Danas je na Sveučilištu u Zagrebu održan Dan sveučilišne knjige. Riječ je o još jednom u nizu događanja organiziranih u okviru manifestacije Tjedan Sveučilišta u Zagrebu, kojima se od 3. do 15. studenoga obilježava početak 357. akademske godine te se sveučilišnoj zajednici i široj javnosti predstavljaju mnogi aspekti djelovanja najvećega i najstarijega sveučilišta u Republici Hrvatskoj.
Program Dana sveučilišne knjige započeo je uvodnim obraćanjem rektora prof. dr. sc. Stjepana Lakušića. U svome govoru, rektor je istaknuo kako je u prigodi održavanja ovogodišnjega Dana sveučilišne knjige, Sveučilište u Zagrebu prvi puta pripremilo posebnu publikaciju u kojoj su predstavljena 52 nova akademska naslova koja su u protekloj akademskoj godini odlukom Senata dobila odobrenje za izdavanje u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis. Riječ je o 37 sveučilišnih udžbenika i 15 sveučilišnih priručnika, uključivši dva prijevoda ovih izdanja na engleski jezik.
„Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis okuplja izdanja sveučilišnih udžbenika i priručnika s ciljem isticanja jedinstvene uloge sveučilišne knjige u prijenosu i očuvanju znanja. Objavljivanjem sveučilišnih udžbenika, priručnika i monografija potvrđuje se neprekinuta misija Sveučilišta u Zagrebu, promicanje izvrsnosti u znanosti i obrazovanju te njegovanje hrvatskoga jezika u akademskom diskursu.“, rekao je rektor.
Također, osvrnuo se na činjenicu da se pojavom novih digitalnih tehnologija uloga tiskane knjige počela mijenjati. „Multimedijski sadržaji važna su pomagala u suvremenom obrazovanju i pridonose prijenosu informacija, no knjiga daleko prednjači, posebice sveučilišna knjiga jer je odlikuje izniman opseg provjerenih i povezanih informacija sistematiziranih u razumljiv kontekst. Klasična knjiga ipak je ono što ostaje trajno zapisano. Ostaje u onom obliku na koji su čitatelji najviše naučili družiti se s knjigom. Stoga ona i dalje ostaje najbolji prijatelj čovjeka.“ Također, naglasio je kako se iz godine u godinu povećava broj sveučilišnih udžbenika na engleskom jeziku, što pridonosi jačanju internacionalizacije Sveučilišta.
Na skupu su potom dodijeljena posebna priznanja sastavnicama za produktivnost nastavnika u stvaranju djela sveučilišne nastavne literature u nizu Manualia Universitatis studiorum Zagrabiensis u protekloj akademskoj godini. U procesu odabira najuspješnijih sastavnica u obzir je uzet broj odobrenih rukopisa u akademskoj godini 2024./2025. u odnosu na broj zaposlenika na znanstveno-nastavnim, umjetničko-nastavnim i nastavnim radnim mjestima sastavnice.
Rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić dodijelio je posebna priznanja Fakultetu organizacije i informatike za tri odobrena izdanja, Stomatološkom fakultetu za njih pet i Ekonomskom fakultetu za sedam naslova.
Priznanja su ime svojih institucija primili prodekan za studijske programe Fakulteta organizacije i informatike prof. dr. sc. Zlatko Erjavec, dekan Stomatološkoga fakulteta prof. dr. sc. Marin Vodanović i prodekan za studente, nastavu i suradnju s gospodarstvom Ekonomskoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Jakša Krišto.
U nastavku skupa, izlaganje pod nazivom Knjiga, civilizacija i umjetna inteligencija održao je prof. dr. sc. Boštjan Marko Turk sa Sveučilišta u Ljubljani, jedan od vodećih europskih stručnjaka za francusku književnost, frankofoniju i kulturološke studije. U svom je izlaganju govorio o knjizi kao temelju čovjekove individualnosti, te se osvrnuo na utjecaj suvremenih kriza i umjetne inteligencije na knjigu i proces stvaranja novih djela. Svoje izlaganje zaključio s porukom da budućnost ovisi o očuvanju čitanja, mišljenja i riječi.
U nastavku programa održan je panel pod nazivom Sveučilišna knjiga kao most između znanosti i društva u kojem su sudjelovali prof. dr. sc. Marina Dabić s Ekonomskoga fakulteta, akademik Bojan Jerbić s Fakulteta strojarstva i brodogradnje, prorektor za studente, prijediplomske i diplomske studije prof. dr. sc. Boris Brkljačić, prof. dr. sc. Ana Barbarić s Filozofskoga fakulteta i Gordan Kragić, predsjednik Studentskoga zbora Sveučilišta u Zagrebu. Predstavnici različitih znanstvenih područja i studentske zajednice razgovarali su o ulozi knjige u suvremenom obrazovanju i znanosti, te posebice o sveučilišnoj knjizi kao alatu prijenosa znanja i poticanja društvenoga razvoja.
Na početku panela istaknuto je da knjiga, bilo u tiskanom, digitalnom ili audio obliku, i dalje predstavlja temeljni medij prijenosa znanja i vrijednosti u društvu. Predsjednik Studentskoga zbora Gordan Kragić naglasio je važnost knjige u procesu učenja te izrazio želju da studenti češće posežu za stručnom literaturom. Također, istaknuo je kako je važno da se nastavni proces kontinuirano unaprjeđuje i ide ukorak s razvojem novih digitalnih tehnologija.
Prof. dr. sc. Marina Dabić povezala je temu knjige s međunarodnom ekonomijom, ističući kako sveučilišne knjige omogućuju bolju povezanost između teorije i prakse te potiču razvoj gospodarstva temeljenoga na znanju. Prof. dr. sc. Ana Barbarić osvrnula se na promjene u vrstama izdanja knjiga, naglasivši kako je danas jednako važno poticati čitanje tiskanih, digitalnih i audioizdanja. U raspravi o audio knjigama zaključeno je kako nije presudno u kojem se formatu znanje prenosi, nego kolika je kvaliteta i dubina samoga sadržaja koji neka knjiga donosi čitateljima.
Prof. dr. sc. Boris Brkljačić govorio je o digitalizaciji medicinskoga obrazovanja te se posebice osvrnuo na to kako tehnologija mijenja pristup učenju i istraživanju. Upozorio je na opasnost nekontroliranoga razvoja umjetne inteligencije, koja bi potencijalno mogla djelovati izvan granica ljudskoga nadzora, budući da njezin razvoj trenutno predvode velike privatne korporacije. Akademik Bojan Jerbić, s druge je strane iznio svoj optimističniji pogled, naglašavajući da umjetna inteligencija može analizirati podatke, ali nema sposobnost maštovitoga i originalnoga stvaranja koje imaju ljudi.
Profesorica Dabić dodatno je istaknula kako je globalizacija omogućila brži protok znanja i donijela veću dostupnost knjiga široj javnosti, čime se znanost približava društvu, a profesorica Barbarić naglasila je važnu ulogu koju imaju sveučilišne knjižnice kao inkluzivni prostori koji potiču čitateljske navike i zajedništvo kroz različite programe i klubove čitatelja.
Sudionici panela složili su se da knjiga, bez obzira na svoj oblik, ostaje nezamjenjiv alat u obrazovanju i znanstvenom razvoju. Također, u završnom dijelu rasprave zaključeno je kako knjiga ima moć povezivanja znanosti, tehnologije i društva, te da mora zadržati svoju središnju ulogu u procesu obrazovanja. Umjetna inteligencija prepoznata je kao koristan alat, ali uz nužnu etičku i društvenu regulaciju. Panel je završio zajedničkom porukom da budućnost znanja ovisi o suradnji čovjeka, tehnologije i knjige — trima elementima koja zajedno oblikuju napredak društva.
Uz rektora i prorektore, na Danu sveučilišne knjige okupili su se dekani i prodekani, profesori, članovi Povjerenstva za sveučilišnu nastavnu literaturu Sveučilišta u Zagrebu, članovi povjerenstva za literaturu na sastavnicama, predstavnici nakladnika, studenti i drugi gosti.
