Obilježena 351. obljetnica Katoličkoga bogoslovnog fakulteta

Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu obilježio je 11. ožujka 2020. godine svoju 351. obljetnicu. Tom prigodom, održana je svečana sjednica Fakultetskoga vijeća u zagrebačkom Međubiskupijskom sjemeništu te promocija diplomanata i dodjela nagrada zaslužnim studentima, profesorima, djelatnicima i suradnicima fakulteta.

Reforme crkvenih studija

Veliki kancelar Katoličkog bogoslovnog fakulteta, zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić svojim je pozdravnim govorom predstavio apostolsku konstituciju pape Frane o crkvenim sveučilištima i fakultetima Veritatis gaudium (Radost istine) iz prosinca 2017. godine, u kojoj je Papa uputio apel svim djelatnicima akademskog obrazovanja i znanstvenog istraživanja, za “velikodušni i usklađeni napor u smjeru radikalne promjene paradigme” – kazao je Bozanić te napomenuo da Papa traži napor koji treba ići u smjeru smione kulturne revolucije.

Kardinal Bozanić podsjetio je da je papa Frane pozivao na nužno provođenje reforme crkvenih studija, kako bi se oni mogli suočiti s potrebama današnjeg urbaniziranoga svijeta i kako bi se odgovorilo na izazove današnjega vremena. Istaknuo je da Papa potiče i “hitno umrežavanje različitih sveučilišnih ustanova kako bi se aktivirale prikladne sinergije s akademskim ustanovama različitih zemalja, ali i s onima koji se nadahnjuju na drukčijim kulturalnim i vjerskim tradicijama”. Pojasnio je da papa Frane konstitucijom Veritatis gaudium poziva na temeljitu reformu crkvenih studija koji se ne mogu ograničiti na prenošenje spoznaja, stručnosti i iskustva ljudima današnjice koji žele rasti u svojoj kršćanskoj svijesti, nego trebaju preuzeti “hitnu zadaću izrade intelektualnih alata koji se mogu predložiti kao paradigme djelovanja i mišljenja, korisne za navještaj u svijetu obilježenom etičkim i religijskim pluralizmom”.

Odgoj u duhu ljudskih vrijednosti

Okupljene je pozdravio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras kazavši da je radost za istinom i za istraživanjem istinskoga svjetla znanja sadržana u motu zagrebačkoga Katoličkog bogoslovnog fakulteta “lux vera”. Podsjetio je da se Sveučilište u Zagrebu tijekom svojih 350 godina suočavalo s radostima istraživanja, ali i kušnjama koje su bile svekolike, ali je ipak u cijelom tom razdoblju ostalo svjetionikom znanja i ljubavi prema domovini.

Pri tim kušnjama se zaboravlja da su sveučilišta temelj društva koje stvara, ne samo visokoobrazovane ljude koji će dalje voditi ovo društvo, nego i ljude koji će dalje obrazovati naše mlade u duhu ljudskih vrijednosti – pojasnio je rektor Boras.

Rektor Hrvatskoga katoličkoga sveučilišta prof. dr. sc. Željko Tanjić također se referirao na Papinu konstituciju naglasivši da papa Frane govori o četiri ključne riječi – kontemplacija, prebivanje, prihvaćanje i slušanje. Stoga je zaželio da Katolički bogoslovni fakultet i dalje bude mjesto kontemplacije, mjesto prebivanja, prihvaćanja i slušanja Božje riječi koja “ima snagu mijenjati živote i svijet”.

Dekan Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta prof. dr. sc. Mario Cifrak podnio je izvješće o radu KBF-a u protekloj godini. Naveo je kako je na svim smjerovima Fakulteta ove godine upisano 469 studenata. Iznio je pregled znanstveno-nastavne i umjetničko-nastavne aktivnosti, djelatnost fakultetske knjižnice te sudjelovanja profesora i studenata na simpozijima i skupovima.

Katolički bogoslovni fakultet glavna je visokoškolska ustanova Katoličke crkve u Hrvatskoj i jedan od triju fakulteta, uz Pravni i Filozofski fakultet, koji su 1669. godine uvršteni u “popis generalnih studija zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama”, kao začetak Sveučilišta u Zagrebu. Fakultet njeguje znanstveno istraživanje te sustavno i cjelovito izlaganje kršćanske objave te unaprjeđuje njezine spoznaje preko filozofsko-teoloških znanosti, odgoja i obrazovanja biskupijskoga klera, članova ustanova posvećenoga života, članova družba apostolskoga života i katoličkih laika. U suradnji s ostalim znanstvenim ustanovama promiče evangelizaciju i inkulturaciju kršćanstva kao i razvoj kršćanske filozofske i teološke misli te unaprjeđuje ekumenizam i razgovor sa svim kršćanima, ali i svima ostalima.