AktualnoMeđunarodna suradnjaNovostiProjektiStudentiZnanost

Planiranje održive urbane mobilnost na Fakultetu prometnih znanosti

Fakultet prometnih znanosti, Ericsson Nikola Tesla i Grad Rijeka uspješno su završili projekt u području održive urbane mobilnosti koji je između ostalog rezultirao transferom tehnologije u Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici na Fakultetu prometnih znanosti.

Europski institut za inovacije i tehnologije (EIT[1]) je kroz „Regional Innovation Scheme 2020 program“ sufinancirao razvojno istraživački projekt SumBooST (Sustainable Urban Mobility Boost Smart Toolbox), vrijedan 1,3 milijuna kuna od kojih je 84 posto sufinancirano bespovratnim sredstvima Europske unije (EU).

Planiranje održive urbane mobilnost na Fakultetu prometnih znanosti

Cilj SUMBooST projekta je stvaranje novog metodološkog okvira, odnosno alata koji kombinira tradicionalno prometno inženjerstvo s novim mogućnostima znanosti o podacima, za analizu i planiranje prometnog sustava. Metodologija će prometnim planerima i pružateljima usluga prijevoza omogućiti upotrebu novih izvora podataka, alata i metoda za planiranje i organizaciju održive urbane mobilnosti.

Planiranje održive urbane mobilnost na Fakultetu prometnih znanosti
Prodekan Marko Šoštarić

– Analizom anonimiziranih velikih skupova podataka, uz korištenje tradicionalnih metoda, brojanja prometa, snimanja prometnih tokova i anketiranja identificirane su zone u kojima dominiraju ekološki neprihvatljivi i energetski neučinkoviti oblici mobilnosti u gradu Rijeci. Konkretno, identificirani su parovi zona među kojima stanovnici Rijeke svakodnevno iznadprosječno puno putuju osobnim automobilom koji je jedan od ekološki i energetski najneprihvatljiviji  oblik prometovanja. Potom su, kroz detaljniju analizu tih parova identificirane potencijalne mjere kojima bi se potaknuo prijelaz prema održivim oblicima putovanja, kao što su željeznica, javni prijevoz autobusom, klasični ili električni bicikl i slično. Predložene mjere prezentirane su građanima i dionicima prometnog sustava koji su ih pozitivno ocijenili te sudjelovali u njihovoj evaluaciji, objašnjava za Universitas portal docent Marko Šoštarić, prodekan FPZ-a za znanost i vanjsku suradnju.

Ključni segment koji predstavlja najinovativniji dio projekta je način prikupljanja i obrade podataka. Korišteni su Anonimizirani skupovi podataka koji potječu od operatora mobilne telekomunikacijske mreže. Rezultat analize je statistika o parametrima mobilnosti. Izdvajanje karakterističnih obrazavca putovanja iz skupa velikih podataka najinovativniji je dio razvijenog alata i element koji ga čini jedinstvenim. Prometni parametri izdvojeni iz skupa velikih podataka su validirani klasičnim istraživanjima koje su potvrdilo točnost podataka.

Po uspješnom završetku projekta, izvršen je transfer tehnologije u fakultetski Laboratorij za znanost o podacima u prometu i logistici u kojem je sada dostupan analitički modul koji sadrži matricu putovanja s preko 500.000 anonimiziranih putovanja sa svim važnim parametrima. Navedeni podaci su dostupni za nastavu te studentima za njihova istraživanja.


[1] EIT je neovisno tijelo EU, osnovano 2008. godine sa ciljem poticanja inovacija u cijeloj Europi te financirano iz programa Obzor 2020 (Horizon 2020). Kroz fond „Urbana mobilnost“ ovaj institut potiče integraciju na svim razinama kako bi se ubrzale promjene prema održivom modelu urbane mobilnosti. Cilj mu je razviti i primijeniti rješenja za mobilnost ljudi i roba te time smanjiti probleme i stvoriti pozitivan utjecaj na gradove i građane. Teži oblicima mobilnosti koji omogućavaju pristupačno, brzo, udobno, sigurno i ekološki čisto kretanje, a istodobno gradovima omogućavaju povratak javnih prostora koje su preuzeli automobili i ostali neodrživi oblici putovanja.

Povezani članci

Back to top button