Održan simpozij “Duh kapitalizma u suvremenom društvu”

Na Fakultetu hrvatskih studija u organizaciji Udruge studenata sociologije Anomija održan je 3. znanstveno stručni studentski simpozij pod nazivom: “Duh kapitalizma u suvremenom društvu”. Cjelodnevni simpozij bio je podijeljen u pet sesija unutar kojih su održana brojna kvalitetna i zanimljiva izlaganja profesora i studenata.

U organizaciji simpozija sudjelovali su studenti sociologije FHS-a Lucija Ljubičić, Ana Marija Zagode, Eleonora Buršić, Morena Jerković, Klara Puček, Patrik Vragović, Karla Vuković, Dora Frajt, Marita Ivona Novosel, Jan Pospihalj i Grgur Lesar.

Simpozij je službeno otvoren kratkim uvodnim govorom predsjednice Udruge Lucije Ljubičić, nakon čega je riječ prepuštena izlagačima.

Niz zanimljivih izlaganja otvorila je mag. soc. et. mag. educ. phil. Marija Zelić s temom „Duh čovjeka u duhu kapitalizma“. U interesantnom izlaganju Zelić se dotakla digitalizacije političkih procesa i budućnosti same demokracije, podatkovnog kolonijalizma i uključivanja privatnog sektora u državne procese. U svom izlaganju „Budućnost kapitalizma“, izv. prof. dr. sc. Pavle Jakovac  obradio je i približio pojmove neoliberalnog kapitalizma, megakapitalizma i postkapitalizma. Na kraju 1. sesije nastupio je doc. dr. sc. Ivan Barić koji je s temom „Poduzetnički, politički ili crony: osvrt na prošlost ili budućnost hrvatskog kapitalizma“ i socioekonomskom perspektivom prikazao povijesno iskustvo kapitalizma u RH, prirodu hrvatskog kapitalizma te sliku očekivanog kapitalizma koja se stvarala krajem 80-ih i početkom 90-ih godina prošlog stoljeća.

Drugu sesiju otvorio je doc. dr. sc. Erik Brezovec s aktualnom temom pod nazivom „Kraj kapitalizma” u sklopu koje se osvrnuo na predikcije o kraju kapitalizma i na samu kritiku sloma kapitalizma te kakvi bi ekonomski odnosi mogli uslijediti. Sljedeće izlaganje održao je doc. dr. sc. Stjepan Šterc na temu „Demografski izazovi u suvremenom društvu” u kojoj propituje slobodu i ljudsku programiranost u političkoj okupaciji. Također iznosi problem gubitka ljudske populacije kao najvažnijeg čimbenika društva i u konačnici kao središnji problem navodi ograničenje slobodnih migracija u budućnosti. Zatim je uslijedilo izlaganje „Održivost kapitalizma i kapitalizam održivosti” doc. dr. sc. Ivana Perkova u kojem problematizira opreku  kapitalizam vs. održivi razvoj, te nas detaljnije uvodi u pojam, temelje i ciljeve održivog razvoja. Izlaganje zaključuje s tezom da je održivost postala strategija kapitalizma kako bi održao sam sebe. Zadnje izlaganje u ovoj sesiji održao je student Danijel Omar s temom „Identitetske politike u neoliberalizmu“. U svom radu predstavlja Reckwitzove teze o kasnoj moderni, hiperkulturi, ruralno-urbanoj diviziji SAD-a, potrošačkom identitetu kao paradoksu te iznosi vlastite teze o sukobu u novoj srednjoj klasi.

U treću sesiju uvodi nas doc. dr. sc. Katarina Dadić s predavanjem na temu „Kako je kapitalizam redefinirao djetinjstvo” te iznosi niz uočenih promjena kao što je prijelaz iz kulture oskudice u kulturu obilja. Zatim objašnjava 3 važne odrednice ove teme: potrošačko društvo, kultura i okruženje te ističe problem razvijanja kompulzivnog djetinjstva i nedostatka vremena kod djece u kojem će osjećati dosadu. Drugo izlaganje na temu „Isplativost duhovnosti u doba kapitalizma?” doc. dr. sc Luke Janeša donosi nam pregled o tome što jest duhovnost i postavlja pitanje može li se duhovnost iskorijeniti i je li duhovnost suvišna u duba digitalizacije. Osvrće se na danas aktualnu problematiku duhovnosti kao robe na prodaju te navodi kako prirodno-znanstvene i duhovna sfera svakako mogu koegzistirati. Zaključuje s tezom kako je duhovnost kao obogaćivanje iskustva, kao platforma cjelovitosti i integrativnosti vazda isplativa. Zaključno izlaganje ove sesije održao je mag. ling. et mag. educ. phil. Jan Defrančeski s temom „Dubinska ekologija kao radikalna kritika suvremenog društva”. Svojim izlaganjem definirao je dubinsku ekologiju kao pokret, kao ekofilozofiju te kao pristup u promišljanju i rješavanju ekoloških pitanja. Također je dao uvid u antropocentrizam, tehnocentrizam i kapitalizam u suvremenom društvu.

Na početku nove sesije studentica Ela Madunić izlaže na temu „Otuđenost radnika u modernim trgovačkim centrima”. Na samom početku iznosi poveznicu Marxovog otuđenja i Millsovih bijelih ovratnika s naglaskom na postindustrijsko društvo u kojem se javlja tržište ličnosti gdje bijeli ovratnik ništa ne stvara, već se intimne osobine koriste za zaradu novca. Nakon nje izlagao je Fran Miškić na temu „Kulturalizacija društvenog i rad u razdoblju kulturnog kapitalizma“. Miškić je oslikao pojmove nematerijalnog i materijalnog rada, hiperkulturalizacije, formiranja subjekta te je istaknuo poželjnost unošenja “kulturne prtljage“ na radno mjesto u modernom zapadnom društvu. Nakon njega, nastupila je Martina Tarbuk koja je s temom „Proces privatizacije u RH“ prisutnima približila sam pojam, ciljeve i etape privatizacije te je konstruktivno izložila početak i pozitivne i negativne učinke  hrvatske privatizacije. O temi „Vrijeme, Kapital, Sloboda, Zdravlje – Interkonekcija koja oblikuje svakodnevicu“ izlagao je Karlo Ekmečić koji je kritički opisao moderno kapitalističko društvo, istaknuo problematiku gubitka vrijednosti ljudskog života i podjele radnog dana. Također je istaknuo ograničenost slobodnog vremena ljudi uslijed niza faktora.

Peta i posljednja sesija otvorena je zanimljivim izlaganjem Anđele Mašić, koja je svojom temom „Žene na Hollywoodskom platnu“ dočarala Hollywood kao proizvod kapitalizma te ga je provela kroz političke, gospodarske i društvene aspekte. Također je izložila prikaz, stereotipe i ulogu žena u filmu kroz povijest Hollywooda. Uslijedilo je izlaganje Tvrtka Balića na temu „Je li Sorel zastario“, koji je prisutne upoznao s radom francuskog političkog teoretičara i filozofa Georgesa Sorela te ga primijenio na današnjicu. Između ostalog dotakao se socijalizma kao moralnog pitanja te razlike između buržujskog društva i radničke klase. Nakon njega, simpozij je obogatio Tomislav Žganec temom „Prvi hrvatski komentari na kapitalizam kroz hip-hop“ u kojoj je definirao hip-hop kao supkulturu, istaknuo općenite fenomene hip-hopa te opisao razvoj kapitalizma i hip-hopa za vrijeme Domovinskog rata. Svojom analizom rep tekstova koji su nastali kao reakcija na kapitalizam istaknuo je problem privatizacije, krađe i nelegalnog ponašanja te je ukazao na bogatstvo rep tekstova i na njihov društveni, politički i kulturni  kontekst. Posljednje izlaganje održao je Stjepan Krovinović na temu „Pitanje neutralnosti blokchain tehnologije- mjesto susreta socijalizma i libertarijanizma“. Svojim izlaganjem ukazao je na stvaranje decentralizirane valute bitcoin kao odgovor na financijsku krizu 2008. te je također obradio veponizaciju dolara, cypherpunk zajednicu, definirao i opisao libertarijansku zajednicu te decentralizirane autonomne organizacije (DAO).

Simpozij je bio dobro posjećen te su rasprave i teme bile vrlo zanimljive, relevantne i dinamične, a organizacije je bila uspješna i kvalitetna.

Napisali: Patrik Vragović i Morena Jerković