Održan panel o umjetnoj inteligenciji u visokom obrazovanju
Na ovogodišnjem Sveučilišnom danu kvalitete sudionici panela su govorili o brojnim izazovima koji dolaze razvojem i upotrebom umjetne inteligencije u visokom obrazovanju, raspravljali kako njezina upotreba utječe na metode i ishode učenja i poučavanja, koja se etička pitanja pritom otvaraju, te što je potrebno poduzeti za osiguravanje kvalitete
Brzi napredak tehnologije, dostupnost velikih količina podataka i napredne tehnike analize podataka, učinili su umjetnu inteligenciju glavnom tehnološkom revolucijom našega doba. Budući da je umjetna inteligencija sveprisutna u različitim segmentima naših života tema ovogodišnjega, 8. po redu Sveučilišnoga dana kvalitete, održanog danas u zgradi SEECEL-a, privremenom sjedištu Sveučilišta u Zagrebu, bila je Sveučilište u digitalno doba: umjetna inteligencija u visokom obrazovanju.
Skup je započeo uvodnim obraćanjima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića i prorektorice za upravljanje kvalitetom i etiku prof. dr. sc. Anamarije Muse.
– Ova tema o primjeni umjetne inteligencije u visokom obrazovanju je iznimno važna. Vjerujem da će nam današnji sudionici rasprave, naše kolegice i kolege na temelju svoga iskustva ukazati i skrenuti pozornost na probleme s kojima se susreću te dati neke smjernice koje će nam pomoći u kreiranju programa, rekao je rektor Stjepan Lakušić.
Korištenje umjetne inteligencije u obrazovanju praćeno je nizom etičkih problema kao što su pitanja privatnosti i sigurnosti, potencijalne pristranosti u algoritmima, te mogućnost zamjene profesora i predavača automatizacijom procesa poučavanja.
– Prvi puta na Sveučilištu u Zagrebu raspravljamo o umjetnoj inteligenciji koja je nezaobilazna i sveprisutna u našim životima, pa tako i u nastavnom procesu. U tom smislu otvara se niz pitanja i izazova, mogućnosti i koristi, uključujući i pitanja etičnosti, istaknula je prorektorica Anamarija Musa.
Na panel raspravi sudjelovali su stručnjaci iz različitih područja: akademik Bojan Jerbić, professor emeritus Fakulteta strojarstva i brodogradnje, doc. dr. sc. Marko Horvat s Fakulteta elektrotehnike i računarstva, prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnoga fakulteta, izv. prof. dr. sc. Zlatko Stapić s Fakulteta organizacije i informatike u Varaždinu, izv. prof. dr. sc. Mirza Žižak s Medicinskog fakulteta i izv. prof. dr. sc. Nina Pavlin Bernardić s Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Valja naglasiti da koliko god sustav GPT, odnosno generativni transformator pokazuje vrlo visoku razinu inteligencije, on na kraju ipak ostaje statistički stroj jer u biti on ne razumije to što govori. Zato tu nastaje problem kada netko tko ne zna koristiti tu tehnologiju može doći u zabludu pa se može suočiti s različitim problemima predrasuda i pogrešno protumačiti činjenice, naglasio je u nastavku rasprave akademik Bojan Jerbić koji se u svojem znanstveno-istraživačkom i stručnom radu posvetio razvoju računalnih metoda u inženjerstvu i metoda umjetne inteligencije u robotici.
Koliko je važno osigurati da se umjetna inteligencija na odgovoran i etičan način koristi u obrazovnim okruženjima govorila je prof. dr. sc. Romana Matanovac Vučković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
– Važno je jako dobro razumjeti način funkcioniranja umjetne inteligencije kada govorimo o intelektualnom vlasništvu. Uz to, treba znati razumjeti proces stvaranja u čovjeku i proces generiranja sadržaja kako to danas radi umjetna inteligencija. Uvijek treba imati na umu da znanje uključuje odnos osobe prema sadržaju. Ne smijemo dopustiti ovo igranje koje je usmjereno u prvom redu ka komercijalnoj koristi. Zapamtimo, ono nije usmjereno na dobrobit civilizacije, upozorila je profesorica Matanovac Vučković koja se u svom stručnom i znanstvenom radu bavi pitanjima zaštite intelektualnog vlasništva, odnosno autorskog prava.
