Održani 32. Dani Frane Petrića
Studenti triju zagrebačka fakulteta na kojima se filozofija studira i jedinog takvog splitskog predstavili su, ovisno o svojoj temeljnoj usmjerenosti, različite segmente povijesti hrvatske filozofije, počevši od religijskih i kulturnih, pa do umjetničkih i odgojnih
Cres već 32. godinu zaredom (izuzme li se pandemijska 2020.) ugošćava Dane Frane Petrića, odavajući počast njegovu najpoznatijem renesansnom stanovniku, osobito u okviru svog drugog simpozija sa stalnom temom »Hrvatska filozofija u interakciji i kontekstu«.
No, ove je godine prvi simpozij »Ne-ljudske životinje u filozofiji i kulturi« započeo posvetom nešto poznatijim stanovnicima otoka, »čuvarima creških litica«, bjeloglavim supovima, a bilo je riječi i o slobodnolutajućim ovcama i živceparajućim veprovima. Radi se o okruglom stolu »Bjeloglavi sup: kultura – priroda – etika« upriličenom u Zajednici Talijana. Idućeg je dana, 23. rujna 2024., simpozij službeno otvoren u hotelu Kimen, a izvrstan je uvod u simpozij pružio Tomaž Grušovnik, izvanredni profesor i prodekan Pedagoškog fakulteta Sveučilišta u Primorskoj (Slovenija). U svojem je plenarnom predavanju, naslovljenom »Animal Ethics: On Trans-Species Hospitality« (Etika životinja: o prekovrsnoj gostoljubivosti) otvorio neka od ključnih pitanja etike životinja, čime je dodatno podcrtao važnost teme za filozofiju, ali i neke druge znanstvene discipline.
Većina sekcija simpozija održana je engleskom jeziku, nešto manje ih je održano na hrvatskom i bliskim južnoslavenskim jezicima, dok je jedna sekcija održana i na njemačkom jeziku. Tek je pregled njihovih naslova dovoljan da se dobije uvid u širinu problematike koju je simpozij obuhvatio. Tako je riječ bila o pravu, etici i dobrobiti životinja, hijerarhiji živih bića, mjestu životinja u kozmosu, našoj interakciji s njima, njihovoj zastupljenosti u epistemologiji, metafizici, estetici, umjetnosti (posebice književnosti), simbolizmu, ekofeminizmu, a raspravljalo se i o životinjama kao hrani, čimbeniku u klimatskim promjenama, inteligentnim bićima itd. Filozofska i religijska razmatranja vrijednosti životinjskog života bila su razmatrana u nizu historijskih doba i duž različitih geografskih dužina. Dakako, na simpoziju je bilo govora i o kućnim životinjama, posebice psima, a zahvaljujući Kimenovoj pet-friendly politici, predavanja je sa zanimanjem slušalo i nekoliko radoznalih pasa.
Najveći filozofski simpozij nikako nije mogao zanemariti 300. godišnjicu Kantova rođenja koju ove godine slavimo (čemu treba dodati da je krajem prošle godine Kantu posvećen Godišnji skup Hrvatskog filozofskog društva). Kantovim se razmatranjem ove problematike, pored sudionika jedne od paralelnih sekcija, bavio plenarni predavač Sean Kelly, profesor i ravnatelj Interdisciplinarne škole za angažman na Sveučilištu u Texasu (SAD). U svome je predavanju naslovljenom »Beyond the Beautiful and Sublime: Moral Obligation Through Judgments of Taste in Human-Nonhuman Animal Communication« (S onu stranu lijepog i uzvišenog: moralno obvezivanje putem sudova ukusa u komunikaciji između ljudi i ne-ljudskih životinja) otvorio neke nove perspektive u poimanju međuvrsne komunikacije i mogućeg Kantova doprinosa ozbiljnijem uvažavanju životinja.
Kantov je 300. rođendan obilježen i u okviru narednog simpozija u okviru Dana Frane Petrića u sekciji posvećenoj recepciji Kantove filozofije u Hrvatskoj. Riječ je bila o simpoziju »Hrvatska filozofija i kultura u interakciji i kontekstu«, koji je počeo okruglim stolom »Promišljanja o renesansnoj umjetnosti od Petrića do danas« u Creskom muzeju.
Simpozij je plenarnim izlaganjem otvorio ugledni profesor Katoličkog sveučilišta u Eichstättu i Ingolstadtu (Njemačka) Joosta Van Loona »Reclaiming the Homeland: Apocalypse Culture and the Necropolitics of Endocolonization« (Vraćanje domovine: kultura apokalipse i nekropolitika endokolonizacije). Kako je već spomenuto, simpozij je uključiti prigodna predavanja o Immanuelu Kantu i stalna o Frani Petriću.
Oba su simpozija popraćena dodatnim sadržajima, primjerice, predstavljanjem recentnih domaćih filozofskih izdanja, a drugi se simpozij može pohvaliti obnovom ideje »Inkubatora hrvatske filozofije«, ovoga puta u vidu studentskih sekcija i rasprava. Studenti triju zagrebačka fakulteta na kojima se filozofija studira i jedinog takvog splitskog predstavili su, ovisno o svojoj temeljnoj usmjerenosti, različite segmente povijesti hrvatske filozofije, počevši od religijskih i kulturnih, pa do umjetničkih i odgojnih.
Napisao: Josip Guć
