Otklanjanje straha od zajednice zujećih pčela prvi je korak u čuvanju zdravlja tih marljivih kukaca

Profesorica Ivana Tlak Gajger sa Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela možda je i naša najveća stručnjakinja za bolesti pčela, a veliko priznanje dobila je od Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koja joj je dodijelila godišnju nagradu za najviša znanstvena dostignuća u području medicinskih znanosti objavljena u 30 znanstvenih radova u posljednjih pet godina

---

Na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu uspostavljena je, instalirana i studentima dostupna tzv. edukativno-arhivska postaja za pčelarstvo koju je osmislila i inicirala prof. dr. sc. Ivana Tlak Gajger, prodekanica VEF-a koja radi na Zavodu za biologiju i patologiju riba i pčela te vodi APISlab – ovlašteni referentni i službeni dijagnostički laboratorij za bolesti pčela u Republici Hrvatskoj.

Postaja je realizirana u okviru aktivnosti projekta “Razvoj visokoobrazovnih standarda zanimanja, standarda kvalifikacija i unaprjeđenje integriranog preddiplomskog i diplomskog studija veterinarske medicine uz primjenu HKO-a na Veterinarskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu“ financiranog iz Europskog socijalnog fonda.

Pčele su životinje koje tradicionalno u Europi predstavljaju jedine kukce koji proizvode hranu. Medonosna pčela je simbol načela One World – One Health. Kao vrstu mora ju se promatrati s obzirom na njezine specifičnosti superorganizma, koje se uvelike razlikuju od drugih vrsta uzgajanih životinja. Pčelinja zajednica ovisna je o utjecaju čimbenika iz okoliša i pogođena tzv. zdravstvenom krizom koja bi mogla dovesti do narušavanja prehrane, dobrobiti i općenito života ljudi. Zato je iznimno bitno uključivanje veterinarske struke u sve aspekte zaštite zdravlja zajednica medonosne pčele, ističe u razgovoru za Universitas profesorica Tlak Gajger:

– Svrha uspostavljanja edukativno-arhivske postaje za pčelarstvo bila je na jednom mjestu prikazati osnovne dijelove biologije i fiziologije koji su preko oprašivanja i skupljanja prirodne hrane izravno povezani s medonosnim biljkama. Zatim osnove tehnologije pčelarenja, dodatke hrani za pčele i pčelinje proizvode.

POTREBNO NAM JE SAMO JEDNO ZDRAVLJE

Zasebni dijelovi postava po vitrinama čine povezanu priču o dobrim pčelarskim, veterinarskim i okolišnim praksama primjenom kojih se omogućava uspješna pčelarska proizvodnja. Redoslijed izložaka i edukativnih modela prilagođen je vertikalnom učenju koji studentima omogućava razumijevanje kompletnog sadržaja i međusobno povezivanje pojedinih dijelova što je nužno za zadovoljavanje potrebe učenja i osposobljavanja za rad u terenskim i laboratorijskim uvjetima.

– Ovdje imamo i živu pčelinju zajednicu, koju se može uživo proučavati preko stakla, ali i herbarij medonosnih biljaka, nešto drukčiji od drugih vrsta herbarija, budući da ovdje biljke stoje uspravno, kao smrznute, a nisu prešane pa zalijepljene na papir. Pošto se mi na Zavodu najviše bavimo bolestima pčela i pčelinjih zajednica, postavljena je zasebna kućica, odnosno cjelina Bolesti pčela koja je detaljnije razrađena u smislu povezanog prikaza dijagnostike, kontroliranja, te suzbijanja bolesti pčela, nametnika i štetnika u pčelarstvu.

Ovaj mjesec profesorica Tlak Gajger odlazi u Južnu Afriku gdje je pozvana kao gostujući profesor za područje zaštite zdravlja pčela te sudjelovanje u osnivanju prvoga dijagnostičkoga laboratorija za bolesti pčela na Veterinarskom fakultetu u Pretoriji

U tome segmentu prikazana je mikroskopija kroz povijest, koja se unatoč razvoju novih dijagnostičkih metoda i tehnologija  još uvijek najviše koristi u pčelarstvu i dijagnostici bolesti pčela, jer je najdostupnija, najbrža i zadovoljava potrebe terena, odnosno postupke kojima treba potvrditi klinički vidljivu sliku bolesti. Prezentirani su svi odobreni lijekovi, za bolest pčela – varoozu, a na našem je tržištu registrirano i za uporabu u pčelarstvu odobreno 14 veterinarsko-medicinskih proizvoda čijom se pravilnom i pravodobno uporabom osigurava proizvodnja zdravih i ispravnih pčelinjih proizvoda koji predstavljaju hranu za ljude.

– To predstavlja odnosno simbolizira sintagmu „jednog zdravlja“ jer čuvanjem zdravlja životinja čuvamo i zdravlje čovjeka, te  okoliša.

VIRTUALNA KOŠNICA

Studentima Veterinarskog fakulteta ova je edukativno-arhivska postaja izuzetno važna u njihovom školovanju jer im je omogućeno stjecanje vještina koje se nadovezuju na niz ranije odslušanih temeljnih bio-medicinskih kolegija tijekom studiranja, a predstavljaju sintezu veterinarskih disciplina primjenjivanih na pčelinjaku.

– Drugim riječima, uređenjem i opremljenošću zadovoljava zahtjeve laboratorija za stjecanje kliničkih vještina (eng. clinic skills laboratory), a u vidu posebne učionice u kojoj student prakticira vještine, tehnike i samovrednuje svoje znanje prije rada na živim pčelinjim zajednicama, pojašnjava naša sugovornica.

Zapravo cijela ova priča predstavlja unikatni laboratorij vještina iz područja pčelarstva i te specijalizirane veterinarske struke, jer se student uvijek može s jednog segmenta vratiti na neki prijašnji, kako bi ponovio i stekao sve potrebne kompetencije. Uostalom, kada se govori o bolestima i nekakvom biomedicinskom načinu razmišljanja, uvijek je sve povezano, upozorava profesorica Tlak Gajger.

– Potrebno je jako dobro poznavati  biologiju i fiziologiju pčelinje zajednice da biste mogli govoriti o kontroliranju i suzbijanju bolesti. A istovremeno mlade ljude upoznajemo s poviješću, i razvojem pčelarstva kroz godine u svim njegovim segmentima.

Pčele su životinje koje tradicionalno u Europi predstavljaju jedine kukce koji proizvode hranu. Medonosna pčela je simbol načela One World – One Health. Čuvanjem zdravlja životinja čuvamo i zdravlje čovjeka te samog okoliša

Neki izlošci ove edukativno-arhivske postaje potječu od samih početaka Zavodu za biologiju i patologiju riba i pčela, koji je osnovan 1936. godine. I tadašnji su profesori skupljali dio tih materijala, koji su sada nadopunjeni, a najnovijeg datuma su edukativni modeli. Studenti uz pomoć tih modela uče prije izlaska na terensku nastavu, odnosno svu teorijsku stručnost stječu na modelu prije nego se susretnu sa živom životinjom, zujećom i marljivom pčelinjom zajednicom. Tako student i prije izlaska u neki pčelinjak zna što mora gledati, na što obratiti pažnju.

– izložili smo virtualnu košnicu, okvire na kojima je fotografijama prikazano pravo stanje u košnici, pa na taj način unaprijed suzbijamo možebitan otpor prema radu sa živim pčelama. Budući da nam masu studenata dođe s nekakvom odbojnošću, pa možda i strahom od susreta sa zajednicom letećih pčela.

ZAŠTITNICA PČELA

Pitamo stoga našu sugovornicu kakav im profil studenta dolazi zadnjih godina. Jesu li to djeca pčelara, entuzijasti koji bi tek nabavili svoje pčelinje zajednice ili pak veterinari opće prakse, kojima je ovaj pčelinji segment samo jedan dio naobrazbe?

–  Zapravo to nije ni bitno, jer nam je cilj, kojeg smo dosad uspješno ispunjavali, obučiti i pripremiti tog mladog veterinara da on bude voljan i sposoban odraditi svoj posao veterinara na pčelinjaku. A dolaze nam različitih studenti, ovisno o generaciji, među stotinjak ljudi imate jednog, dvoje, petero koji su zainteresirani za pčele. I vide se u toj branši.

Tlak Gajger kaže da je najviše veseli kada nakon odrađene terenske nastave od studenata čuje „Ajme, kako su pčele super, kako je pčelarstvo zakon!“ Posebice kada se par godina nakon diplomiranja jave i kažu kako imaju vlastite proizvodne pčelinjake ili su aktivno uključeni u rad pčelarskih udruga.

Neki izlošci ove edukativno-arhivske postaje potječu od samih početaka Zavoda za biologiju i patologiju riba i pčela, koji je osnovan 1936. godine

Sve upućuje da profesorica Tlak Gajger sa svojim pristupom i nastavnim radom te ljubavlju koji ulaže u svakodnevni rad sa studentima, radi pravu stvar, uspješnu stvar. I ne zovu je uzalud hrvatskom zaštitnicom pčela, poglavito kada se i dalje, unatoč svim pravilnicima i zakonima, još uvijek događaju pomori pčela, kao nedavno u Međimurju. Možda bi i poljoprivrednici svoje nasade savjesnije štitili od štetočina, kada bi svoje znanje o životu pčela  upotpunili posjetom ovoj edukativno-arhivskog postaji Veterinarskog fakulteta.

Zajedno čuvajmo pčele…