Obilježen Dan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta
Studenti i profesori RGNF-a su ljudi zdravog pogleda na svijet i život. U svom radu vide ljepotu i vrijednost. A po završetku svog rada vesele se životu i u tome leže i egzistiraju crte duboke humanosti ovog poziva, poručio je dekan RGNF-a Vladislav Brkić prije nego je studentima, profesorima i partnerima fakulteta podijelio nagrade i priznanja
Na blagdan svete Barbare, zaštitnice rudara, svake se godine 4. prosinca obilježava Dan Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Tako je danas u velikoj vijećnici RGNF-a održana svečana sjednica Fakultetskog vijeća, tijekom koje su, između ostalog, dodijeljene nagrade i priznanja najuspješnijim studentima i najzaslužnijim profesorima, kao i partnerima fakulteta.
U svome govoru, dekan fakulteta izv. prof. dr. sc. Vladislav Brkić istaknuo je kako rudarsko-geološko-naftna struka predstavlja danas puno više od puke tradicije:
– U podzemnim i površinskim kopovima, kamenolomima i tunelima, na vrhovima katedrala, na naftno-plinskim i geotermalnim poljima, pri geološkim, hidrogeološkim i geofizičkim istraživanjima, svugdje su prisutne naše inženjerke i inženjeri. Znanost i tehnologija te ekološki zahtjevi kroče brzim koracima, ali potreba modernoga svijeta za sigurnom energijom zahtijeva sve više mineralnih sirovina, sve više vode i geoenergije, one obnovljive ali i dalje i one neobnovljive. Iako rudarska struka može svojim obilježjima, među kojima su strukovna uniforma i pozdrav „Sretno”, manifestacija Skok preko kože i proslava zaštitnice sv. Barbare, izgledati kao arhaizam, ona u sebi sadrži duboki smisao jednog poziva koji zahtjeva: znanje, hrabrost, ljudskost, požrtvovnost, te neraskidivu suradnju i solidarnost, poručio je dekan Brkić.
Studenti i profesori RGNF-a su ljudi zdravog pogleda na svijet i život. U svom radu vide ljepotu i vrijednost. A po završetku svog rada vesele se životu i u tome leže i egzistiraju crte duboke humanosti ovog poziva.
Je li moguće da RGN struke mogu pridonijeti dekarbonizaciji svijeta, je li moguća opstojnost RGN struka u energetskoj tranziciji i u niskougljičnom razvoju gospodarstva, samo su neka od pitanja na koja su odgovore dobili uzvanici i gosti tijekom proslave Dana fakulteta.
Lana Šteko, predsjednica Studentskog zbora RGNF-a posebno se zahvalila svim profesorima fakulteta koji „neumorno ustraju na prenošenju znanja, ali i ljubavi prema ovim strukama na sve nas studente, uspješno odolijevajući svim izazovima današnjice“:
– Kada me pitaju što studiram, svi se začude kada kažem rudarstvo. Pitaju me zašto, a odgovor je vrlo jednostavan. Zato što je rudarstvo svugdje oko nas. Život bez rudarstva u nekom njegovom obliku je nemoguć, a ono kao struka je nezaobilazna. Vrlo često imamo osjećaj zanemarivati stvari, uzimamo ih zdravo za gotovo. Recimo, u običnoj olovci imate grafit, metal, gumicu, boje i lakove i brojne druge mineralne sirovine koje netko mora omogućiti. Taj „netko“ su rudarski inženjeri odnosno rudari. Stoga, naše su struke nezaobilazne, jer savršeno spajaju tradiciju koju njegujemo, sadašnjost koju živimo i budućnosti kojoj smo okrenuti. Ovdje, na RGNF-u učimo kako najbolje iskoristiti resurse planete na kojoj jesmo, pritom ni na trenutak ne zaboravljamo brinuti o okolišu. I eto, zbog toga sam izabrala studirati rudarstvo, objasnila je Lana.
Među čestitarima povodom Dana RGN fakulteta bio je i zagrebački rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić, koji je rekao da ovaj fakultet izdvaja konstantno unapređivanja kvalitete nastave, što se savršeno uklapa u veliki obrazovni i znanstveni potencijal Sveučilišta u Zagrebu:
– Među našim sastavnicama, RGNF uvijek pokazuje veliku želju, dobru međuinstitucionalnu suradnju, bori se za svoje studente. A kada netko radi iz ljubavi, srca i želje, onda on u svome poslu bude i uspješan. Tako se radi na RGNF-u, pa ne trebaju čuditi njihovi brojni uspjesi. I ugled koji ovaj fakultet ima u međunarodnim okvirima. Oni su primjer kako se boriti za znanje i struku, kvalitetom i požrtvovnim radom nastavnika i svih djelatnika fakulteta. I jedino na takav način promišljanja i djelovanja može se napraviti potrebiti iskorak. Rudarsko geološko naftni fakultet u tome je vrlo uspješan!
Među projektima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta, dekan Vladislav Brkić posebno je istaknuo inovativne metode geoloških istraživanja vezanih za pronalazak i vađenje tzv. kritičnih mineralnih sirovina neophodnih za proizvodnju solara, vjetroelektrana i baterija za automobile. Kritične mineralne sirovine imaju ključnu ulogu u europskom gospodarstvu i EU želi smanjiti svoju ovisnost o uvozu istih. Projekt hvatanja, korištenja i skladištenja ugljikovog dioksida u pogodne geološke formacije je ključan za cementnu industriju kako bi se smanjile emisije u okoliš. Također je istaknuta velika mogućnost višenamjenskog korištenja geotermalne energije (proizvodnja struje, grijanje stambenih objekata te poljoprivredna proizvodnja) budući da RH ima za 60 % veći temperaturni gradijent od prosjeka Europe.
Dekan Brkić se osvrnuo i na povremeno slabiji interes maturanata za RGN fakultet, što se ovdje nastoji riješiti novim studijskim programima na preddiplomskoj i diplomskoj razini, što je i učinjeno budući da je pozitivno ocijenjen postupak akreditacije istih. Pri tome je istaknuo uvođenje sveučilišnih diplomskih studijskih programa na engleskom jeziku pa već ove akademske godine na RGN fakultetu studira 17 stranih studenata koji upravo u tjednu obilježavanja proslave Dana fakulteta predstavljaju svoje zemlje iz kojih dolaze.
O novim studijski programima pisali smo NEDAVNO na stranicama Universitas portala.
Iduća 2024. godina je vrlo značajna godina za RGN fakultet jer će se proslaviti 60 godina samostalnog rada fakulteta i 35. po redu Skok preko kože tj. prijem brucoša u rudarski stalež.
U nastavku rada svečane sjednice Fakultetskog vijeća uručene su dekanove nagrade i priznanja fakulteta studentima, profesorima i partnerima Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta.
DEKANOVO PRIZNANJE UNIVERSITAS PORTALU
CRTICE IZ POVIJESTI
Začetke današnjeg Rudarsko-geološko-naftnog fakulteta predstavlja osnivanje Stolice i zavoda za mineralogiju i geologiju na Kraljevskoj tehničkoj visokoj školi u Zagrebu 1919. godine. čime je počela nastava iz geoloških i mineraloških predmeta na Arhitektonskom, Građevinsko-inženjerskom i Kemijsko-inženjerskom odjelu. Prvi redoviti profesor i predstojnik zavoda je profesor Ferdo Koch. Jedinstven i cjelovit studij rudarstva u Zagrebu započeo je u akademskoj godini 1939./1940. osnivanjem Odsjeka za rudarstvo i metalurgiju odlukom koju potpisuje ban Banovine Hrvatske dr. Ivan Šubašić. Odsjek za rudarstvo i metalurgiju 1941. mijenja ime u Rudarski odsjek (kasnije: odjel). Na Odsjeku su se u početku formirali univerzalni rudarski inženjeri. U akademskoj godini 1949./50. uvode se smjerovi: rudarsko-pogonski (s podjelom na ugljen i metale te naftu) i rudarsko-geološki. Godine 1956. Tehnički fakultet dijeli se na nekoliko fakulteta, a Rudarski odjel se smješta u Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet koji se od 1961. godine naziva Tehnološkim fakultetom. Sljedeće godine Rudarski se odjel reorganizira u tri odjela: Rudarski odjel, Geološki odjel te Odjel za bušenje i pridobivanje nafte i plina.
Odlukom Sabora 28. studenog 1964. osnovan je Rudarsko-geološko-naftni fakultet koji posluje od 1. siječnja 1965. godine.
