Održan 7. Sveučilišni dan kvalitete
Tema ovogodišnjega skupa bila je umrežavanje i sinergijsko djelovanje svih dijelova Sveučilišta kako bi se unaprijedila kvaliteta i izvrsnost na svim sveučilišnim razinama te u različitim područjima njegova djelovanja
U Regionalnom centru za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe (SEECEL) u četvrtak 30. studenoga 2023. održan je 7. Sveučilišni dan kvalitete.
Tema ovogodišnjega skupa bila je umrežavanje i sinergijsko djelovanje svih dijelova Sveučilišta kako bi se unaprijedila kvaliteta i izvrsnost na svim sveučilišnim razinama te u različitim područjima njegova djelovanja.
Skup je organiziran kako bi se nastavio i dodatno potaknuo razgovor o inovacijama u sustavu osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti te kako bi se razmotrile nove tendencije u području cjeloživotnoga obrazovanja. Također, na skupu se raspravljalo o izazovima i prilikama u sustavu osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu te su predstavljeni primjeri dobre prakse sastavnica, kao i sveučilišni akti čija je priprema trenutno u tijeku, kako bi se na institucionalnoj razini odgovorilo na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju.
Skup je započeo pozdravnim govorima rektora Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepana Lakušića, načelnice Sektora za razvoj visokoga obrazovanja u Ministarstvu znanosti i obrazovanja mr. sc. Loredane Maravić i zamjenice ravnateljice Agencije za znanost i visoko obrazovanje dr. sc. Irene Petrušić.
Istaknuvši kako je područje osiguravanja kvalitete jedno od ključnih područja sveučilišnoga djelovanja, posebice razvoj i modernizacija studijskih programa, rektor Lakušić posebno je naglasio kako sve više sastavnica prolazi kroz postupke međunarodne akreditacije s ciljem privlačenja što većega broja izvrsnih studenata. „Moramo biti usmjereni prema kontinuiranom podizanju kvalitete, za što je potreban međusobni dijalog i suradnja, kako unutar Sveučilišta tako i s ključnim dionicima sustava visokoga obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj, a to su Ministarstvo znanosti i obrazovanja i Agencija za znanost i visoko obrazovanje. Razmjena dobrih praksi, dijeljenje iskustava iz provedenih postupaka akreditacije i rekareditacije, prepoznavanje ključnih ishoda učenja, prilagodba novim zakonima kojima je regulirano ovo područje, kao i razmjena informacija s predstavnicima gospodarstva u svrhu dobivanja uvida u aktualne potrebe tržišta rada, sigurno nam u tim procesima mogu pomoći“, rekao je rektor. Također, istaknuo je kako Sveučilište u Zagrebu želi bolje visoko obrazovanje u Hrvatskoj, zbog čega je važno da svi dionici sustava ulože dodatne napore kako bi se na hrvatskim sveučilištima izvodili što kvalitetniji i bolji studijski programi na svim razinama studija.
Mr. sc. Loredana Maravić iz MZO-a u svome se govoru osvrnula na važnost povezivanja i umrežavanja svih članova akademske zajednice te Ministarstva i Agencije kako bi se unaprijedila kvaliteta visokoga obrazovanja, a time i izvrsnost visokoobrazovnih učilišta u Hrvatskoj. „Osiguravanje kvalitete jedno je od ključnih pretpostavki za razvoj cijeloga sustava. Primjenom dvaju novih usvojenih zakona, a riječ je o Zakonu o visokom obrazovanju i znanstvenoj djelatnosti te Zakonu o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, nastavljaju se reformski procesi te se ostvaruju ključni ciljevi u ovome području.“ Uz daljnje unapređenje sustava vanjskoga i unutarnjega osiguravanja kvalitete visokoga obrazovanja, jedan od ciljeva je i daljnje usklađivanje sustava s potrebama gospodarstva i društva kroz provedbu Hrvatskoga kvalifikacijskoga okvira kao ključnoga alata za razvoj i unapređenja studijskih programa te povezivanje s tržištem rada. Treći je cilj unaprjeđenje informacijsko-komunikacijske infrastrukture u visokom obrazovanju, što se provodi kroz projekt e-sveučilišta, za čiju je provedbu MZO osigurao sredstva iz Nacionalnoga plana za otpornost i oporavak. Također, u svome je obraćanju posebno istaknula važnost internacionalizacije, posebno održivosti studija na stranim jezicima, kao i potporu aktivnostima u okviru alijanse Europska sveučilišta.
Zahvalivši Sveučilištu u Zagrebu na višegodišnjim naporima u organizaciji Dana kvalitete, dr. sc. Irena Petrušić iz AZVO-a istaknula je važnost područja osiguravanja kvalitete u ostvarivanju svih aspekata misije sveučilišta. „Globalno okruženje u kojem živimo sve je kompetitivnije, a društvene promjene i nove okolnosti potiču nas na promišljanje o budućim izazovima. Svrha je visokoga obrazovanja danas višestruka, a znanost i inovacije ključne su za postizanje društvene kohezije, ekonomski rast i globalnu konkurentnost.“ Također, naglasila je kako je upravo Dan kvalitete prilika da se otvore neke važne teme kao što su novine koje donosi novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, posebice u pogledu postupka akreditacije studija. „Novim je Zakonom AZVO određen kao instanca koja donosi konačnu odluku o akreditaciji kako bi se ojačala transparentnost sustava.“, rekla je zamjenica ravnateljice AZVO-a. U svome izlaganju koji je održan u nastavku skupa potom je predstavila novi Zakon o osiguravanju kvalitete u visokom obrazovanju i znanosti, ističući glavne promjene u odnosu na prethodno važeću zakonsku regulativu u ovom području, posebno se osvrnuvši na vanjsko vrednovanje studija i institucija.
Na skupu kojega je vodila i moderirala izv. prof. dr. sc. Anamarija Musa, prorektorica za upravljanje kvalitetom i etiku Sveučilišta u Zagrebu, potom je o novim tendencijama cjeloživotnoga obrazovanja iz perspektive visokoga obrazovanja govorila mr. sc. Loredana Maravić iz MZO-a te je predstavila koncept mikrokvalifikacija za cjeloživotno učenje i zapošljivost na europskoj i nacionalnoj razini.
Mikrokvalifikacija predstavlja ishod učenja koji je polaznik stekao na temelju maloga opsega učenja u okviru programa koji daje specifična znanja, vještine i kompetencije, a sve u skladu s društvenim, osobnim i kulturnim potrebama te potrebama tržišta rada. Istaknuvši mali broj upisanih programa u Registru HKO-a, pozvala je predstavnike javnih sveučilišta i njihovih sastavnica da razviju specifične programe za stjecanje mirkokvalifikacije, za što je osigurano financiranje kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti za razdoblje od 2021. do 2026. godine. U tu je svrhu Ministarstvo rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike uspostavio sustav vaučera za obrazovanje nezaposlenih i zaposlenih kako bi se potaknulo cjeloživotno obrazovanje i stjecanje novih vještina, s naglaskom na zelene i digitalne vještine.
Istaknuvši kako je plan EU u sljedećem razdoblju u program mikrokvalifikacije uključiti 60 posto aktivne radne snage na tržištu rada, posebno je naglasila da upravo ovakvi programi mogu omogućiti bržu prilagodbu aktualnim potrebama tržišta rada. Kao poseban primjer istaknula je nužnost povećanja broja stručnjaka u ICT području (engl. Information and Communication Technologies), posebno s obzirom na cilj EU da oko 80 posto njezinih građana da 2030. razvije osnovne digitalne vještine, za što programi mikrokvalifikacija mogu biti dobar model. Sudionici skupa u raspravi su istaknuli kako je nužno da rektori sveučilišta te akademska zajednica dobiju šire informacije o ovoj temi, te je posebno naglašena važnost procedura i faza u postupku odobravanja specifičnih programa za mikrokvalifikacije. S obzirom da ovi programi omogućavaju fleksibilnost te produbljuju suradnju između akademske zajednice i dionika iz struke, Sveučilište u Zagrebu sigurno u sljedećem razdoblju može predložiti nove programe, posebno vezane uz dinamične sektore koji se brzo razvijaju i suočavaju se s manjkom stručnjaka sa specifičnim vještinama i kompetencijama.
Na skupu je potom glavne naglaske iz godišnjega izvješća o sustavu osiguravanja kvalitete za ak. god. 2021./2022. na Sveučilištu u Zagrebu nazočnima predstavila predsjednica sveučilišnoga Odbora za upravljanje kvalitetom prof. dr. sc. Ivana Franić. U odnosu na prethodni način izvještavanja o sustavu kvalitete, u postupak je ove godine uveden niz novih indikatora te je unaprijeđena metodologija. U skladu s izvješćem, na 24 sastavnice Sveučilišta u potpunosti se primjenjuju nastavne metode koje potiču interaktivno i istraživačko učenje, rješavanje problema te kritičko mišljenje, dok se to na 10 sastavnica to čini djelomično. Prilagodba ispitnih postupaka (npr. za studente s invaliditetom) prisutna je na čak 32 sastavnice, a usklađivanje i evaluacija ECTS bodova provodi se na 27 sastavnica. U okviru izlaganja, profesorica Franić je, između ostaloga, iznijela podatke o potpori studentima i nagradama za uspješnost, kao i podatke vezane uz indikatore znanstvene, umjetničke i stručne djelatnosti nastavnika. Na kraju svoga izlaganja govorila je o snagama, slabostima i prilikama u području osiguravanju kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu.
Na skupu su potom predstavljena tri primjera dobre prakse u području osiguravanja kvalitete na Sveučilištu u Zagrebu. O iskustvima međunarodne akreditacije govorila je prodekanica za strateška partnerstva i projekte Ekonomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu izv. prof. dr. sc. Kosjenka Dumančić. REPIC, prvi združeni studij akreditiran Europskim pristupom, nazočnima je predstavila prodekanica za nastavu, mobilnost, studente i studijske programe Pravnoga fakulteta izv. prof. dr. sc. Mirela Krešić, a o programu cjeloživotnoga obrazovanja kao rezultata međunarodnoga projekta na skupu je govorila izv. prof. dr. sc. Jana Šic Žlabur s Agronomskoga fakulteta.
Program 7. Sveučilišnoga dana kvalitete nastavljen je nizom izlaganja o aktualnoj transformaciji sveučilišnih akata i procedura kao suvremenoga odgovora na zakonodavne promjene i europske trendove u visokom obrazovanju, kroz izlaganja članova radnih skupina za izradu pravnih akata.
O sustavu osiguravanja kvalitete kao okvira za umrežavanje i osnaživanje Sveučilišta govorila je prof. dr. sc. Ivana Franić s Filozofskoga fakulteta, ujedno i predsjednica Odbora za upravljanje kvalitetom Sveučilišta u Zagrebu (OUK). Svrha je novoga sveučilišnoga pravnoga okvira ojačati sustav upravljanja kvalitetom u svim segmentima Sveučilišta. Prof. dr. sc. Aleksandra Čižmešija s Prirodoslovno-matematičkoga fakulteta govorila je o novom uređenju postupaka vrednovanja studijskih programa koji imaju za cilj omogućiti efikasnost i fleksibilnost procedura uz zadržavanje najviše razine kvalitete. Prof. dr. sc. Davor Petrinović s Fakulteta elektrotehnike i računarstva održao je izlaganje o inovacijama visokih učilišta za podršku društvu i gospodarstvu u kontekstu cjeloživotnoga obrazovanja kao i naglaske pravilnika kojima se na Sveučilištu uređuje pitanje cjeloživotnog obrazovanja kako bi se fakulteti i akademije u najvećoj mogućoj mjeri angažirali u pružanju edukacijskih programa za društvo i gospodarstvo. Red. prof. art. Marina Novak s Muzičke akademije govorila je o neformalnom i informalnom učenju te priznavanju netradicionalnih putova učenja, što je novi trend u podizanju obrazovne razine stanovništva, a prof. dr. sc. Nikola Đaković s Medicinskoga fakulteta, predsjednik sveučilišnoga Povjerenstva za priznavanje inozemnih visokoškolskih kvalifikacija, govorio je o aktivnostima u ovom području na Sveučilištu u Zagrebu i važnosti privlačenja studenata s inozemnih fakulteta.
