacija, novinari snose odgovornost za objavljene informacije. Prema pravilima koja vrijede za stručne i znanstvene radove koje pišu studenti, suradnici i nastavnici na sveučilištima, nenavođenje izvora informacija, koje su važne za napisani članak, u pravilu nije prihvatljivo i recenzenti takvog članka najvjerojatnije bi negativno ocijenili njegov tekst, dok bi urednici znanstvenog časopisa ili monografije izbjegli objavljivanje teksta u čijim se važnim dijelovima ne navode izvori.

Kao što je to očito iz mnogih novinarskih priloga koji su navedeni u prethodnim dijelovima ovog članka, neki novinari bili su skloni prepričavati „vijest“ o potpisima i podršci 30-ak članova Senata Sveučilišta u Zagrebu za smjenu rektora, pri čemu nisu uvijek navodili tko je prvi objavio takvu vijest (za većinu navoda prvi je bio članak u Jutarnjem listu, dok je kod nekih drugih izvor bio članak u Telegramu). Takvo „prepisivanje“ iz drugih izvora bez njihovog navođenja, odnosno bez samostalnog konzultiranja izvora informacija, smatra se plagiranjem kako u novinarstvu, tako i na sveučilištima. Na sveučilištima su za plagiranje moguće sankcije, a oni za koje se sazna da su skloni takvoj praksi u pravilu nisu na dobrom glasu.

Što bi se dogodilo kad bi se na sveučilištu u nekom stručnom ili znanstvenom članku pojavila potpuno netočna ili izmišljena informacija? O tome recenzent izvješćuje urednika i takav članak trebalo bi odbiti, odnosno spriječiti njegovo objavljivanje. Ako bi se radilo o seminarskom, završnom ili diplomskom radu, to bi najvjerojatnije završilo prijavom stegovnom povjerenstvu. Iako su neobični, takvi slučajevi nisu rijetki na sveučilištima, odnosno u znanosti. Autor ovog članka u svojem radu susreo se s tri različita primjera: (1) izmišljanje podataka koje je bilo moguće provjeriti telefonskim pozivom, (2) navođenje da je u nekom citiranom članku sadržaj kojeg tamo nije bilo i (3) moguće fabriciranje empirijskih podataka koji su bili u potpunoj suprotnosti sa sličnim istraživačkim podacima u literaturi. U svakom slučaju, u sveučilišnoj zajednici izmišljanje i diseminiranje netočnih podataka bilo bi vrlo loše prihvaćeno jednom kad bi se to otkrilo, te bi osoba koja bi se u to eventualno upustila, u najboljem slučaju, barem od nekih članova sveučilišne zajednice bila izbjegavana ili izolirana. Nažalost, u hrvatskom novinarstvu to nije slučaj. Znatan dio hrvatskih medija danas karakterizira „click-bait“ novinarstvo, a urednički posao u online medijima ponekad se obavlja površno ili tendenciozno.

Umjesto zaključka

U tekstu ovog članka prati se diseminacija jedne vijesti kroz neke hrvatske medije (tiskana izdanja i online portale) koja se pokazala kao vjerojatno netočna: da je tijekom veljače i ožujka 2021. godine tridesetak članova Senata Sveučilišta u Zagrebu davalo pismenu podršku za smjenu rektora Damira Borasa. Objavljivanje s time povezanih članaka na internetu, koji su svima lako dostupni, pružilo je izvrsnu mogućnost da se dokumentira (a) pojavljivanje te vijesti, (b) dio njene diseminacije medijima, kao i (c) njeno gašenje, sve to u periodu od 10. veljače do 12. ožujka 2021. godine.

Ovaj članak nema namjeru indirektno propitkivati ili obezvrjeđivati druge medijske napise o Sveučilištu u Zagrebu i rektoru Damiru Borasu. U mnogim člancima o Sveučilištu ili rektoru novinari i mediji dobro su obavljali svoju društvenu ulogu. Također, ne tako davno, neki od autora ovdje spomenutih članaka objavili su izvrsne novinarske priloge iz područja obrazovanja (vidjeti npr. ovdje i ovdje).

Završio bih s napomenom da bi, bez obzira na slobodu govora, novinari trebali izbjegavati nepotrebna vrijeđanja ili prenositi uvredljive komentare jer ozbiljno novinarstvo nije kazalište (vidjeti npr. ovdje i ovdje).

„Rad novinara podliježe kritici javnosti. Novinari i uredništva obvezni su pažljivo se i kritički odnositi prema svim primjedbama i preporukama koje im se upućuju.“ (Kodeks časti hrvatskih novinara)