Otvorena izložba „Priča o kravati“
Kroz 16 panoa, izloženih u predvorju Sveučilišta u Zagrebu, ispričana je priča o podrijetlu, nastanku i svjetskoj afirmaciji kravate. Posljednjih pak pet panoa govori o neraskidivoj povezanosti suvremenog Sveučilišta u Zagrebu i kravate od utemeljenja suvremenog sveučilišta sredinom 19. stoljeća pa sve do danas
U predvorju Sveučilišta u Zagrebu otvorena je izložba „Priča o kravati“, organizirana u suradnji s ustanovom Academia Cravatica, a koja govori o prožimanju dvaju važnih hrvatskih civilizacijskih i kulturoloških simbola kakvi kravata i zagrebačko sveučilište nedvojbeno jesu.
Osim što su i nacionalni i svjetski svaki na svoj način, povezuje ih činjenica da su i vršnjaci. Nastala i učvorena u Hrvata, prepoznata u Francuskoj, kravata je svoju svjetsku premijeru imala na ljetni solsticij 21. lipnja 1667. kada ju je kralj Luj XIV. zavezao oko vrata u stilu a la Cravat.
Dvije godine kasnije 23. rujna 1669. diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu što se uzima kao godina utemeljenja Sveučilišta u Zagrebu.
Stoga je zagrebački rektor Damir Boras na svečanome otvorenju izložbe poručio kako su činjenice na našoj strani te da ne moramo uvijek (iznova) dokazivati da smo Europa:
– Hrvatska je bila dio europskog civilizacijskog kruga prije puno stoljeća. Bogata povijest Sveučilišta u Zagrebu, prepoznatog i priznatog diljem Europe, ali i bogata povijest kravate kao hrvatskog modnog i kulturološkog fenomena to dokazuju. S jedne strane, dakle, imamo kravatu, uz sve ostale izume koje je Hrvatska dala i time zadužila Europu, a s druge Sveučilište, koje je postalo još značajniji europski čimbenik otkako je pristupilo UNIC savezu odnosno Europskom sveučilištu postindustrijskih gradova.
Kroz 16 panoa, izložbenih u predvorju Sveučilišta u Zagrebu, ispričana je priča o podrijetlu, nastanku i svjetskoj afirmaciji kravate. Posljednjih pak pet panoa govori o neraskidivoj povezanosti suvremenog Sveučilišta u Zagrebu i kravate od utemeljenja suvremenog sveučilišta sredinom 19. stoljeća pa sve do danas.
Vizualna i dokumentirana poruka „Priče o kravati“ svjedoči da će se to još snažnije očitovati u budućnosti. Za potrebe izložbe simbolične kravate zavezane su na spomenike ispred i u auli Sveučilišta pa je tako crvenu kravatu dobila i čuvena skulptura Ivana Meštrovića „Povijest Hrvata“.
Otvorenju izložbe nazočio je i ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman, koji je u šali priznao kako zna svezati samo jedan čvor na kravati, iako su znanstvenici otkrili i prezentirali čak 85 teorijskih mogućnosti vezanja kravate:
– Važno je reći da se vezivanjem kravate razvija matematički dio mozga budući da se vještinom vezivanja stječe osjećaj za prostor. A osim matematičkih te povijesnih i modnih, kravata nosi i sociološke, filozofske, kulturološke, gospodarske, pa naravno i političke odnosno diplomatske aspekte. I na tu bogatu prošlost moramo biti ponosni!
Izložba „Priča o kravati“ događa u godini kada se obilježava 400. obljetnica nastanka prvog portreta s kravatom na svijetu. Nastao 1622. godine, portret prikazuje čuvenog hrvatskog baroknog pjesnika iz Dubrovnika Ivana Gundulića s kravatom oko vrata.
Izložbu možete razgledati do 8. lipnja.
