Obnova od potresa – prilika da se zgrade dovedu u poziciju ugodnog i sigurnog korištenja
Usred pandemije koronavirusa, grad Zagreb i okolicu 22. ožujka 2020. pogodio je najsnažniji potres u posljednjih 140 godina, a golema šteta koja je pritom nastala sanirat će se niz godina. Snažno podrhtavanje tla ostat će zapamćeno pod nazivom Zagrebački potres u doba korone. U potresu je najteže pogođeno središte grada zbog niza oštećenja na kulturno-povijesnoj graditeljskoj baštini grada Zagreba
Među ostalim zgradama, stradali su brojni fakulteti Sveučilišta u Zagrebu. Zato je 28. siječnja 2021. objavljen poziv za dodjelu bespovratnih financijskih sredstava za obnovu sveučilišne infrastrukture, a 7. srpnja 2021. svečano su uručena 42 ugovora o dodjeli bespovratnih financijskih sredstava za obnovu infrastrukture 24 visokoškolske i znanstvene ustanove pogođene potresom u ukupnome iznosu nešto većemu od dvije milijarde kuna. Sredstva služe za provedbu hitnih mjera zaštite, usluge utvrđivanja stanja, izradu snimki zatečenoga stanja, izradu dokumentacije za provedbu i dovođenje zgrada u prijašnje stanje ili za cjelovitu obnovu koja podrazumijeva dodatno poboljšanje konstrukcija uz prilagodbu suvremenim standardima zgrada te za izvođenje radova osiguranja i stabiliziranja oštećenih dobara.
I Rektorat Sveučilišta u Zagrebu dijeli istu sudbinu svojih sastavnica. Naime zbog obnove zgrade od potresa na adresi Trg Republike Hrvatske 14 Rektorat seli na privremenu adresu u zgradu Regionalnoga centra za razvoj poduzetničkih kompetencija za zemlje jugoistočne Europe – SEECEL. Tim povodom donosimo prikaz i tijek obnove zgrada pojedinih sastavnica Sveučilišta u Zagrebu.
Zahvaljujemo uredništvu znanstveno-stručnog časopisa Građevinar na dozvoli korištenja tekstova objavljenih u časopisu čija je autorica gospođa Tanja Vrančić.
Detaljnim vizualnim pregledom, ulaskom u svaku prostoriju zasebno zgrade Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnologije evidentirana su sva oštećenja na konstrukcijskim i nekonstrukcijskim elementima nastala na građevini po katovima. Sva oštećenja koja su se pojavila u suterenu nastala su na spoju dvaju različitih materijala (beton i opeka), na spoju zidanoga zida i armiranobetonskoga nadvoja, na mjestima instalacija u zidu i sličnima. U prizemlju su najveća oštećenja nastala na zidovima kod ulaza te uz unutarnje stubište. Navedene zidove trebat će sanirati najmanje do razine povratka u stanje prije potresa jer im je narušena horizontalna stabilnost.
Na prvom i drugom katu najveća su oštećenja nastala na unutrašnjim nosivim zidovima uz hodnik, i to ponajprije na istočnome zidu. Na istim etažama oštećeni su pregradni zidovi (iznad kojih je vidljiva greda), na kojima su se također pojavile karakteristične potresne pukotine. Iako su pregradni, ti zidovi, radi svojega kontinuiteta kroz sve etaže i u nedostatku nosivih zidova, pripomogli su otpornosti na seizmičko opterećenje te su zato i popucali.
U potkrovlju nisu vidljiva znatnija oštećenja uzrokovana potresom, već se ona uglavnom odnose na dotrajalost krovne konstrukcije i pokrova. Krov građevine pretrpio je znatna oštećenja uzrokovana gubitkom nosivosti pojedinih dimnjaka koji su u međuvremenu uklonjeni.
Na unutrašnjim nosivim zidovima na etaži prvoga i drugoga kata evidentirane su karakteristične pukotine na velikome dijelu zidova, što upućuje na njihovu nedostatnu nosivost na seizmičke sile. S obzirom na to da je zgrada u potresu oštećena, novi potres iste ili veće jakosti mogao bi ozbiljno narušiti njezinu mehaničku otpornost i stabilnost uz pojavu novih pukotina u nosivim elementima i potencijalni gubitak njihove stabilnosti.
Zgrada mora zadovoljiti kriterij nosivosti za povratni period od 225 godina, a to odgovara horizontalnome vršnom ubrzanju tla od 0,18g. S obzirom na to da se sastoji od četiriju nadzemnih etaža, zgrada ne bi zadovoljila navedeni uvjet pa ju je potrebno proračunati, evidentirati kritična mjesta na konstrukciji te ih statički ojačati prema jednoj od metoda.
Provedbom projekta obnove Agronomskoga fakulteta bit će omogućena sanacija štete od potresa te spriječeno nastajanje daljnjih šteta na oštećenim zgradama, a radi osiguranja zdravlja i života ljudi te dugoročnoga očuvanja svih vrijednosti postojećih dobara.
Građevinski radovi na obnovi zgrada Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu oštećenih u potresu počeli su 4. srpnja 2022. Službenome početku radova prisustvovali su dekan Agronomskoga fakulteta u nazočnosti svih prodekana, predstavnici izvođača radova, stručnoga nadzora, koordinatora zaštite na radu, voditelj projekta gradnje te projektantski nadzor. Vrijednost radova obuhvaćenih ugovorom je oko 72 milijuna kuna. Potresom je narušeno konstruktivno stanje i stanje mehaničke otpornosti i stabilnosti zgrada, čime je dovedeno u pitanje njihovo sigurno korištenje.
Istodobno će biti spriječeno nastajanje daljnjih šteta na oštećenim zgradama kako bi se osigurali zdravlje i život ljudi te dugoročno očuvale sve vrijednosti postojećih dobara. Obnovom se financiraju žurne mjere sanacije, aktivnosti pregleda i istražnih radnji stanja konstrukcije, pripreme projektno-tehničke dokumentacije za cjelovitu obnovu zgrada javne namjene iz područja znanosti i obrazovanja te izvođenje radova.
Paviljoni I., II. i III. izgrađeni su između 1934. i 1947. po tada važećim standardima gradnje te imaju minimalnu potresnu otpornost. Gradilište triju paviljona obišli smo s dekanom Agronomskoga fakulteta prof. dr. sc. Ivicom Kisićem. Tom prigodom rekao je to kako su zgrade nakon spomenutih potresa izvana izgledale gotovo netaknute, ali iznutra su zidovi sasvim popucali.
Projekte cjelovite obnove izradili su Ana Alar, dipl. ing. arh., glavna projektantica, i Mario Todorić, dipl. ing. građ., projektant konstrukcije.
Na građevinama triju paviljona na Agronomskome fakultetu potres je izazvao pukotine i oštećenja. Zatečena pukotinska oštećenja vidljiva su na nosivim i nenosivim konstruktivnim elementima.
Pregledom nosivih konstruktivnih elemenata uočena su vidljiva pukotinska oštećenja na nadzemnim etažama nastala djelovanjem potresa. U prizemlju su vidljiva pukotinska oštećenja na nenosivim elementima odnosno na pregradnim zidovima i u zoni nadvoja te mjesta na kojima se žbuka odvaja od zidova. Pukotine su veće od pet milimetara.
Tijekom pregleda prvoga kata uočena su pukotinska oštećenja na nosivim i nenosivim konstruktivnim elementima (pregradni zidovi). Na većemu dijelu objekta vidljive su pukotine na spoju pregradnih zidova sa stropnim konstrukcijama. Na temelju pregleda drugoga kata može se zaključiti da su oštećenja minimalna te da su pukotine manje od pet milimetara za razliku od prizemlja.
Na fasadnim zidovima nisu vidljiva znatnija oštećenja osim napukle žbuke. Većina oštećenja pojavila se na pregradnim zidovima od šuplje opeke. Pretežni dio pregradnih zidova u svim etažama zadobio je pri potresu više tipova oštećenja kao što su vertikalne pukotine i zupčaste pukotine po sljubnicama te dijagonalne pukotine na nadvojima i drobljenje ziđa s pucanjem morta. Svi su pregradni zidovi ispucali, pukotine prelaze na drugu stranu zida i uništavaju strukturu zida. Na dvokrakome stubištu došlo je do znatnoga odvajanja žbuke od zidova međupodesta.
Nakon pregleda postojeće dokumentacije, detaljnoga vizualnog pregleda zgrada nakon potresa i snimke oštećenja konstrukcije napravljena je klasifikacija postojećega konstruktivnog sustava, koliko je to bilo dostupno razornim i nerazornim metodama. Snimljena oštećenja nalaze se na nosivim i nenosivim elementima, a većina znatnijih oštećenja vidljiva je na poprečnim pregradnim zidovima; u tom je smjeru dominantan smjer potresa koji se dogodio.
Postojeća konstrukcija izvorno nije koncipirana za preuzimanje seizmičkih sila prema današnjim propisima te ima umanjenu seizmičku nosivost u odnosu na stanje prije potresa 22. ožujka 2020. S obzirom na to da su krutosti građevine doprinijeli i pregradni elementi koji su pretrpjeli znatnija oštećenja, pomaci prilikom idućih horizontalnih djelovanja bili bi veći u odnosu na stanje prije prvoga potresa, odnosno dodatna oštećenja na pregradnim zidovima bila bi još veća.
Obnova zgrade Fakulteta političkih znanosti trajat će 18 mjeseci, a u nju će biti uloženo nešto više od 12,3 milijuna eura. Iako je Fakultet iseljen krajem veljače 2022., zbog poteškoća u javnoj nabavi radovi na obnovi počeli su u jesen 2022., a trajat će do proljeća 2024.
Zbog oštećenja nastalih u oba potresa 2020. zgrada Fakulteta političkih znanosti zahtijeva cjelovitu rekonstrukciju. Naime, u potresu u ožujku 2020. stradali su unutarnji zidovi, koji su oštećeni u gotovo svim prostorijama, te dimnjaci koji su uklonjeni jer je prijetila opasnost od urušavanja, a u potresu u prosincu 2020. najteže su oštećena sva stubišta za koja su preporučene mjere žurne sanacije, odnosno konstrukcijsko ojačanje čelikom.
Na predstavljanju projekta dekan Fakulteta političkih znanosti Andrija Henjak rekao je kako će se nešto više od 12,3 milijuna eura troškova potrebnih za obnovu Fakulteta najvećim dijelom financirati iz Fonda solidarnosti EU-a, a preostali dio iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Obnovljena zgrada bit će energetski učinkovitija, sa suvremenim integriranim sustavima grijanja i hlađenja te solarnim panelima na krovu.
Sve bi to trebalo ostvariti uštedu energije od najmanje 50 posto. Zgrade će biti ojačane na protupotresnu razinu koju zahtijevaju današnji propisi, a unutarnja će organizacija omogućiti veću iskoristivost i funkcionalnost prostora. Naime, ulična će zgrada imati nekoliko stotina kvadrata veću površinu jer će prostor na petome katu i prostor dijela buduće knjižnice biti nadograđen, a loše iskorišten i nepovezan prostor podruma bit će bolje povezan i u cijelosti iskorišten. Zgrada bi trebala imati veliku dvoranu kapaciteta do 150 studenata i devet dvorana kapaciteta do 40 odnosno 60 studenata. Imat će i dva informatička kabineta kapaciteta oko 25 studenata, prostore za radijski i televizijski studio, za integriranu medijsku redakciju te montažu. Imat će broj kabineta dovoljan za smještaj do 60 nastavnika i knjižnicu površine oko 200 kvadratnih metara na više etaža.
O projektu obnove za časopis Građevinar razgovarali su s arhitektima Minjom i Mladenom Jošićem s Arhitektonskoga fakulteta u Zagrebu.
Projektom cjelovite obnove mijenja se i unutarnji i vanjski izgled zgrade. Unutrašnja će organizacija dvorana po etažama biti nešto drukčija od one na kakvu su studenti navikli. Televizijski i radijski studiji te redakcija Globala bit će u podrumu, a u njih će se ulaziti iz središnjega hodnika i odvojenih ostakljenih pretprostora s režijama ispred svakoga studija. U prizemlju će se nalaziti studentska referada i dvije informatičke dvorane. Na prva dva kata bit će uredi i kabineti nastavnika, a na svakome od triju posljednjih katova po tri predavaonice. Velika predavaonica, poznatija kao dvorana A, ostaje na istome mjestu u dvorišnom dijelu zgrade.
Rekonstrukcijom će biti dobiven i novi prostor od približno 500 kvadratnih metara. Ulična i dvorišna zgrada bit će povezane novim natkrivenim i prirodno osvijetljenim hodnikom, a prostor između njih bit će rekonstruiran i dograđen cjelovitom troetažnom knjižnicom s čitaonicom, iznad koje će biti “zona zero”, odnosno prostor za odmor nastavnika, gdje će biti onemogućena upotreba mobilnih telefona. Na vrhu spojnoga dijela dviju zgrada bit će sagrađena mala otvorena oaza zelenoga krova s travom, stablima i pergolama dostupna za odmor i studentima i nastavnicima.
Izvana će se najviše promijeniti ulična i dvorišna fasada glavne zgrade zbog vidljive čelične konstrukcije kojom će zgrada biti ojačana. Prof. Mladen Jošić istaknuo je da će na uličnoj strani biti sagrađena zelena fasada kao jedna od prvih u središtu Zagreba. Ona će postati novi vizualni identitet Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu.
Profesor Jošić ističe da rekonstrukcija i cjelovita obnova postojeće zgrade Fakulteta političkih znanosti uključuje i promjene u dispoziciji postojeće zgrade. Naime, zatvara se otvorena terasa na petome katu neto površine 162,0 m2 te će na prošireni peti kat biti smještene tri nove predavaonice. Nadograđuju se stube za izlazak na krov iznad petoga kata i proširuje postojeća krovna kućica u koju će biti smještene tehničke prostorije iznad dizala. Ta krovna kućica ostaje jednake visine kao i postojeća, a njezina je neto površina 54 m2. Na krov iznad krovne kućice (tehničkih prostorija) bit će postavljene klimatizacijske komore, a uz krovnu kućicu dizalice topline.
Uz južnu stranu dvorišne zgrade, na razini prizemlja izvode se zelena fasada (biljke penjačice na potkonstrukciji), čelični stupovi i grede u ravnini stropa prizemlja. Na sjevernoj, južnoj i zapadnoj strani uličnoga dijela zgrade dograđuju se čelične staze s aries-rešetkama koje nose klimatizacijske kanale i služe za požarnu evakuaciju. Na fasadama uličnoga dijela zgrade s istočne i zapadne strane izvodi se ukruta postojeće nosive armiranobetonske konstrukcije skrivenim čeličnim horizontalnim i vertikalnim ukrutama te vidljivim dijagonalnim spregovima.
U razgovoru s projektantima doznalo se kako je javna nabava trajala jako dugo. U prosincu 2021. završen je glavni projekt, a izvedbeni projekt dovršen je u ljetnim mjesecima 2022. Proces projektiranja trajao je ukupno 11 mjeseci. Cijelo vrijeme projektanti su surađivali s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine te Ministarstvom kulture i medija.
U procesu projektiranja projektanti nisu imali većih poteškoća s konzervatorskim uvjetima, a konzervatori nisu inzistirali na očuvaju postojećega izgleda fasade. Konzervatorima je samo trebalo ponuditi idejno rješenje kako bi shvatili na koji su način projektanti zamislili novi izgled fasade.
Gradilište je otvoreno sredinom rujna 2022. Glavni je izvođač radova tvrtka Graditelj svratišta d.o.o., a rok za izvođenje radova je 18 mjeseci od potpisivanja ugovora.
Po završetku radova čelični elementi korišteni za ojačanje konstrukcije bit će vidljivi. Na vanjskome (uličnome) pročelju zgrade planirano je izvođenje zelene fasade, s biljkama penjačicama, a na dvorišnome će pročelju biti vidljivi tzv. balkoni koji s donje strane nose ventilacijske kanale, a takvo je rješenje osmišljeno zbog nedovoljne visine zgrade. Ti će balkoni ujedno služiti kao evakuacijski put u slučaju požara. Zgrada će biti energetski neovisna, a očekivana ušteda energije iznosit će više od 50 posto.
Građevina Katoličkoga bogoslovnog fakulteta pregledana je i iz zraka dronom te nisu uočena oštećenja glavne nosive konstrukcije ni krovne konstrukcije građevine. Pregledani su i ukrasni križevi, kipovi i reljefi koji također nisu oštećeni.
Pregled je obavljen 25. lipnja 2020., a sva su oštećenja, konstrukcijska i nekonstrukcijska, fotografirana i opisana u elaboratu detaljnoga pregleda po prostorijama zgrade u kojima se nalaze te su predložene mjere za njihov popravak.
Detaljnim pregledom zgrade Katoličkoga bogoslovnog fakulteta u prizemlju i na svim katovima utvrđena su vidljiva oštećenja u obliku pukotina na oblogama zidova, lukovima, svodovima i stropovima te odvajanje i lokalno opadanje žbuke.
Vidljiva su i manja lokalna oštećenja konstrukcijskih elemenata (zidovi, stupovi, lukovi). U središnjemu istaku zgrade, u kojem se nalazi glavno stubište, te u istočnome dijelu zgrade (istaka u kojoj se nalaze sanitarni čvorovi) vidljive su kose pukotine na nosivim zidovima koje su vidljive i na pročelju zgrade. Posebnu pozornost treba obratiti na središnji dio zgrade koji zauzima istak sa stubištem. On je znatno stradao u potresu jer nema pridržanja unutar tlocrta. To su uglavnom nepridržani zidovi kroz tri relativno visoke etaže. Dodatno su oslabljeni otvorima. Na poprečnim zidovima središnjega istaka jasno se vidi formiranje pukotina, napravio se klin te su pukotine međusobno povezane. Do pomaka zidova izvan ravnine nije došlo, ali su stvoreni preduvjeti za njegovo otkazivanje. Središnji istak potrebno je što prije pojačati u sklopu obnove cijele zgrade.
Istak u istočnome krilu također je oštećen u razini prizemlja i prvoga kata. Pukotine koje su se pojavile propagirale su kroz cijeli zid južne fasade istaka. Nepovoljno je što su pukotine spojene i nastavljaju se na poprečno spojene zidove i nadvoje. Uzrok takvih pukotina može biti torzijski odgovor zgrade kao cjeline, gdje su rubni elementi najviše opterećeni te dolazi do njihova otkazivanja. Na tome je dijelu i spoj sa susjednom zgradom.
Iako to uglavnom može pozitivno djelovati na cijelu zgradu, kod zidova istaka na istočnome krilu takav rubni uvjet može uzrokovati dodatne sile. Ako zidovi nisu dodatno dobro povezani dijafragmama vlačno-tlačnom vezom, to može uzrokovati njihovo otkazivanje. Budući da nije došlo do pomaka zida izvan ravnine, ne prijeti mu rušenje, ali bi ga u skorije vrijeme trebalo ojačati i spriječiti daljnju propagaciju oštećenja.
U potresu su jače oštećeni nosivi zidovi središnjega istaka na južnoj strani, a kose pukotine i oštećenja vidljivi su i na pročeljima tih dijelova zgrade. Radovi na obnovi počeli su u rujnu 2022., a plan je da se u obnovljenoj zgradi nastava ponovno počinje održavati u listopadu 2023.
Prema projektu konstrukcijske obnove, planirani su rušenje zidova u prizemlju te na prvome i drugome katu i izgradnja novih armiranobetonskih zidova. Nakon što je konstrukcija otvorena, žbuka skinuta i stanje utvrđeno, zaključeno je da je potrebno izraditi novi projekt i nov način ojačavanja zidova. Naime, u ispunama zidova pronađeni su brojni nadvoji, u zidovima su postojali otvori koji su naknadno zatvoreni ispunom od opeke.
S obzirom na to da nije poznato kako bi se konstrukcija ponašala nakon njihova uklanjanja, zaključeno je da bi prvobitan projekt trebalo promijeniti. Zbog toga je predloženo torkretriranje svih unutarnjih zidova koje će ih učvrstiti da odgovaraju današnjim propisima. Zaključeno je i da se izgradi nova stropna ploča iznad prizemlja.
Elaborat detaljnoga pregleda zgrade Učiteljskoga fakulteta koju fakultet dijeli s Osnovnom školom Davorina Trstenjaka i XI. Gimnazijom, nakon djelovanja potresa, evidentirao je i dokumentirao oštećenja nastala na zgradi. Na pojedinim dijelovima vidljiva su bila oštećenja u obliku vertikalnih i dijagonalnih pukotina. Vertikalne pukotine nalazile su se na spojevima pregradnih i nosivih zidova. Većinu oštećenja činilo je otpadanje žbuke s nosivih i nenosivih (pregradnih) zidova. Neposredno nakon potresa saniran je dio prostorija neophodnih za izvođenje nastave. Pukotine su se pojavljivale uglavnom u zidanim zidovima od opeke, nadvojima te na spoju zidova i stropnih konstrukcija. Nadzemne međukatne konstrukcije su AB sitnorebričaste ploče. Obnova je započela žurnim popravkom elemenata konstrukcije ili sekundarnih elemenata koji su bili rizični po život i zdravlje ljudi. Nakon što se oštećenja saniraju, uslijedit će zahvati koji uključuju povezanost elemenata konstrukcije kojima ju dovode u cjelinu. Razina otpornosti koju građevina posjeduje dostatna je za razinu 2., odnosno za potresno ubrzanje od ag = 0,13 g. sukladno Zakonu o obnovi, građevina se mora obnoviti na razinu 3. jer se radi o školi i fakultetu te je potrebno pojačati konstrukciju. Najvažniji konstrukcijski zahvat je rušenje pojedinih pregradnih zidova te izvođenje AB zidova debljine 20 cm na njihovu mjestu. Preklopom tlocrta svih etaža određeni su pregradni zidovi koji se nalaze na istim pozicijama od prizemlja do zadnjega kata, odnosno koji se po vertikali protežu kroz cijelu zgradu. Pozicije tih zidova odabrane su za pozicije novih AB zidova kojima će se znatno povećati razina seizmičke otpornosti konstrukcije. Osim ubacivanja novih AB zidova potrebno je spojiti dilatacije u jednu cjelinu. Središnja dilatacija (dilatacija 2.) ima fleksibilnu etažu prizemlja u kojoj je u izvorniku bila kapelica, dok je u modernije vrijeme taj prostor bio prenamijenjen u aulu u kojoj se održavaju predavanja. Središnja dilatacija ima manjak zidova u uzdužnome smjeru te će joj spajanje s dilatacijama 1. i 3. znatno pomoći u povećanju razine seizmičke otpornosti. AB ploče i zidovi uz dilatacije moraju biti povezani po svim etažama.
Na gradilištu je trenutačno osamdesetak radnika i izvode se radovi na ojačavanju zidova i pripremi za torketiranje. Nakon što uzdužni zidovi budu ojačani, izgradit će se novi poprečni zidovi i dva nova stubišta, po jedno na svakome kraju građevine. Cjelovitom obnovom zgrada će dobiti i nove prozore, no fasada se neće dirati jer je pod spomeničkom zaštitom. Zaštićene su i podne obloge hodnika Fakulteta (keramičke pločice) i po jedna drvena vrata na svakome katu Fakulteta. Zgrada će se s tri dilatacije spojiti u jedinstvenu građevinu i tako postati otpornija na potres. Do sada nije bilo nekih većih izazova, barem što se tiče iznenađenja na gradilištu, jer je sva dokumentacija izvrsno pripremljena, a takvi su bili i istraživački i pripremni radovi.
FFRZ PRVI U POTPUNOSTI OBNOVLJEN
Fakultet filozofije i religijskih znanosti prva je visokoobrazovna institucija na zagrebačkom području u cijelosti obnovljena od potresa sredstvima iz Fonda solidarnosti Europske unije. Obnova je bila vrijedna 6,2 milijuna kuna, odnosno 824 tisuće eura.
Tim povodom održana je i svečana konferencija za medije kojoj su nazočili su ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Hrvoje Meštrić, rektor Sveučilišta u Zagrebu Stjepan Lakušić, potpredsjednik Odbora za obnovu katedrale Zagrebačke nadbiskupije msgr. Zlatko Koren, dekan Fakulteta filozofije i religijskih znanosti, Ivan Šestak te konzultant Fakulteta za projekt obnove gospodin Mladen Omerznel.
“Kad se dogodio potres, bio sam dekan Građevinskog fakulteta i primio poziv od prijašnjeg dekana Fakulteta filozofije i religijskih znanosti Ivana Kopreka. Naši djelatnici su učinili prve korake i prvi elaborat vezan uz postojeće stanje i daljnje smjernice” – kazao je rektor Zagrebačkog sveučilišta, Stjepan Lakušić te pohvalio Ministarstvo znanosti i obrazovanja za dobro pripremljen javni poziv te model cjelovite obnove.
Ovo je prilika da se zgrada dovede u poziciju ugodnog i sigurnog korištenja. Snaga sveučilišne zajednice je u tome da zajednički djeluje i daje doprinos, dodao je rektor te podsjetio da su u procesu obnove još 22 fakulteta – njih desetak u opsežnim radovima cjelovite obnove, a ostali u fazi odabira izvođača ili izrade dokumentacije. Naglasio je kako je proces obnove, pokrenut na zagrebačkom i petrinjskom području, početak zamaha obnove zgrada iz javnog sektora koji bi bilo dobro, u suradnji s Ministarstvom prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, proširiti na područje cijele Hrvatske i učiniti ih sigurnima u budućem razdoblju.
– Cjelovita obnova zgrade Arhitektonskog, Građevinskog i Geodetskog fakulteta u ulici Fra Andrije Kačića Miošića 26 započela je u ožujku. Za sada radovi napreduju prema planu, dobrim dijelom su izvršeni svi pripremni radovi kao i predviđeni radovi na rušenjima i demontažama te su započeli zemljani i geotehnički radovi. Planirano trajanje radova cjelovite obnove je 18 mjeseci. Sva tri Fakulteta su preselila na zamjenske lokacije na kojima se uz određene manje prilagodbe uspješno izvodi nastava na svim razinama studija. Vjerujemo da ćemo u otežanim okolnostima u kojima su fakulteti bili prisiljeni izmjestiti svoju kompletnu djelatnosti uspjeti zadržati kvalitetu nastavnog i znanstvenog rada.
prof. dr. sc. Domagoj Damjanović, dekan
– Na Sveučilištu u Zagrebu Agronomskom fakultetu s obnovom zgrada (tri paviljona – ukupne površine približno 7.000 m2) započeli smo 1. srpnja 2022. godine. Prije toga poduzeti su koraci vezani uz osiguranje prostora za održavanje nastave na klasičan način. Određene smo prostore u krugu fakulteta koji se duži niz godina ili nikada nisu koristili u nastavne svrhe (korišteni su kao skladišta ili prostor za studentske aktivnosti) uredili kako bi u njima bilo omogućeno održavanje redovite nastave. Također smo u te objekte privremeno smjestili i uredske prostore nekih profesora, kao i laboratorijsku opremu. U paviljonima koji nisu nastradali u potresu u nekim uredima profesori rade u dvosmjenskom obliku. Jedan profesor je u uredu do 14.oo sati a drugi u istom uredu od 14.oo sati pa do 20.oo sati. Namjera nam je narednu akademsku godinu 2023/2024. započeti u novoobnovljenim paviljonima Agronomskog fakulteta.
prof. dr. sc. Ivica Kisić, dekan
– U okviru poziva MZO za obnovu visokoškolske i znanstvene infrastrukture FSEU.2021.MZO., PMF je prijavio tri projekta obnove: kompleks na Rooseveltovom trgu 6, zgradu na Marulićevom trgu 20 i građevine u Botaničkom vrtu (Marulićev trg 9a). Status projekta je sljedeći:
Rooseveltov trg 6 je postupku izvođenja radova na cjelovitoj obnovi, završetak se očekuje do srpnja 2024. godine.
za Marulićev trg 9a se očekuje nabava i izvođenje radova cjelovite obnove.
za Marulićev trg 20 završava se izrada projektno-tehničke dokumentacije rekonstrukcije i cjelovite obnove; Osim ovih građevina PMF je vlasnik i zgrade u Ulici kralja Zvonimira 8 koju je do potresa koristilo i Sveučilište u Zagrebu, te nam je za prijavu obnove ovog projekta SuZ izašlo u susret n način da vodi projekt preko svojih stručnih službi.
Osim ovih građevina PMF je vlasnik i zgrade u Ulici kralja Zvonimira 8 koju je do potresa koristilo i Sveučilište u Zagrebu, te nam je za prijavu obnove ovog projekta SuZ izašlo u susret tako da vodi projekt preko svojih stručnih službi.
Zgrada na adresi Marulićev trg 19 koja je u vlasništvu MZO, a u kojoj se nalazi i Geografski odsjek PMF-a, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Fakultet kemijskog inženjerstva i tehnologije (FKIT), također je u obnovi u okviru istog poziva MZO. Projekt vodi FKIT, a završetak se očekuje početkom rujna ove godine.
Što se tiče održavanja nastave uspjeli smo osigurati održavanje nastave uživo što nam je bilo izuzetno važno zbog velikog broja praktičnih kolegija, laboratorija i vježbi. Nastava na Geografskom odsjeku održava se u prostorima Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Nastava na Biološkom odsjeku održava se na ostalim lokacijama PMF-a te u adaptiranim prostorima upravne zgrade tvornice Kraš, te na Veterinarskom fakultetu i Fakultetu filozofije i religijskih znanosti.
Ured odnosa s javnošću PMF-a
