Počeli jubilarni, 20. Lošinjski dani bioetike

Otpor hrvatskih bioetičara genetski modificiranim organizmima u proizvodnji hrane, poljodjeljstvu odnosno poljoprivredi bio je glavna tema okruglog stola kojim su započeli jubilarni, 20. po redu Lošinjski dani bioetike.

Skup na Malome Lošinju organiziraju Hrvatsko filozofsko društvo i Hrvatsko bioetičkog društvo, a kroz tri će dana biti govora o integrativnoj bioetici u novoj epohi, slobodi i zdravlju, eutanaziji i suicidu, spolnost, pandemiji koronavirusa i pravima životinja. Poseban pak segment skupa tradicionalno zauzima višednevna studentska bioetička radionica.

Centralni dio prvog dana pripao je spomenutome okruglome stolu „Hrvatska i GMO: od creskog Apela do saborske Deklaracije“ na kojem je Ante Čović, zagrebački prorektor i voditelj Znanstvenog centra izvrsnosti za integrativnu bioetiku ustvrdio kako je problematika GMO-a u poljodjelstvu kontinuirano bila u fokusu ove manifestacije. I nezaobilazni su, kaže, znanstveno-kulturni doprinosi koje je ova manifestacija dala općehrvatskom otporu protiv imperijalne tehnologije GMO-a i očuvanju biotičkog suvereniteta Hrvatske kao zajedničke domovine svih živih bića koja na njenom teritoriju obitavaju:

– Možemo konstatirati da je s Deklaracijom o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a, koju je Hrvatski sabor donio 25. ožujka 2022., »usklađeno protivljenje« unošenju GMO-a u Hrvatsku uspješno uvedeno ne samo u treće desetljeće trajanja nego i u posve novu  međunarodnu dimenziju sustavnog otpora, istaknuo je Čović.

Alpe-Adria-Dunav područje slobodno od GMO-a

OTPOR IMPERIJALNOJ TEHNOLOGIJI

Navedena Deklaracija, dakle, rezultat je neprekidnog angažmana akademskih, političkih i civilnodruštvenih aktera koji su u proteklih četvrt stoljeća pružali otpor imperijalnoj tehnologiji GMO-a, pri čemu su Lošinjski dani bioetike i drugi bioetički skupovi u Hrvatskoj igrali važnu, pa i ključnu ulogu. Naime, upravo su na njima usvojeni te javnosti i relevantnim tijelima upućeni dokumenti koji su presudno utjecali na političke odluke i pravne akte vezane za GMO u Hrvatskoj.

Velike zasluge za takav uspješan otpor GMO tehnologiji pripada i bivšoj europarlamentarki, a sada predsjednici saborskog Odbora za poljoprivredu Marijani Petir, koja je na okruglome stolu rekla kako 25 godina inicijative i organiziranja istomišljenika može rezultati velikom promjenom.  A koju navedena Deklaracija o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a svakako predstavlja.

– Deklaracija i aktivnosti koje će slijediti pomoći će u promoviranju i brendiranju Republike Hrvatske kao zemlje domaće i kvalitetne hrane, usmjerene prema ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji i uzgoju proizvoda bez GMO-a. Očekujem da ću ovih dana dobiti suglasnost predsjednika Hrvatskog sabora da proslijedim Deklaraciju svim parlamentima odnosno nadležnim odborima članica Europske unije, ali i naših susjednih zemalja koje pripadaju tome području. Te ću predložiti suradnju u segmentima zaštite poljoprivredne proizvodnje, koji su obuhvaćeni Deklaracijom.

Ova Deklaracija, rekla je Petir na okruglome stolu, promiče upravo ono što znamo da vrijedi. A to je proizvodnja domaće hrane, od strane domaćih poljoprivrednika, ali i povezivanje poljoprivrede s turizmom tako da održivo upravljamo resursima. Pritom čuvajući biološku raznolikost. Da promoviramo Republiku Hrvatsku kao zemlju domaće hrane, usmjerene ka ekološkoj poljoprivrednoj proizvodnji, bez GMO-a. A to vrijedi i za sve države koje se žele priključiti ovo inicijativi.

– Smatram da se uspostavom jasnih kriterija za označavanje GMOfree proizvoda može pozitivno utjecati na položaj tih proizvoda na tržištu. Može se na taj način jačati kvalitetna konkurentnost, a to bi pridonijelo u konačnici boljoj informiranosti odnosno podizanju standarda zaštite potrošača. Dakako, Deklaracijom pozivamo i na dodatno jačanje kontrolnih tijela, referentnih laboratorija za GMO, kako bi se osiguralo poštivanje zakonskih propisa, rekla je Petir.

Ivica Kelam, profesor na osječkom Fakultetu za odgojne i obrazovne znanosti, Kineziološkom fakultetu, te predsjednik Hrvatskog bioetičkog društva upozorio je kako je studija Europske komisije o novim genetičkim tehnikama, objavljena 29. travnja 2021., izazvala odmah po objavljivanju kontroverze i politički sukob Europske komisije i Europskog parlamenta. I to oko autorizacije novih sorti sjemena genetički modificiranih usjeva.

– Budući da Europska komisija planira izraditi novi zakonodavni okvir u kojem bi se dopustila sjetva poljoprivrednih kultura nastalih novim tehnikama uređivanja genoma, očito je da na razini Europske unije predstoji novo razdoblje borbe za očuvanje europskih polja od genetički modificiranih usjeva. Republika Hrvatska se jasno odredila protiv sjetve genetički modificiranih usjeva, a Deklaracija o Alpe-Adria-Dunav području slobodnom od GMO-a predstavlja veliki poticaj za očuvanje hrvatskih polja od GMO-a, jasan je Kelam.

POMIRITI RAZLIČITOSTI NA VIŠOJ RAZINI

Naposljetku, četvrti govornik na okruglome stolu, Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilišta u Zagreb govorio je o GMO-u u vrijeme pandemije koronavirusa. Naime, ističe Vrček, s Bayerovim preuzimanjem Monsanta i s pojavom koronavirusa, utihnula je medijska prezentacija GMO-a i usporene su razvojne aktivnosti u agrokemijskoj industriji:

– Posljednji pokušaj promocije GMO-a u Hrvatskoj obavio je u Splitu nobelovac Richard Roberts dva tjedna prije službenog proglašenja pandemije. Međutim, ulaskom u vrijeme pandemije GMO je izgubio prioritetni profil, pa se ispod radara javnosti provuklo nekoliko važnih događaja, koji zaslužuju pažljiviji pristup i upozorenja: sudska presuda zbog ilegalne sjetve GM-usjeva, europska dozvola za GM-soju »XtendFlex«, Bayerovo otkazivanje herbicida glifozata te pojava novih znanstvenih hvalospjeva o GM-usjevima kao panaceji, ukazuje na opasnosti koje unatoč usvojenoj Deklaraciji i dalje prijete iz sektora kojem je jako stalno da GMO ipak ne bude zabranjen.

Predsjednik Hrvatskog filozofskog društvu Hrvoje Jurić detaljno se osvrnuo na uspješna dva desetljeća Lošinjskih dana bioetike. Bilo je tu riječi o pretpovijesti i povijesti manifestacije, a Jurić je dao pregled dosadašnjih dvadeset skupova s podatcima koji svjedoče o bogatstvu, raznolikosti i kontinuiranom razvoju Lošinjskih dana bioetike. Sve o čemu je govorio, svjedočilo je o interdisciplinarnom, internacionalnom, interkulturnom i intergeneracijskom karakteru manifestacije te njezinu znanstvenom, obrazovnom, društvenom i kulturnom značaju. A to jako dobro znaju polaznici Dana, koji iz godine u godinu svojim izlaganjima doprinose važnosti ovog skupa.

– Interdisciplinarna, internacionalna, interkulturna i intergeneracijska orijentacija – za nas nikad nije bila fraza. Mnogima je na prvi pogled čudno – kako to da se ljudi krajnje različitih svjetonazora nađu na našem lošinjskom skupu i diskutiraju ponad svih uobičajenih sukoba, i oni koji idu na Gay pride i oni koji idu na Hod za život  i oni koji hodaju na drugačiji način. Nikada poništiti različitosti, nego ih pomiriti na višoj razini, kako bi i naše socijalne prakse bile prosvjetljenije i bolje. Tako je glavni cilj Lošinjskih dana bioetike – sâmo otvaranje prostora za dijalog, što nije malo, jer je to sve teže postići u današnje vrijeme koje je obilježeno svakovrsnim polarizacijama i tome odgovarajućom površnošću. U tome se nalazi glavni cilj Lošinjskih dana bioetike i njihov najveći značaj, zaključuje Jurić.

Suorganizatori 20. Lošinjski dana bioetike su Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku i Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, te Udruženje studenata filozofije odnosno Odsjek za filozofiju zagrebačkoga Filozofskog fakulteta.