Otvorena 19. međunarodna izložba inovacija ARCA 2021.
Tek jedna od 600 inovacijskih ideja bude uspješna i komercijalizirana. Ali treba do toga doći. Zato država mora imati nacionalna sredstva za poticanje inovatorstva, a ne se samo oslanjati na europske fondove, poručio je Miljenko Šimpraga, predsjednik Udruge inovatora Hrvarske i prorektor zagrebačkog sveučilišta
Više od 150 inovacija, od čega stotinjak iz Hrvatske, predstavljeno je na Međunarodnoj izložbi inovacija ARCA 2021. koja je otvorena u prostorijama Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu. Na izložbi su predstavljene inovacije iz deset zemalja i nove tehnologije iz gotovo svih područja ljudskoga rada. Od industrije do svakodnevice, i to kao rezultat rada inovatora pojedinaca, istraživačkih timova iz javnoga i privatnoga sektora, akademske zajednice i znanstvenih ustanova te inovativnih i razvojnih tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu iz više od 20 zemalja svijeta.
Priliku za predstavljanjem svojih inovacija na izložbi imaju i mladi autori, učenici srednjih tehničkih škola te studenti hrvatskih sveučilišta za koje je, kao i za osnovnoškolce, pripremljen popratni program s brojnim radionicama iz STEM područja.
Organizator izložbe je Udruga inovatora Hrvatske koja danas ima 45 regionalnih i lokalnih članica.
Na svečanom otvaranju izložbe ARCA 2021. ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat rekao je da bi ulaganja u inovatorstvo u Hrvatskoj do 2027. godine mogla dosegnuti 2,5 posto BDP-a, što je dvostruko više nego sada.
Da je takvo sustavno ulaganje u inovacije itekako potrebno potvrdio je za Universitas portal predsjednik Udruge inovatora Hrvatske i zagrebački prorektor Miljenko Šimpraga. Nije tajna da su neki od hrvatskih inovatora tijekom povijesti zadužili ne samo Hrvatsku nego i cijelo čovječanstvo. Najrecentniji je primjer našega sjajnog Mate Rimca, koji je upravo na ARCA-i nastupio svojedobno kao školarac. Krenuo je s malim inovacijama, s malih izložbi, iz svoje garaže. No, takvi pojedinačni slučajevi ipak nisu dovoljni za razvoj države, ističe Šimpraga:
– Pojedinačni uspjesi ne mogu podići hrvatsko gospodarstvo. Moramo stvoriti okvir i inovacijski sustav, koji će davati potporu inovatorima, da od svoje ideje dođu do konačnog proizvoda. I kod nas, ali i u svijetu, tek jedna od 600 inovacijskih ideja bude uspješna i komercijalizirana. Ali treba do toga doći. Trebaju postojati fondovi tzv. rizičnog kapitala, koji će financirati svaku od tih ideja, sva ta istraživanja. Treba postojati i nacionalni fond, kojeg smo nekad imali, ali više nemamo. Danas se oslanjamo samo na europska sredstva. Međutim, europska sredstva moraju biti šlag na torti, a ne temelj. Država mora imati nacionalna sredstva za poticanje inovatorstva.
Šimpraga dodaje da je Udruga bila aktivna i tijekom pandemije. Lani je tako UIH bila jedina u svijetu koja je organizirala izložbu inovaciju uživo, a ove godine prva s izložbom Agro Arca u međimurskome Prelogu u srpnju. Zašto? Jer je potrebno posvetiti dodatnu pažnju našim inovatorima. Upravo su inovacije, smatra prorektor Šimpraga, ključan element ne samo gospodarskog, nego i ukupnog društvenog razvoja Hrvatske.
– To najbolje dokazuju najrazvijenije zemlje svijeta, gdje inovacije dolaze uglavnom s istraživačkih instituta i sveučilišta, čak 80 posto svih inovacija. Nažalost, kod nas je situacija obrnuta, i tek nekih 15-tak posto inovacija dolazi iz tih ustanova i istraživačkih instituta u velikim tvrtkama, a ostatak su fizičke osobe kao inovatori. Udruga radi na preokretu tih trendova i situacije, pokušavamo povezati gospodarstvo s malim inovatorima, ali i sveučilišnom zajednicom, koja ima velike potencijale. Posebice Sveučilište u Zagrebu, koje s više od 4000 doktora znanosti i 34 sastavnice predstavlja u Hrvatskoj najveće inovacijsko središte. I na ovoj izložbi, Sveučilište sudjeluje s nekih 15 posto inovacija. A uz pomoć UIH, naši inovatori sudjeluju i na svjetskim izložbama.
Direktor i potpredsjednik Međunarodne federacije nacionalnih asocijacija inovatora (IFIA) Zoran Barišić upozorio je da se stoljećima čovječanstvo oslanjalo isključio na razvoj tehnoloških inovacija. Pri tome zanemarujući razvoj svijesti, kako pojedinca tako i društva u cjelini. A razvoj društva u cjelini, ako izuzmemo tehnologiju, odnosno STEM područje, odavno je zapeo, u nekim segmentima i nazadovao, kazao je Barišić:
– Unatoč činjenici da se inovatori, odnosno njihov akademski dio, uspješno nosi s koronavirusom, zanemarivanje odgovarajućih protokola ponašanja, prije svega nedostatak empatije i sebičnost na osobnoj razini, u znatnoj mjeri umanjuje očekivani uspjeh. Tome treba pridodati populističko inzistiranje na tzv. slobodama i nedostatak povjerenja u znanost. Umjetna inteligencija, nanotehnologija, kvantna računala, genska manipulacija i sve tehničke čarolije doista su snažan alat u borbi protiv suvremenih izazova. Ali, one ne funkcioniraju bez odgovarajuće razine svijesti koja će pratiti i u konačnici rezultirati općim dobrom. I upravo zbog toga, inovatorska zajednica u humanističkom znanostima morat će uložiti dodatan napor u razvoj socijalnih inovacija u podizanju razine svijesti, koja će pratiti tehnološki napredak i omogućiti učinkovitu borbu ne samo s aktualnim već i nadolazećim izazovima. Od kojih nam onaj ekološki već puše za vrat.
Ekipa karlovačke Tehničke škole predstavila je svoj solarni automobil, koji su učenici škole pod mentorstvom profesora Milana Bijelića konstruirali za sudjelovanje na utrci SOELA u Sisku.
– Imali smo potpunu slobodu u dizajnu te se ponosimo što smo osvojili zlatnu plaketu za najbolji dizajn. Naš solarni automobil može postignuti brzinu od 45 km/h, i iako smo osvojili četvrto mjesto u samoj utrci, od 17 ekipa naš je dizajn proglašen najboljim, rekao nam je Bijelić.
Ravnatelj škole Ivan Janković kazao je da učenici svake godine oduševljavaju s inovatorskim idejama, a škola se trudi u tome ih podržati. Da te ideje učenika, ali i nastavnika i stručnih suradnika u školskoj radionici zažive, s papira budu pretočene u stvarnost. Najsvježija uspješna priča je upravo izloženi solarni automobil. A da je Tehnička škola Karlovac svojevrsni rasadnik inovatora, budućih poduzetnika, dokazuje i niz uspješnih bivših đaka. Poput Marka Vukovića, suvlasnika HS produkta. Stoga za perspektivu karlovačkih inovacija ne treba brinuti.
Izložba se održava uz visoko pokroviteljstvo Predsjednika Republike Hrvatske, pokroviteljstva Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, Ministarstva znanosti i obrazovanja, Hrvatske gospodarske komore, HAMAG-BICRO-a, te sponzora KONČAR – elektroindustrije d.d. i HS produkta.
ARCA 2021. bit će zatvorena u subotu, 16. listopada, tradicionalnom dodjelom nagrada i medalja. Posjet izložbi i bogatim popratnim događajima i dalje je besplatan za sve posjetitelje uz strogo pridržavanje epidemioloških mjera propisanih od Nacionalnog stožera civilne zaštite Republike Hrvatske.
