Otvara se studij pedagogije na Fakultetu hrvatskih studija

Suvremene odgojno-obrazovne znanosti predstavljaju danas u svijetu i u Republici Hrvatskoj posebno dinamično znanstveno područje, kako po broju znanstvenih istraživanja tako i prema udjelu u financiranju. U tom kontekstu istaknuta je uloga pedagoga kao znanstvenika i stručnjaka u provođenju i sudjelovanju u raznolikim razvojnim i akcijskim istraživanjima, organiziranju odgojno-obrazovnoga procesa, unaprjeđivanju nastave, savjetodavnim i stručno-razvojnim poslovima, stručnom usavršavanju i cjeloživotnom obrazovanju.

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) izrazito je interdisciplinarno znanstveno usmjeren, a u Hrvatskoj i na Sveučilištu u Zagrebu to predstavlja novost i inovacijski iskorak u odnosu na neke uže/tradicionalne pristupe pedagogiji. Studij je dio općega usmjerenja Fakulteta hrvatskih studija prema hrvatskoj kulturi te svjetskim i posebno europskim odrednicama i vrijednostima kojima hrvatska pedagogija nedvojbeno pripada, a odvija se sukladno zamisli humboldtovskoga sveučilišta o funkcionalnom povezivanju i objedinjenosti znanstvenoga i nastavnoga rada koje podrazumijeva da je didaktičko djelovanje neodvojivo od istraživačkoga, tako da poučavanje može biti ukorak s promjenjivim potrebama kao što su zahtjevi društva i znanstvene spoznaje.

Odgovor na potrebu za reformom

U suvremenom svijetu obrazovanje se smatra ključnim čimbenikom društvenoga, kulturnoga i gospodarskoga razvoja, napretka i stabilnosti, te se poseban naglasak stavlja na izobrazbu stručnjaka koji rade u području odgoja i obrazovanja. Stoga je svrha pokretanja studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) na Fakultetu hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu – osposobljavanje znanstvenika i stručnjaka koji će svojim znanjem i kompetencijama pridonijeti unaprjeđivanju odgoja i obrazovanja sukladno suvremenim svjetskim tijekovima, ali i širem društveno-gospodarskom napretku u Hrvatskoj.

Na Fakultetu hrvatskih studija studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) nastao je kao odgovor na odgojne potrebe hrvatskoga društva u čijem je središtu i sveobuhvatna reforma sustava odgoja i obrazovanja. Ona zahtijeva nove stručnjake koji će biti neposredni nositelji tih promjena. Fakultet hrvatskih studija u svojem planu razvoja prepoznaje ulaganje u ljudske potencijale kao važan čimbenik razvoja hrvatskoga sustava odgoja i obrazovanja, ali i podlogu na kojoj se razvijaju učinkovite nacionalne odgojno-obrazovne politike. Njima je pedagogijska znanost oslonac kao komplementarna s društvenim, humanističkim, kao i drugim znanstvenim disciplinama.

Svrha je studija stjecanje više od pukoga činjeničnoga znanja, da naučeno postane smisleno; pretraživanje, analiza i sinteza informacija kao pomoć u odlučivanju, odnosno razumijevanje i pronicanje bitnoga radi dostizanja ključnih sposobnosti potrebnih za učinkovit timski rad i kreativnu prilagodbu globalnih dostignuća lokalnim potrebama; usklađenje zahtjeva školovanja i tržišta rada.

Program za izazove sutrašnjice

Studijskim programom, osim općih i specifičnih kompetencija, kod studenata se žele istaknuti kulturne i društvene promjene u nacionalnom, europskom i međunarodnom okruženju te akademski i intelektualni pogled na svijet. Svladavanje studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) uključuje perspektivne preobrazbe promjena u razumijevanju sebe, revizije uvjerenja i promjena u načinu života, propitivanje pretpostavki, stajališta i vrijednosti te razmatranje višestrukih gledišta uvijek tražeći potvrdu obrazloženja. Tako akademskim postignućem postaje da se tumačenja daju iz uvjerenja, sudova i osjećaja osobe te da se svjesno određuje značenje iskustva ili tijeka učenja koje stvara bitnu promjenu u pojedinčevim navikama, zamislima ili stajalištima. Polazeći od spoznaje kako samo odgojem čovjek postaje čovjekom, jer se čovjek ne rađa odgojen, nego s mogućnošću biti odgojen, kako je odgoj umijeće od kojega ne postoji veće, kako su dobre škole plod ne toliko dobrih propisa, koliko osobito dobrih učitelja te kako su djeca i mladi nositelji hrvatske razvojne budućnosti, ustrojavanje ovakvoga studija društvena je, gospodarska i nacionalna potreba.

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) strukturiran je prema zahtjevima suvremene znanosti o odgoju, prepoznatljivih kolegija, protočnosti i mobilnosti studenata, kao dvopredmetni studij, uz drugi studij na Fakultetu hrvatskih studija (double major). Nastoji se isticati kvalitetom nastave, sadržajem, pedagogijskim usmjerenjem i poštovanjem profesionalne etike. Široko je usmjeren/povezan prema lokalnoj zajednici (javnom, privatnom i civilnom sektoru), budući da će studenti nakon završenoga studija moći samostalno, kompetentno i kreativno obavljati poslove pedagoga bez kojih suvremeni odgoj i obrazovanje nisu mogući. Znanja i vještine koje će studenti dobiti studirajući ovaj studij, s posebnim naglaskom na niz novih i primjenjivih pedagogija, čine ovaj studij potpuno prepoznatljivom na Sveučilištu u Zagrebu, ali i u Republici Hrvatskoj.

Riječ voditeljice

Nema delikatnije zadaće od one da ovim studijem obrazujemo pedagoge koji će u budućnosti biti odgovorni za odgoj i obrazovanje naše djece. To je časna zadaća koja za sobom povlači veliku odgovornost. Potpuno posvećeni odgojno-obrazovnim idealima i vođeni načelima pedagoške etike, cilj nam je stvoriti pozitivnu percepciju profesionalnoga statusa pedagoga i ostvariti njihov potpuni ugled. Integriranim studijem odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) na Sveučilištu u Zagrebu, Fakultetu hrvatskih studija, ali i u Republici Hrvatskoj stvaramo novu vrijednost. Smatramo da ćemo, imajući u vidu nadolazeće generacije naših studenata s kojima ćemo u zajedništvu, vodeći se najvišim pedagoškim standardima, zasigurno biti uvršteni na listu najboljih studija odgojno-obrazovnih znanosti i pedagogije i Europi.

doc. Katarina Dadić, predstojnica Odsjeka za odgojno-obrazovne znanosti

---

Društvena potreba za pedagozima

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) pretpostavlja samostalan rad pedagoga i/ili kao člana stručno-razvojnih službi (formiranje, razvijanje i usavršavanje stručno-razvojnih službi u funkciji unaprjeđenja kvalitete odgojno-obrazovnoga rada u kojima su poslovi i zadaci pedagoga razvidni i diferencirani).

Mjesto i uloga pedagoga važna je u: <ul> <li>ustroju, planiranju i programiranju rada odgojno-obrazovne ustanove i izrade uputnika;

pedagoško-didaktičko-metodičkom unaprjeđenju odgojno-obrazovnoga rada (različiti odgojni pristupi i inovacije u nastavi);

kontinuiranom praćenju odgojno-obrazovnoga/nastavnoga rada u predškolskim i školskim ustanovama;

cjeloživotnom profesionalnom razvoju odgajatelja, učitelja i nastavnika;

pedagoškom savjetodavnom radu s učenicima, odgajateljima/učiteljima i roditeljima;

suradnji s psiholozima, rehabilitatorima, logopedima, socijalnim radnicima i drugim stručnim suradnicima;

planiranju, sudjelovanju u radu, praćenju i vrjednovanju djece/učenika s posebnim odgojno-obrazovnim potrebama (razvojne poteškoće, problemi u ponašanju i daroviti);

suradnji i koordinaciji s javnopravnim prosvjetnim službama, agencijama i drugim institucijama;

demokratizaciji i humanizaciji odnosa u odgojno-obrazovnim ustanovama (ozračje i kultura vrtića/škole);

izvannastavnim, izvanškolskim i slobodnovremenskim aktivnostima djece i učenika;

provođenju pedagoških istraživanja u odgojno-obrazovnim ustanovama;

profesionalnoj orijentaciji i savjetovanju;

vođenju dokumentacije o odgojnom radu i nastavi.</li> </ul>

---

Dvopredmetne kombinacije

Studijski program odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) ustrojava se kao dvopredmetni integrirani preddiplomski i diplomski studij u trajanju 5 godina (10 semestara) i studira se u kombinaciji s drugim sveučilišnim dvodisciplinarnim studijskim programima na Fakultetu hrvatskih studija. Tako student može istodobno studirati odgojno-obrazovne znanosti (pedagogiju) na preddiplomskoj razini u paru s: demografijom i hrvatskim iseljeništvom, filozofijom i kulturom, poviješću ili sociologijom

Na diplomskoj razini studij se može kombinirati s: demografijom i hrvatskim iseljeništvom, filozofijom, hrvatskim latinitetom, komunikologijom, kroatologijom, kulturologijom, poviješću ili sociologijom.

---

Što nakon studija?

Studij odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) utemeljen je na suvremenim znanstvenim i stručnim spoznajama iz područja odgoja i obrazovanja, a akademska postignuća i stečene kompetencije omogućavaju:

– nastavak studija na specijalističkim i poslijediplomskim/doktorskim studijima,

– cjeloživotno učenje i

– zapošljavanje u javnim, vjerskim i privatnim dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, gospodarstvu (službe za ljudske potencijale), dječjim, učeničkim, odgojnim i domovima umirovljenika, penološkim ustanovama, policiji, središtima za obuku ročnika, studentskim centrima i centrima za kulturu, ustanovama za organizaciju slobodnoga vremena, muzejima, galerijama, kazalištima, kulturno-umjetničkim društvima, vojnim učilištima, bolnicama, socijalnim službama, ustanovama za djecu/učenike s posebnim potrebama, nakladničkim tvrtkama, različitim medijima, upravljanju odgojno-obrazovnim ustanovama, službama za profesionalnu orijentaciju, andragoškim ustanovama, odmaralištima, savjetovalištima, znanstvenim i istraživačkim institutima, udrugama građanskoga društva.

---

Izvjesna zapošljivost s diplomom

Zapošljivost studenata integriranoga studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) proistječe iz potreba odgojno-obrazovnoga sustava (profesije pedagoga) i uvođenja koncepcije cjeloživotnoga obrazovanja. Studijski program usmjeren je prema potrebama razvoja suvremenoga društva, ali i cjelovite reforme hrvatskoga odgojno-obrazovnoga sustava u skladu s nacionalnim i europskim vrijednostima.

Državnim pedagoškim standardima predškolskoga odgoja i naobrazbe, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga sustava odgoja i obrazovanja koje je donio Hrvatski sabor propisana su mjerila o broju stručnih suradnika (pedagoga) koja omogućavaju zapošljavanje diplomiranih studenata ovoga studijskoga programa.

Analiza koju su proveli regionalni i područni uredi Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, uz koordinaciju Središnjega ureda Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje, ukazuje kako postoji opetovana potreba za stručnjacima iz znanstvenih polja pedagogije i obrazovnih znanosti. Uzevši u obzir statističke podatke i relativne pokazatelje o zapošljavanju nezaposlenih osoba prema obrazovnom programu koji su završile, podatke o nedostatku radnika pojedinih zvanja dobivene anketom poslodavaca te kvalitativne dojmove savjetnika stečene iskustvom posredovanja pri zapošljavanju, strategije i planove gospodarskoga razvoja odnosno razvoja pojedinih sektora na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini te prognozirani položaj pojedinih zvanja na tržištu rada u budućnosti Hrvatski zavod za zapošljavanje izradio je Preporuke za obrazovnu upisnu politiku i politiku stipendiranja. Iz podataka u Preporukama vidljiv je porast u potrebi za stručnjacima iz odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije).

Osim u odgojno-obrazovnim ustanovama (dječji vrtići, škole, domovi, agencije), alumni ovoga studija zapošljivi su u sustavu cjeloživotne naobrazbe (studentski centri, centri za kulturu, pučka učilišta, andragoške ustanove, auto-škole, ustanove za osmišljavanje slobodnoga vremena), kulture (ustanove u kulturi, mediji, kulturno-umjetnička društva, nakladničke tvrtke), socijalne skrbi (domovi za starije i nemoćne), zdravstva (bolnice, lječilišta, toplice), rada (profesionalna orijentacija, savjetovališta, zavodi za zapošljavanje), domovinske sigurnosti (središta za obuku ročnika, vatrogasaca, policijska, vojna i sigurnosna učilišta), turizmu (animatori, odmarališta, hoteli, turističke zajednice), poduzetništvu i udrugama građanskoga društva.

---

Uvjeti upisa i razredbeni postupak

Završena četverogodišnja srednja škola, odnosno najmanje 12 godina odgoja i obrazovanja.

Redoslijed prava upisa pristupnika na studijski program sastavlja se prema sljedećem sustavu bodovanja:

1. a) na temelju uspjeha u srednjoj školi do 200 bodova,
2. b) na temelju položenih ispita na državnoj maturi do 500 bodova: <ul> <li>Hrvatski jezik (razina A) do 200 bodova,

Matematika (razina B) do 100 bodova,

Strani jezik (razina A) do 150 bodova,

Izborni predmet (bilo koji) do 50 bodova.</li> </ul> c) na temelju motivacijskoga pisma ili motivacijskoga videa te motivacijskoga razgovora 250 bodova,

1. d) na temelju osvajanja 1.–3. mjesto na državnom natjecanju i/ili završena dvostrukoga četverogodišnjega srednjoškolskoga programa 50 bodova.

Razredbeni postupak provodi razredbeno povjerenstvo. Mjerila vrjednovanja postignuća za upis studenata u prvu godinu dvopredmetnoga integriranoga studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) utvrđuje Fakultet hrvatskih studija, a potvrđuje Senat Sveučilišta u Zagrebu. Uvjeti se objavljuju na mrežnim stranicama Fakulteta i Sveučilišta. Motivacijsko pismo ili motivacijski video sastavlja se i vrjednuje sukladno posebnom naputku.

---

Struktura studija

Cilj i zadatci studija odgojno-obrazovnih znanosti (pedagogije) jesu kroz kolegije u prvom i drugom semestru upoznati osnovne odrednice i razvoj pedagogije, odgojno-obrazovnoga/školskoga sustava, kao i multidisciplinarnu značajku pedagogijske znanosti (Opća pedagogija, Sustavna pedagogija, Opća povijest pedagogije, Povijest hrvatske pedagogije i školstva, Antropologija odgoja i obrazovanja, Pedagogija djetinjstva, Andragogija, Bioetika i etika u odgoju i obrazovanju).

U drugoj i trećoj studijskoj godini studenti upoznaju:

– neke od temeljnih pedagogijskih disciplina (Didaktika, Obiteljska pedagogija, Pedagogija roditeljstva, Pedagogija uključivosti, Pedagogija ranoga odgoja, Školska pedagogija, Visokoškolska pedagogija),

– interdisciplinarne pristupe suvremenomu odgoju i obrazovanju (Pravo u odgoju i obrazovanju, Psihologija obitelji i roditeljstva, Psihologija djetinjstva, Psihologija mladenaštva, Psihologija zrele dobi, Teorija i filozofija odgoja, Sociologija odgoja i obrazovanja, Psihologija odgoja i obrazovanja, Medijski odgoj i obrazovanje, Pedagogija spolnosti, Spoznajni razvoj), kao i

– metodologiju pedagogije (Metodologija pedagogijskih istraživanja, Kvantitativna istraživanja u odgoju i obrazovanju, Kvalitativna istraživanja u odgoju i obrazovanju).

U nastavku studija studenti dopunjuju i proširuju stečena znanja u području institucionalnoga i izvaninstitucionalnoga odgoja i obrazovanja (Međukulturna pedagogija, Pedagogija slobodnoga vremena, Socijalna pedagogija, Pedagoška resocijalizacija, Razvojna psihopatologija, Pedagoško vođenje i upravljanje, Alternativni odgoj i obrazovanje, Etnopedagogija, Domska pedagogija, Odgojno-obrazovne politike, Gerontogogija, Međunarodno obrazovanje, Cjeloživotno učenje i obrazovanje, Ekonomika odgoja i obrazovanja, Kibernetika u odgoju i obrazovanju, Muzejska pedagogija, Školovanje kod kuće i Umjetnički odgoj).

Studij uz znanstveno-teorijsku sastavnicu ima značajnu usmjerenost na područje metodike i stručne prakse (Predškolski praktikum i stručna praksa, Uputnik i metodike nastave, Inovacije u nastavi, Školski praktikum i stručna praksa, Vrjednovanje i ocjenjivanje, Udžbenik kao nastavno sredstvo, Strategije za aktivno učenje, Slobodnovremenski praktikum i stručna praksa, Metodika rada s učenicima s posebnim potrebama, Rad s darovitom djecom, Rad s djecom s poteškoćama u razvoju, Metodika rada pedagoga, Pedagoška praksa i mentorski rad, Preventivni programi i Vještine savjetodavnoga razgovora).

Cilj i zadatci studija ostvaruju se u individualnom mentorskom radu, vođenju, konzultacijama te obveznim i izbornim predmetima koji svaki sa svoga znanstvenoga aspekta pridonosi sustavnoj izgradnji pedagogijskoga mišljenja, analize i zaključivanja, te osposobljava studente za konkretan pedagoški rad stjecanjem odgovarajućih stručnih, znanstvenih, metodičkih i praktičnih znanja i vještina za profesionalno i inovirajuće djelovanje u različitim pedagoškim situacijama.