
Personalizirana medicina je ključ uspjeha u suzbijanju i liječenju bolesti
Budućnost medicine leži u personaliziranoj medicini s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti, a na primjeni tog cjelovitog koncepta, koji uključuje molekularnu dijagnostiku te personalizirano liječenje bolesti mozga intenzivno rade i hrvatski stručnjaci
Kako start-up tvrtke mogu komercijalizirati rezultate znanstvenih istraživanja u području zdravstva, dobiti potporu u poslovnom razvoju i s kojim izazovima se suočavaju pri ulasku na EU tržište, bile su teme drugog ovogodišnjeg EIT Health Morning Health Talksa koji se održao u dvorani Sveučilišta u Zagrebu.
Prof. dr. sc. Gordan Lauc s pričom o tvrtki Genos predstavio je primjer uspješnog proboja na inozemna tržišta. U predavanju koje je održao sudionicima Morning Health Talksa približio je put start-upa do uspješne tvrtke koja danas ima 60 zaposlenika, većinom mladih znanstvenika i stručnjaka. Godine 2007. osnovao je Genos, biotehnološku tvrtku koja je trenutačno globalni lider u visokoprotočnoj glikomici. Istraživanja u tvrtki Genos dovela su do razvoja GlycanAge testa za mjerenje biološke dobi. Ovaj test se prodaje na više od 60 tržišta i 2000 klinika diljem svijeta.
Gordan Lauc profesor je molekularne biologije u Zavodu za biokemiju i molekularnu biologiju Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta Sveučilištu u Zagrebu, voditelj je Znanstvenog centra izvrsnosti za personaliziranu brigu o zdravlju, počasni profesor na Kings Collegeu London te član Johns Hopkins Society of Scholars. Godine 2017. inicirao je pokretanje Projekta ljudskog glikoma te je jedan od dva direktora projekta. Njegov istraživački tim godinama se bavi visokoprotočnom analizom glikana i primjenom glikanskih biomarkera u području personalizirane medicine. Profesor Lauc suautor je više od 300 znanstvenih članaka koji su citirani više od 17.000 puta u Google Scholaru.
– Uspjeli smo razviti laboratorij, znanje i „know-how“. Zahvaljujući ustrajnom i teškom radu dobili smo puno novca od različitih istraživačkih potpora. U posljednjih 15 godina dobili smo preko 40 milijuna eura različitih europskih i nacionalnih potpora, uključujući 9 Horizon projekata. Surađujemo s istraživačima iz cijelog svijeta, s Harvarda, Hopkinsa i Stanforda, istaknuo je profesor Lauc.

Njegov tim ovaj mjesec predaje šest Horizon i četiri IRI projekta, a malo kasnije još tri tzv. KZI projekta te još dva projekta u Saudijskoj Arabiji i jedan u Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
ISTRAŽIVANJA U PODRUČJU PERSONALIZIRANE MEDICINE
Nova personalizirana medicina, zasnovana na korištenju genetskih posebnosti svakoga pacijenta, s golemim potencijalima u otkrivanju, liječenju i sprječavanju bolesti, ubrzano se razvija u svijetu, a na primjeni tog cjelovitog koncepta, koji uključuje molekularnu dijagnostiku te staničnu i gensku terapiju, intenzivno rade i hrvatski stručnjaci. Precizna medicina već mijenja ishode liječenja, pomaže bolesnicima da žive dulje i kvalitetnije.
– Ono što sada pokušavamo učiniti jest pomoći ljudima da personaliziraju i optimiziraju svoj način života. Svi znamo da način života – prehrana, vježbanje, životni stil i odluke koje donosimo utječu na činjenicu hoćemo li biti zdravi desetljećima ili ćemo se razboljeti. Prije nekoliko godina objavljena je velika studija na 110 000 ljudi koja je jasno pokazala da zdrave životne navike mogu produljiti životni vijek za više od desetljeća. Dakle, naglašavam da je zdrav način života ključan za zdravlje svakog pojedinca, a farmaceutska industrija trenutačno želi ljude držati bolesnima desetljećima. Želi ih regrutirati kao pacijente, a zatim ih liječiti desetljećima i održavati na životu, upozorio je profesor Lauc.

U drugom dijelu jutarnjeg EIT Health događaja održana je panel rasprava u kojoj su predstavljeni drugi zanimljivi primjeri uspješnih priča. Sudionici su bili dr. sc. Jasmina Isaković, EMHANCE d.o.o., Tony Kypreos, MBA, The London Institute for Healthcare Engineering, prof. dr. sc. Gordan Lauc, Genos d.o.o. i Deni Nurkić, voditelj znanstvenog portfelja i valorizacije znanja u Inovacijskom centru Nikola Tesla – Nuqleus. Panel je moderirala dr. sc. Vesna Gabelica Marković, voditeljica inovacijskih zajednica u Centru za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, te koordinatorica EIT Health huba za Hrvatsku. Događaj se mogao pratiti i online, a radni jezik je bio engleski.
UREĐAJ ZA LIJEČENJE BOLESTI MOZGA
Jasmina Isaković, znanstvenica i inovatorica sa svojim timom, inženjerom mr. sc. Filipom Slatkovićem i liječnikom prof. dr. sc. Dinkom Mitrečićem razvija inovativni medicinski uređaj EMHANCE. EMHANCE je neinvazivni uređaj za personalizirano liječenje bolesti mozga i daljinsko praćenje napretka pacijenta.
– Proveli smo analize i studije na staničnim kulturama, a sada istražujemo na životinjama. Razvijamo medicinski uređaj koji koristi elektromagnetska polja za liječenje bolesti mozga. Naš cilj je razviti nešto personalizirano jer medicina ide prema personalizaciji. Dakle, naš uređaj prilagođava liječenje elektromagnetskim poljima svakom pojedincu, objasnila je dr. sc. Jasmina Isaković.
Nuqleus pruža potporu u komercijalizaciji rezultata znanstvenih istraživanja kroz pomno osmišljen program temeljen na višegodišnjem iskustvu rada s deep-tech startupima.
– Pružamo potporu startupima i zaista se trudimo biti dio njihovog tima od početka te prolaska kroz određene faze kako bismo riješili sve njihove probleme s kojima se suočavaju. Moja je uloga u Nucleusu upravljati programima za startupe, stvarati metodologije koje su prilagođene deep tech startupima, pomoći im da surađuju s velikim korporacijama, rekao je Deni Nurkić iz Inovacijskog centra Nikola Tesla.

Tony Kypreos je uočio neke probleme i izazove s kojima se suočavaju zdravstvene start-up tvrtke u Hrvatskoj. Ponajprije je to usredotočenost na regulativu, a manje na usvajanje i suradnju s ključnim liderima na tržištu. Njegova preporuka mladim inovatorima i stručnjacima je da se pridruže akceleratorima gdje će dobiti podršku iskusnih mentora, odraditi sastanke s ključnim ljudima na ciljanom tržištu i predstaviti svoju ideju investitorima.
Profesor Gordan Lauc je na kraju zaključio kako je za uspjeh potrebno puno i teško raditi uz uvjet da to što radite jako volite. U tom slučaju je, bez ikakve dvojbe, uspjeh zajamčen.