O perspektivama mladih poljoprivrednika

Osmo izdanje dvodnevne AgroStartUp konferencije jučer je na Agronomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu otvorio državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i ribarstva Zdravko Tušek. Cilj konferencije je bio povezati studente s liderima i kreatorima poljoprivredne politike kako bi stekli praktična znanja, upoznali se s primjerima iz prakse i educirali o procedurama koje moraju poduzeti na tržištu kao Startup unutar poljoprivredne zajednice. Uz zainteresirane studente agronomije, sudionici konferencije su bili i učenici Poljoprivrednog učilišta Srednje škole Bedekovčina, predstavnici OPG-ova, poduzeća i obrta koji uspješno razvijaju inovativne i nove načine proizvodnje i promocije u svim granama poljoprivrede.

Uvodnu riječ na početku konferencije održali su izv. prof. dr. sc. Branka Šakić Bobić, prodekanica za nastavu i studente Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Danijel Koletić, predsjednik organizacijskog odbora koji su nazočnima zaželjeli toplu dobrodošlicu i pozvali ih na aktivno sudjelovanje u panel raspravi i predstavljanjima uspješnih primjera iz prakse.

Državni tajnik Zdravko Tušek u svom je obraćanju istaknuo kako mladi hrvatski poljoprivrednici trebaju u budućnosti biti predvodnici u digitalnoj transformaciji poljoprivrede. Također, dodao je da će konkurentnost na tržištu postići ako budu slijedili svjetske trendove i budu otvoreni prema novim načinima proizvodnje i promocije.
Tušek se osvrnuo i na važnost međuresorne suradnje, istraživanja te razvoj znanja i vještina uz uključivanje znanstvenika. Naglasio je i potrebu udruživanja i povezivanja mladih nositelja agrarne politike.

– Ključna snaga budućnosti hrvatske poljoprivrede su mladi. Oni su naša najveća vrijednost. Konkretnim mjerama i politikama poseban naglasak moramo staviti na istraživanja, razvoj znanja i vještina uz uključivanje znanstvenika te udruživanje i povezivanje mladih nositelja agrarne politike. Mladi su generator rasta OPG-ova i, uz svoju kreativnost i inovativnost, spremniji su stvarati dodane vrijednosti domaćih proizvoda. Kroz osiguranje potpora usmjerenih na mlade poljoprivrednike i uz dostupnost poljoprivrednog zemljišta, možemo revitalizirati ruralne prostore i tako omogućiti mladim generacijama agronoma da se bave proizvodnjom hrane, kazao je državni tajnik Zdravko Tušek.

Na Agro StartUp konferenciji sudjelovalo je više od 240 studenata i srednjoškolaca. Govornici, savjetnici za digitalizaciju, marketing i promociju, te uspješni nositelji proizvodnje sira, mliječnih proizvoda, vina i rajčice pružili su im uvid u inovacije, nove digitalne alate, promociju i najbolje prakse u poljoprivredi. Saznali su i koje vještine je potrebno imati za korištenje vrhunske tehnologije i opreme vezane uz digitalnu, pametnu i preciznu poljoprivredu koje će im uštedjeti vrijeme, olakšati odlučivanje i u realnom vremenu ponuditi optimalna rješenja.

Marijana Petir, predsjednica saborskog Odbora za poljoprivredu potaknula je studente na bavljenje poljoprivredom, inspirirala ih vrlo nadahnjujućim pričama i istaknula kako  je generacijska obnova, odnosno prenošenje gospodarstava sa starih na mlađe, ključ opstanka poljoprivrednih gospodarstava. Dodala je i kako je međuresorna suradnja neophodna, a okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta veoma važno. Cilj je motivirati i poduprijeti sve one koji će proizvoditi i baviti se poljoprivredom, naglasila je Petir u svom izlaganju. Također, otvorila je i pitanje zelene javne nabave i važnosti osiguranja kratkih lanaca opskrbe hranom – od polja do stola, govorila je o zaštiti bioraznolikosti i o inicijativi zaštite područja od GMO-a. Naglasila je kako je Hrvatska mali zagađivač s relativno dobro očuvanim okolišem, a zahvaljujući usvajanju Deklaracije o Alpe-Adria području zaštićenom od GMO-a takva će i ostati.

Prvog dana konferencije održana je i panel rasprava „Mladi, poljoprivreda i mogućnosti“  na kojoj su sudjelovali studenti Agronomskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu: Matija Balala, Karlo Jančo, Martin Šafranko i Teo Đapić, a koju je moderirao Danijel Koletić. Govorilo se o najvećim izazovima u hrvatskoj poljoprivredi, brendiranju, osnivanju zadruga i digitalizaciji. Student Balala koji je pred završetkom studija Ekološke poljoprivrede i agroturizma je svojom osobnom pričom inspirirao mnoge u publici. On se već bavi prodajom sjemena i po svemu sudeći nastavit će obiteljsku priču uspješnog bavljenja poljoprivredom. Slično je i s Karlom koji dolazi iz Slavonije i koji se namjerava baviti svinjogojstvom. Teo Đapić je otkrio kako dolazi iz maloga istarskoga mjesta. On se želi posvetiti poljoprivredi i napominje kako se ne smije osloniti da turizam u tom dijelu Hrvatske bude glavna djelatnost. Istaknuo je kako država mora raditi u budućnosti na samoodrživosti, smanjiti uvoz i povećati proizvodnju. Martin Šafranko je student prve godine preddiplomskog studija, tek je na početku i vidi brojne mogućnosti i perspektive bavljenja poljoprivredom. Smatra da je potrebno provesti digitalizaciju, koristiti visoke tehnologije i analitiku kako bi bili konkurentni i samoodrživi. Zaključak panel rasprave je bio da poljoprivrednicima treba vratiti poštovanje u društvu, pokazati da su važna karika u stvaranju budućnosti i samoodrživosti, da je potrebno provesti parcelizaciju i okrupnjivanje poljoprivrednog zemljišta, osigurati poticaje, raditi ustrajno na promociji proizvoda i pratiti trendove kako bi se ponudila optimalna rješenja i konkurentnost na tržištu.

Drugog dana konferencije prikazani su strateški koraci hrvatske poljoprivrede, predstavljeni su primjeri dobre prakse iz područja ekološke poljoprivrede – proizvodnje vina, hidroponskog uzgoja rajčice i  uzgoja black agnus goveda.