Odgovorni političari slušaju savjete stručnjaka!
Profesor Meho Saša Kovačević s Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu za Universitas komentira stanje hrvatskih prometnica, nedostatak strateškog ulaganja države u ceste i pruge, ali se i ponosi ugledom stručnjaka njegovog fakulteta u cijeloj Europi
Razvoj novih, kao i unapređenje postojećih tehnologija, od iznimne je važnosti za građevinsku industriju. A takav razvoj i unaprjeđenje dolazi kao odgovor na osluškivanje potreba građevinske industrije.
Poručio je u tome u svom pozvanom predavanju na nedavnoj konferenciji CETRA u Puli prof. dr. sc. Meho-Saša Kovačević, redoviti profesor u trajnome zvanju na Zavodu za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Profesor Kovačević govorio je o putu od istraživačke ideje do implementacije razvijene tehnologije u praksu. A u ovom slučaju istraživačka ideja svoje temelje ima upravo u snažnoj sprezi s industrijom u Hrvatskoj. Naime, naš sugovornik sa svojim timom već dugi niz godina aktivno sudjeluje u provedbi niza stručnih projekata u Hrvatskoj, što im je pružilo izravan uvid u potrebe industrije.
Kroz znanstvene projekte su brojni alati i metodi razvijani i usavršavani upravo u smjeru da pružaju konkretna rješenja za potrebe industrije. Takvi alati i metode su potom primijenjeni na čitavom nizu infrastrukture po cijeloj Europi, i se ubrzo prepoznala njihova korist, govori u razgovoru za Universitas prof. Kovačević:
– Takve su metode primijenjene i u Hrvatskoj, gdje su se upravitelji infrastrukturom dosad bavili infrastrukturom na dominantno ‘reaktivan’ način, točnije problemu bi se posvetili kada bi se on već dogodio. Alati i metode koje smo razvili na Zavodu za geotehniku na Građevinskom fakultetu ustvari omogućavaju ‘proaktivno’ planiranje povezano s infrastrukturom, tj. daju uvid u njezino stanje prije nego li je do problema došlo, a time unapređuju i donošenje odluka i kvalitetnije raspoređivanje resursa vezanih za održavanje infrastrukture.
Koliko CETRA konferencija znači za implementaciju takvih tehnologija pri gradnji nekih budućih cesta i pruga u Hrvatskoj?
Konferencija CETRA je događaj koji omogućuje znanstvenicima i praktičarima razmjenu informacija u području prometne infrastrukture. Ne treba smetnuti s uma da se radi o međunarodno prepoznatoj konferenciji na kojoj sudjeluju stručnjaci iz cijelog svijeta, a time i razmjena ideja i znanja ima dodatnu međunarodnu komponentu. CETRA kao platforma omogućava i diseminaciju rezultata istraživanja koja je ključna za daljnji razvoj metoda, ali i za stimulaciju njihove primjene u svakodnevnoj inženjerskoj praksi.
Ja sam osobno sa svojim timom objavio niz radova na dosadašnjim CETRA konferencijama i u više navrata smo kontaktirani od strane industrije i praktičara za mogućnostima implementacije pojedinih metoda na njihovim konkretnim problemima, pri čemu se sa samim tehnologijama upoznali upravo čitajući naše objavljene radove. I uvijek je zadovoljstvo kada iz objavljenog rada proizađe mogućnost neke nove suradnje i nekog novog istraživanja. Danas je u znanosti veći fokus dan na objavljivanje u časopisima, ali se na konferenciji ovakvog renomea može ostvariti razmjena znanja između industrije i znanosti na jedan specifičan i obostrano koristan način. Osim toga, budući da na konferenciji kroz institucionalni okvir stručnog usavršavanja sudjeluju brojni domaći stručnjaci građevinski inženjeri (ove godine njih više od 120), transfer najnovijih znanja i tehnologija vezanih za projektiranje, gradnju, praćenje i održavanje infrastrukture u praksi se događa, iako bi mi katkad željeli da to bude brže.
U mrežu županijskih i lokalnih cesta svakako bi trebalo povećati ulaganja jer je osuvremenjivanje i dogradnja ove mreže nužna za daljnji razvoj i ujednačavanje gospodarstva, industrije, kulture, obrazovanja u svim dijelovima Hrvatske
Što ste vi osobno očekivali pa onda i dobili od pulske konferencije?
Od ovogodišnje CETRE očekivao sam nastavak uspješnosti koja je prisutna od prve konferencije, organizirane tamo već prije 12 godina. Obradovalo me što sam se ponovno vidio s kolegama iz industrije i iz znanosti, kako iz Hrvatske tako i iz ostatka svijeta. Naročito što smo se s ovogodišnjom CETROM vratili na fizičku prisutnost koja nam je jako nedostajala posljednjih pandemijskih godina. Bez obzira na to što su nam putovanja i fizička interakcija bili značajno ograničeni, mi smo se i dalje intenzivno razvijali u znanstvenom smislu, tako da smo prikazati brojne razvijene tehnologije i provedene aktivnosti u periodu od posljednje konferencije. A jednako tako, vidjeli smo čime su se i ostale kolege bavile, te smo se upoznali i s novim izazovima praktičara u domeni cestovne i željezničke infrastrukture.
Koliko uopće politika, lokalna vlast, koja odlučuje o gradnji prometnica, sluša struku? Konkretno, koliko su stručnjaci vašeg fakulteta bili uključeni u razvoj prometne infrastrukture zadnjih godina?
Stručnjaci i znanstvenici Građevinskog fakulteta u Zagrebu bili su i jesu uključeni u brojne najznačajnije projekte kao npr. Nacionalni prometni model, master planovi razvoja prometnog sustava (funkcionalna regija Sjeverni Jadran, funkcionalna regija Istočna Hrvatska), planove održive mobilnosti (Pula, Zagreb), prostorno-prometno-građevinske studije i studije izvodljivosti/opravdanosti za cestovnu mreže cestovne mreže državnog značenja. Fakultet značajno pridonosi kvalitetnim rješenjima kroz izradu studija, master planova, ekspertiza i projektne dokumentacije u suradnji s resornim ministarstvom, te sudjeluje u nizu stručnih radnih skupina s ciljem rješavanja ključnih izazova vezanih za prometnu infrastrukturu.
Neophodan je dijalog organa vlasti na svim razinama i stručnjaka iz područja prometne infrastrukture. Iako katkad mislimo da bi odgovorni trebali u većoj mjeri poslušati savjete stručnjaka, mora se priznati da smo često pozivani i rado smo se odazivali da u stručnom smislu pomognemo.
Pelješki most uskoro bi trebao biti dovršen, osim što, po običaju, kasne radovi na prilaznim cestama. Kolika je njegova istinska uloga u povezivanju sjevera i juga Hrvatske, a koliko je to banalna fraza koja je koristila brojnim političarima dosad?
Posljednjih godina intenzivno se obnavlja i modernizira mreža državnih cesta. Svjedočimo izgradnji milenijskog projekta Pelješkog mosta koji ima izniman prometni značaj koji prepoznala i Europska unija zato ga je u iznimno značajnom postotku i financirala. Značajna su ulaganja i u brojne manje projekte državnih cesta. U mrežu županijskih i lokalnih cesta svakako bi trebalo povećati ulaganja jer je osuvremenjivanje i dogradnja ove mreže nužna za daljnji razvoj i ujednačavanje gospodarstva, industrije, kulture, obrazovanja u svim dijelovima Hrvatske.
Vrlo izazovne aktivnosti uslijedile su pri ponovnom uspostavljanju tramvajskog prometa nakon zagrebačkog potresa, a u čemu je važnu ulogu imao naš Građevinski fakultet
Kakvo je stanje sa zagrebačkim prometnicama nakon potresa? Znamo da su mostovi bili oštećeni, krenula je sanacija. Što je s cestama, tramvajskim prugama? Nedavno mi je prof. Marko Slavulj s Prometa, sada predsjednik Nadzornog odbora ZET-a, rekao da Zagreb ima jedan od najsporijih tramvajskih prometa u Europi. Koliko je, po vašem mišljenju, za to „zaslužna“ starost tramvaja, a koliko stanje pruga i tračnica?
Tramvajska infrastruktura u Gradu Zagrebu također je pretrpjela oštećenja izazvana potresima 2020. godine. Vrlo izazovne aktivnosti uslijedile su pri ponovnom uspostavljanju tramvajskog prometa nakon potresa, a u čemu je važnu ulogu imao Građevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu. Bilo je nužno sanirati sva izravna oštećenja na kolosijeku i kontaktnoj mreži, koja je u centru grada sidrena na pročeljima zgrada oštećenih u potresu. Također se moralo osigurati uklanjanje svih oštećenih elemenata s fasada i krovova na trasi tramvajskih pruga kako ne bi došlo do naknadnog pada objekata na pločnike. Konačno, na tramvajskoj infrastrukturi uveden je sustav kontinuiranog praćenja vibracija koje izaziva prometovanje tramvajskih vozila kako bi se na pravovremeno mogle izvesti sanacije i pravdati njihovu potrebitost prilikom prijave za sredstva raspoložive kroz nacionalne instrumente i instrumente EU.
Što se tiče analize stanja cestovne mreže, neposredno nakon potresa, nije bila intenzivna uključenost stručnjaka našeg fakulteta, ali se Fakultet naknadno intenzivno uključio u pripremu dokumentacije za Grad Zagreb vezano za apliciranje na sredstva fondova europske unije za sanaciju šteta nakon potresa te oporavak i otpornost.
Vaši su stručnjaci ispitivali tunel u Nizozemskoj, zatim i provodili testiranja opterećenjem na Pelješkom mostu. Koliko je vaš fakultet priznat u Europi, kako ste vi zadovoljni opremljenošću, međunarodnom suradnjom?
Izrazito sam zadovoljan načinom na koji smo se pozicionirali u europskim okvirima i bez skromnosti mogu reći da smo u brojnim aktivnostima ravnopravni s europskim i svjetskim sveučilištima. Spomenuo bih ovdje trenutno dva tekuća europska projekta gdje sam osobno koordinator, a takvih projekta je na Fakultetu sve više i više, gdje se pokazuje da Fakultet ima znanja i kapacitete za voditi takve projekte. Naravno, mjesta za napredak ima napretek, ali imamo jasnu viziju i strategiju kako ćemo se dalje razvijati. Fakultet trenutno provodi značajan broj europskih projekata i član vrlo snažnih projektnih konzorcija. Naša znanstvena infrastruktura je na zavidnoj razini i omogućava nam da ‘držimo korak’ s ostalim uspješnim europskim sveučilištima.
Možda nam je manjak prostora trenutačno najveća boljka i to u jednom segmentu utječe kvalitetu rada mladih istraživača, poslijedoktoranada i studenata, a ujedno otežava i organizaciju projektnih sastanaka i radionica u okviru znanstveno – istraživačkih projekata. Međutim, naglasio bih ovdje projekt ”Centra za istraživanje i razvoj sigurnog i održivog okoliša” na Borongaju koji će omogućiti integrirano istraživanje djelovanjem interdisciplinarnog tima u infrastrukturno adekvatnom prostoru. Ovaj projekt bi zasigurno dugoročno riješio problem manjka prostora.
Profesoru Lakušiću želim u daljnjem radu da funkciju rektora obnaša s istim entuzijazmom i posvećenosti kakvu je imao za vrijeme svog dekanstva. I siguran sam da će od toga i Sveučilište značajno profitirati
Uskoro vam dekan Lakušić odlazi na novo radno mjesto, kao novi rektor zagrebačkoga sveučilišta. Kako ste na fakultetu doživjeli njegovu pobjedu na rektorskim izborima, što očekujete od njegova rektorska mandata i kakvu mu poruku kao budućem rektoru želite poslati?
Izbor prof. Lakušića za rektora našeg najvećeg sveučilišta nije samo njegov osobni uspjeh, nego je to izniman uspjeh i za Građevinski fakultet. Prvi put u povijesti ćemo imati rektora koji dolazi iz područja građevinarstva i iznimno mi je drago da je to upravo prof. Lakušić. On je svojim dosadašnjim radom na našem Fakultetu i u tijelima Sveučilišta više puta pokazao da je izvrsna osoba za tako odgovorno mjesto. Brojne novine su implementirane u rad fakulteta za vrijeme njegovog dekanstva, kako na operativnoj razini tako i kroz povećanje kapaciteta znanstvene infrastrukture. Ono što mu želim u daljnjem radu je da funkciju rektora obnaša s istim entuzijazmom i posvećenosti kakvu je imao za vrijeme svog dekanstva. I siguran sam da će od toga i Sveučilište značajno profitirati.
Vratiti što veći dio prometovanja na željeznice
Ni ceste ni pruge nam nisu baš u reprezentativnom stanju. Evo, od mog Čakovca do Zagreba, 90 kilometara, danas, u 2022. godini, vlak vozi više od tri sata. Kako to komentirate?
Željeznice su dosta specifičan tip infrastrukture sa svim svojim zahtjevima koji se moraju zadovoljiti tijekom projektiranja, izvedbe i korištenja pruge. Neosporna je činjenica da su željeznice dugi niz godina zanemarivane, ponajviše radi orijentacije na razvoj mreže autocesta u poslijeratnom razdoblju, što zorno prikazuju i brojne usporedbe ulaganja u pojedine prometne grane u Hrvatskoj. Po prometno tehničkim elementima naših autocesta te prema stupnju izgrađenosti (km/broj stanovnika) Hrvatska se svrstala u sam vrh rang liste među zemljama EU. U razdoblju do 2030 godine predviđena ulaganja značajno će porasti (procijenjena vrijednost radova 3 – 3.4 mlrd eura), a kroz konferenciju CETRA stručnjaci iz sektora željezničke infrastrukture predstavljaju projektna rješenja, tehnologije i izazove koji predstoje pred njima pri realizaciji dugo očekivane modernizacije.
Kada ne ulažete infrastrukturu, a uvažavajući činjenicu da je veliki dio pruga u Hrvatskoj, kao i u ostatku Europe, sagrađen prije stotinu godina, ne iznenađuje ovaj podatak koji ste iznijeli. Međutim, željezničke pruge u Republici Hrvatskoj u nekoliko proteklih godina doživljavaju temeljitu revitalizaciju, za koju se nadam da će potrajati i duži niz godina u budućnosti. Ovo je ponajprije zasluga europskih fondova i novih projekata, gdje su brojni projekti revitalizacije željeznice u Hrvatskoj već započeti, neki su i završeni, a uključuju izgradnju novih dionica te sanaciju postojećih.
Sve ovo ide u smjeru u kojim ide i europska prometna strategija, a to je vratiti što veći dio prometovanja na željeznice, ali naravno, na funkcionalne i efikasne željeznice. Željeznica je u proteklom periodu kod nas bila nepravedno zapostavljena. Najave su obećavajuće, a i naša očekivanja u tom smislu.
„Pijana“ pruga
Upoznat sam s dionicom pruge u Istri, koju zovu još i „pijana pruga“. Za nju treba naglasiti da se radi o napuštenoj liniji koja nije u prometu i danas služi kao svojevrsna atrakcija. Ali nam zorno prikazuje što će se dogoditi s infrastrukturom ako o njoj ne brinemo. Nije samo starenje infrastrukture faktor koji utječe na njezino stanje, sve izraženija su i dodatna opterećenja koja nisu bila predviđena u fazi projektiranja pruge. Najbolji primjer su klimatski faktori koji imaju veliki utjecaj na zemljane konstrukcije, kao što su primjerice željeznički nasipi, ali i kontinuirano povećavanje prometnih opterećenja.
