Okrugli stol o digitalnoj transformaciji Hrvatske

Stručnjaci iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, odnosno iz užih područja računarskih znanosti i upravljanja sustavima, prezentirali su svoja znanstvena postignuća, metodologije i trendove razvoja umjetne inteligencije kao bitnog pokretača četvrte industrijske revolucije i bitnog čimbenika razvoja čovječanstva …

Odbor za suradnju s gospodarstvom i regionalnu suradnju Akademije tehničkih znanosti Hrvatske, u suradnji s Inovacijskim centrom “Nikola Tesla”, Hrvatskom gospodarskom komorom i Fakultetom elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizirao je 3. srpnja 2020. godine okrugli stol pod nazivom “Umjetna inteligencija – percepcija i stvarnost”. Navedene institucije već u nizu organiziraju okrugle stolove na teme koje su od iznimnog značenja za razvoj gospodarstva i društva, a povezano sa znanstvenim postignućima i znanstvenim trendovima, s ciljem da se na odgovarajući način približe akademske, znanstvene i poslovne zajednice. Cijeli je okrugli stol moguće pogledati na YouTube kanalu FER-a.

Osnovni cilj ovog okruglog stola bio je ukazati na značajnost umjetne inteligencije (Artificial Intelligence, AI) u procesu digitalne transformacije gospodarstva i društva. Stručnjaci iz područja informacijske i komunikacijske tehnologije, odnosno iz užih područja računarskih znanosti i upravljanja sustavima, prezentirali su svoja znanstvena postignuća, metodologije i trendove razvoja umjetne inteligencije kao bitnog pokretača četvrte industrijske revolucije i bitnog čimbenika budućeg razvoja čovječanstva. Moderator okruglog stola bio je prof. Nedjeljko Perić, redoviti profesor na Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) i ravnatelj Inovacijskog centra “Nikola Tesla” (CENT).

POTENCIJALI UMJETNE INTELIGENCIJE I ROBOTIKE

U svome izlaganju prof. Slobodan Franjo Ribarić pod naslovom Povijest i trendovi razvoja umjetne inteligencije – jedan osobni pogled prikazao je na vrlo odmjeren način povijesni razvoj umjetne inteligencije u razdoblju od pedesetih godina prošlog stoljeća do današnjih megatrendova koji integriraju fizičku, digitalnu i biološku stvarnost kao pokretače disruptivnih tehnologija Industrije 4.0. Polazeći od “definicije” umjetne inteligencije kao “oblikovanja strojeva koji oponašaju čovjekovu inteligenciju, percepciju i radnje u fizičkom i/ili virtualnom svijetu u kojem djeluju”, prikazao je očekivane trendove razvoja umjetne inteligencije u sljedećem desetljeću.

Prof. Sven Lončarić u svojem je predavanju izložio stanje istraživanja i razvoja umjetne inteligencije​ u Hrvatskoj s posebnim osvrtom na Centar za umjetnu inteligenciju (CAI) FER-a te planove primjene umjetne inteligencije uz potporu Inovacijskog centra “Nikola Tesla” (ICENT). Tri su cilja CAI-a. Prvi je unaprijediti teorijske temelje umjetne inteligencije u područjima poput strojnog učenja, dubokog učenja, obradbe prirodnog jezika, računalnog vida, financijske analitike, robotike, interneta stvari, bioinformatike, kibernetičke sigurnosti i sustava za preporučivanje… Drugi je cilj suradnja s industrijom kroz transfer tehnologije umjetne inteligencije u svrhu razvoja novih inovativnih proizvoda i usluga temeljenih na znanju. Treći je cilj pružanje vrhunskog obrazovanja umjetne inteligencije na preddiplomskoj, diplomskoj i doktorskoj razini, kao i kontinuirano obrazovanje za industriju.

Svojim je predavanjem prof. Ivan Petrović pod naslovom Umjetna inteligencija u autonomnim robotskim sustavima istaknuo da je posljednjih nekoliko desetljeća robotika glavna tehnologija kojom se postiže visoka produktivnost i industrijska konkurentnost. U novije vrijeme robotika se intenzivno širi izvan industrijskih primjena i postaje sve bliža ljudima. Glavni robotički izazovi u nadolazećem desetljeću vezani su uz razvoj mobilnih robotskih sustava koji imaju sposobnost autonomnog izvršavanja složenih zadataka i koji mogu sigurno surađivati s ljudima u nestrukturiranim okruženjima. Takvi roboti trebaju sofisticiranu interakciju percepcije, upravljanja i rasuđivanja fizičkog agenta i inteligentnih algoritama, što predstavlja paradigmatični izazov koji treba riješiti – konvergenciju umjetne inteligencije i robotike. U svome je predavanju prof. Petrović prikazao istraživačke aktivnosti i aktivnosti jačanja kapaciteta u Republici Hrvatskoj koje otvaraju mogućnosti primjene umjetne inteligencije u robotskim sustavima za unaprjeđenje hrvatskoga gospodarstva.

DIGITALIZACIJA JAVNE UPRAVE I KIBERNETIČKA SIGURNOST

Kako se javna uprava može i treba transformirati u nadolazećem vremenu uz primjenu umjetne inteligencije? Odgovor, barem načelni, mogao se čuti kroz predavanje prof. Nevena Vrčeka pod naslovom Primjena umjetne inteligencije u javnoj upravi. Informacijske i komunikacijske tehnologije, oplemenjene umjetnom inteligencijom, omogućavaju javnoj upravi da bolje i učinkovitije ispunjava svoju ključnu misiju, tj. pružanje servisa i usluga građanima i gospodarstvu s ciljem zadovoljavanja njihovih potreba, ostvarenja prava ili omogućavanja podmirenja obveze prema državi, odnosno drugim građanima u što kraćem roku i sa što manjim troškovima. Za iskorake u unaprjeđenju javne uprave potrebno je više znanja, razumijevanja, transparentnosti i odgovornosti političkih struktura, ali i uvažavanja ekspertnih struka.

U današnjem i nadolazećem vremenu pitanje sigurnosti, posebice kibernetičke, postaje jednim od središnjih globalnih izazova. U predavanju doc. Stjepana Groša i doktoranda Ivana Kovačevića pod naslovom Primjena umjetne inteligencije u kibernetičkoj sigurnosti – statusi, zablude i izazovi izložena su neka istraživačka postignuća i rješenja korištenjem umjetne inteligencije za unaprjeđenje kibernetičke sigurnosni, posebice u sigurnosti kritične infrastrukture. Autori su iznijeli zanimljive opservacije iz vlastitih istraživačkih iskustava u pogledu primjena raznih metoda/tehnologija umjetne inteligencije.

Na kraju Okruglog stola kroz predavanje prof. Gordana Šišula raspravljeno je intrigantno pitanje: Može li se mobilna mreža pete generacije (5G) uspješno implementirati bez značajnog korištenja umjetne inteligencije? Odnosno, može li se umjetna inteligencija primjenjivati željenom dinamikom bez naprednijih i bržih komunikacija kao što je 5G? Nedvojbeno je da se ove dvije ključne tehnologije trebaju razvijati međusobno spregnuto. Kroz izlaganje su sagledani aspekti korisnika, investitora, države te zabrinutog i zdravstveno “ugroženog” pojedinca, kao i demistificiran utjecaj 5G mreže na elektromagnetsko onečišćenje okoliša.

Prof. Nedjeljko Perić:

„Sustavno krenimo u doba digitalne ekonomije!“

Iz predavanja naših vrsnih znanstvenika moglo se zaključiti da će se razvoj umjetne inteligencije dodatno osnažiti jačim algoritamskim povezivanjem disciplina umjetne inteligencije, posebice kombinacijom simboličkog rezoniranja s dubokim neuronskim mrežama. Ovim okruglim stolom pokušalo se ukazati na ogromno značenje umjetne inteligencije te potaknuti sinergijsko djelovanje znanstvene zajednice, gospodarstva i javne uprave naše domovine na razvoju i primjeni digitalnih tehnologija i stvaranju industrije umjetne inteligencije. Za to je nužno ZAJEDNIŠTVO na svim razinama djelovanja – od pojedinaca, skupina, institucija, sektora i pametnih politika. Sve u interesu poticanja razmišljanja i djelovanja koja su usmjerena općem dobru i javnom interesu.

I na ovom okruglom stolu ustvrdilo se da je bez ulaganja u razvoj i primjene suvremenih tehnologija, prvenstveno digitalne i zelene, upitan dugoročni razvoj hrvatskoga gospodarstva i društva. Ili je on determiniran: začelje EU-a? Hrvatska treba iskristalizirati svoje potrebe u smislu tehnološke obnove gospodarstva i sustavno krenuti u digitalnu ekonomiju. Hrvatskoj su na raspolaganju EU fondovi koji su dobrim dijelom upravo namijenjeni razvoju i podršci organizacija za razvoj tehnologija (RTO). Prilika nam se nudi! To je prilika da i Inovacijski centar “Nikola Tesla” (ICENT), kao hrvatski RTO, krene dinamičnije u svoj daljnji razvoj. ICENT-u se također nudi mogućnost da rad svojih digitalnih inovacijskih središta (DIH) usmjeri na planiranu mrežu respektabilnih europskih DIH-ova (EDIH) koji bi bili usko povezani s Digitalnim europskim programom i Obzorom Europa, a koji će se provoditi u razdoblju od 2021. do 2027. godine. ​Važno je istaknuti da su prezentirane teme na Okruglom stolu temeljni stupovi Digitalnog europskog programa (superračunarstvo, umjetna inteligencija, kibernetička sigurnost i digitalne vještine). Te mogućnosti uvjetovane su odgovarajućim odlukama institucija vlasti RH! Europska komisija je predvidjela da će u zajedništvu sa zemljama članicama EU-a osigurati financijsku potporu kroz Digitalni europski program za najmanje jedan DIH po zemlji članici koji ima visoki stupanj specijalizacije umjetne inteligencije. Hrvatska ima takav DIH – Hrvatsko robotsko inovacijsko središte CROBOHUB! smješteno u ICENT-u.

Okrugli stol namijenjen je svima onima koji promišljaju i djeluju na temelju prediktiranja budućnosti: gospodarstvenicima i poduzetnicima, znanstvenicima i predstavnicima struktura vlasti i donositeljima političkih odluka. Svima onima kojima je u interesu izgraditi inovacijski ekosustav Hrvatske. Trebamo se orijentirati i usmjeriti u novim globalnim uvjetima izazvanim nenadanom COVID-19 pandemijom, koja stavlja na kušnju mnogo onoga s čime smo se srodili, ali i stvarati nove imaginacije i kreacije budućeg življenja i suživota s umjetnom inteligencijom koja će značajno utjecati i na razvoj demokracija u digitalnom dobu. Je li demokracija kreirana po današnjim normama demokracije progresivna i održiva? Ulazimo u brze promjene i nepredvidivosti, jer se fizika današnjeg svijeta dramatično usložnjava. Dakle, mnoga pitanja današnjice su u nastajanju, a trebamo na njih odgovarati. Koliko u tome može pomoći umjetna inteligencija?