Trojica znanstvenika – prof. dr.sc. Bruno Tomljenović s Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, doc. dr.sc. Josip Stipčević sa zagrebačkog Prirodoslovno-matematičkog fakulteta i dr. sc. Marin Sečanj, dipl. inž. geol. – napisali su detaljno izvješće o zabilježenim pojavama koseizmičkih površinskih deformacija na području Pokuplja i Banovine nastalih potresnom serijom od 28. prosinca 2020. do 5. siječnja 2021. godine.
Već dan nakon raznog potresa u Petrinji i okolici samoinicijativno su započeli prikupljati podatke o površinskim, koseizmičkim deformacijama, većinom na lokacijama odakle su stizale vijesti da su takve pojave zabilježene.
Tako u svome Izvješću pišu o pojavi pukotina s likvefakcijom uz desnu obalu kupe u selu Nebojan, uz lijevu obalu Kupe u selu Brest te u cijelom selu Palanjak na lijevoj obali Save, blizu Siska. Likvefakcija je pojava koja nastaje tijekom potresa na pjeskovitom tlu zasićenom vodom. Tlo gubi svoju čvrstoću i nosivost i pritom prelazeći u tekuće ili polutekuće stanje. Nije nimalo bezopasna i može prouzročiti značajna oštećenja objekata. Naime, tlo nestaje ispod temelja i tako se gubi nosivost. Što, jasno, može dovesti do urušavanja kuća, prometnica i mostova i danima nakon potresa.
U izvješću se Tomljenović, Stipčević i Sečanj bave i klizištima, novonastalima ili reaktiviranim nedavnim potresima. Primjerice, na cesti od Kravarskog prema selu Donji Hruševec zabilježena je pojava klizišta kojim je zahvaćen rubni dio ceste u kojem je nastala glavna pukotina od koje se klizište nastavlja niz padinu prema jugozapadu. U selu Viduševac, na zaravni gdje je groblje i Župna crkva, zabilježena je pak pojava manjeg klizišta kojim je zahvaćena padina prema cesti.
Naročito su opasne urušne vrtače u pokrovnim naslagama iznad okršene vapnenačke podloge. Ovaj tip koseizmičkih površinskih deformacija dosad su zabilježene u selu Mečenčani u općini Donji Kukuruzari, ali je o sličnim pojavama dojavljeno i iz Sunje i Petrinje. U selu Mečenčani zabilježeno je sedam urušnih vrtača oko kuća u selu i u dijelu polja jugozapadno od sela. Također, dojavljeno je i o pojavi još jedne, dosad najveće urušne vrtače promjera oko 15 – 20 metara, koja je nastala 6. siječnja 2021. između 12 i 14 sati. Postoji stoga velika vjerojatnost da se slične pojave na tom području mogu očekivati i u narednim danima i mjesecima.
Znanstvenici na kraju svog izvješća predlažu da se žurno započne s detaljnim geološkim, geofizičkim i geodetskim istraživanjima i mjerenjima na tom području, uz odgovarajuće mjere zaštite svih osoba koje će obavljati ta istraživanja, jer se ona neće provoditi isključivo daljinskim metodama snimanjem iz zraka, već i geološkim i geofizičkim metodama izravno na površini terena za koji procjenjuju izrazito visoki geološki rizik.
Cjelovito izvješće trojice znanstvenika pročitajte OVDJE.
