Novi koncept Sveučilišta u Zagrebu za hrvatsko gospodarstvo

Rad Gospodarskoga savjeta trebao bi ponajprije biti usmjeren na unaprjeđenje rada Sveučilišta, njegovo pozicioniranje kao vodeće hrvatske visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije te na aktivno sudjelovanje u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo, te njegove globalne prepoznatljivosti

Sveučilište u Zagrebu definiralo je u svojoj strategiji glavna područja razvoja sustava visokoga obrazovanja, znanstvenoistraživačkog rada i suradnje s gospodarstvom. Sukladno tome, kako bi se provele planirane aktivnosti i programi, nužno je osnažiti postojeći suradnju između Sveučilišta i predstavnika istaknutih pravnih osoba iz gospodarsko-financijskoga sektora i istraživačkih instituta.

”Sigurni smo da će Sveučilište u Zagrebu i njegove sastavnice, uz pomoć kolega iz gospodarstva te tvrtki i institucija od strateškoga značaja za gospodarsko-socijalni razvoj Republike Hrvatske i provedbu Nacionalnoga plana oporavka i otpornosti, postati ravnopravni partner Vladi RH u ostvarenju važnih strateških ciljeva”, rekao je rektor prof. dr. sc. Stjepan Lakušić u prigodi osnivanja ovoga važnoga sveučilišnoga tijela.

Između ostaloga, Gospodarski savjet sudjeluje u postupcima unaprjeđenja studijskih programa i nastavnih procesa, utvrđuje stvarne potrebe gospodarstva za stručnjacima i njihovim kompetencijama koji se školuju na Sveučilištu, promiče stipendiranje studenata te sudjeluje u osmišljavanju i uspostavljanju zajedničkih aktivnosti u području istraživanja, razvoja, transfera znanja i tehnologije, kao i u komercijalizaciji inovacija.

”Jedna od temeljnih zadaća gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu je biti dionikom cjelovitog unapređenja i razvoja sustava visokog obrazovanja Republike Hrvatske u okviru transfera tehnologije, koje će cjelokupno gospodarsko-socijalno okruženje naše zemlje učiniti održivim i globalno konkurentnim.”, rekao je prorektor za inovacije, transfer tehnologije i suradnju s gospodarstvom prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić prilikom predstavljanja ovoga važnoga sveučilišnoga tijela na sjednici Senata.

Riječ je savjetodavnom tijelu rektora, Rektorskoga kolegija u užem sastavu, Rektorskoga kolegija u širem sastavu i Senata čiji će rad, u skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, biti usmjeren na unaprjeđenje rada Sveučilišta, njegovo pozicioniranje kao vodeće hrvatske visokoobrazovne i znanstvenoistraživačke institucije te aktivno sudjelovanje u transferu znanja i tehnologija u gospodarstvo.

Gospodarski savjet čini 12 predstavnika gospodarsko-financijskoga sektora, odnosno tvrtki i institucija: Adris grupa d.d., AKD – Agencija za komercijalnu djelatnost, Ersicsson Nikola Tesla d.d., HEP – Hrvatska elektroprivreda d.d., Hrvatska banka za obnovu i razvitak – HBOR, Hrvatska udruga poslodavaca – HUP, Infobip d.o.o., Institut Ruđer Bošković – IRB, Končar – Elektroindustrija d.d., Orbico d.o.o., Pliva Hrvatska d.o.o. i Podravka d.d.

Konstituirajućoj sjednici Gospodarskoga savjeta održanoj na Rektoratu Sveučilišta u Zagrebu su nazočili članovi: mr. sc. Hrvoje Patajac, direktor za kontroling i strategiju Adris grupe d. d., Blaž Sviličić, direktor sektora proizvodnje u Agenciji za komercijalnu djelatnost, mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla d. d., Vice Oršulić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede d. d., mr. sc. Alan Herjavec, član Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvitak, Irena Weber, glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca, Boris Pogačnik, član Uprave tvrtke Infobip d. o. o., dr. sc. David Matthew Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković, mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave tvrtke KONČAR – Elektroindustrija d. d., Stjepan Roglić, potpredsjednik Nadzornoga odbora tvrtke ORBICO d. o. o., Mihael Furjan, predsjednik Uprave tvrtke PLIVA Hrvatska d. o. o. i dr. sc. Martina Dalić, predsjednica Uprave tvrtke Podravka d. d., te njihovi suradnici.

Tijekom konstituirajuće sjednice, na kojoj su uz članove Gospodarskoga savjeta sudjelovali rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić i prorektori, te članovi Sveučilišnoga vijeća, izabrani su predsjednica i njezin zamjenik te je imenovana Radna skupina za izradu Poslovnika o radu Gospodarskoga savjeta.

Jednoglasnom je odlukom za prvu predsjednicu Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu izabrana mr. sc. Gordana Kovačević, predsjednica Uprave tvrtke Ericsson Nikola Tesla d. d., a za njezinoga zamjenika mr. sc. Gordan Kolak, predsjednik Uprave tvrtke KONČAR – Elektroindustrija d. d.

”Bez jakoga Sveučilišta i bez snažne znanstvene zajednice nema ni jakoga gospodarstva, kao ni ubrzanoga razvoja konkurentnosti i inovativnosti cijeloga društva. Vjerujem da predstavnici svih kompanija u Hrvatskoj, u snažnoj sinergiji sa Sveučilištem u Zagrebu mogu napraviti dodatni pomak prema razvoju novih proizvoda te daljnjem jačanju inovativnosti.”, rekla je predsjednica Gospodarskoga savjeta mr. sc. Gordana Kovačević. Također, istaknula je kako su na sjednici i predstavnici Sveučilišta i članovi Gospodarskoga savjeta iskazali snažnu motivaciju za suradnju i želju za ostvarivanjem značajnih iskoraka.

Prijedlogu Uprave Sveučilišta o tvrtkama i institucijama čiji će predstavnici činiti Gospodarski savjet prethodila je analiza postojeće suradnje sastavnica s gospodarstvom tijekom zadnjih deset godina, sudjelovanja njihovih predstavnika na različitim konferencijama, okruglim stolovima i drugim aktivnostima, kao i podataka o zajedničkim projektima i inovacijama.

U uvodnom dijelu sjednice, nakon što je članovima Gospodarskoga savjeta predstavio glavna strateška područja te planirane inicijative i aktivnosti u daljnjem razvoju Sveučilišta u Zagrebu, rektor Sveučilišta u Zagrebu zahvalio je članovima Gospodarskoga savjeta što su prepoznali Sveučilište kao bitnoga partnera. ”Kao najveća visokoobrazovna institucija u Republici Hrvatskoj, Sveučilište u Zagrebu obrazuje mlade stručnjake u svim područjima u kojima djeluju tvrtke i institucije članice Gospodarskoga savjeta. Vjerujem da ćemo sinergijskim djelovanjem te našom suradnjom unaprijediti visoko obrazovanje te društvo u cjelini”, rekao je rektor Lakušić.

U skladu sa Statutom Sveučilišta u Zagrebu, mandat članova Gospodarskoga savjeta traje četiri godine s mogućnošću ponovnoga imenovanja, a njegove će se sjednice održavati najmanje dva puta godišnje. O svome radu ovo će tijelo svake godine podnositi izvješće Senatu Sveučilišta.

U skladu sa strategijom Sveučilišta u Zagrebu, koja je prvenstveno usmjerena na razvoj područja visokoga obrazovanja, znanstvenoistraživačkoga rada i sinergije s gospodarstvom, Gospodarski će savjet dodatno unaprijediti postojeći suradnju između Sveučilišta i predstavnika istaknutih pravnih osoba iz gospodarsko-financijskoga sektora i istraživačkih instituta.

Između ostaloga, Gospodarski savjet će sudjelovati u postupcima unaprjeđenja studijskih programa i nastavnih procesa te utvrđivanja stvarnih potreba gospodarstva za stručnjacima koji se školuju na Sveučilištu. Također, to će sveučilišno tijelo promicati stipendiranje studenata i sudjelovati u osmišljavanju i uspostavljanju zajedničkih aktivnosti u području istraživanja, razvoja, transfera znanja i tehnologije, kao i u komercijalizaciji inovacija.

Uz to, članovi Gospodarskoga savjeta aktivno će raditi na uspostavljanju inovacijskih centara i razvojnih poduzeća, sudjelovati u razvojnim investicijama u infrastrukturu Sveučilišta, te će inicirati aktivnosti koje će pozitivno djelovati na uspostavljanje sustava zaklada, fondova i drugih oblika osiguravanja potrebnih financijskih sredstava. Uz sudjelovanje u promidžbi rezultata suradnje između Sveučilišta i gospodarstva, Gospodarski savjet također će raditi na unaprjeđenju postojećih i predlaganju novih zakonskih i podzakonskih akata s ciljem osnaživanja suradnje između Sveučilišta i gospodarstva.

Ovakav pristup perspektivi i budućem razvoju Sveučilišta u suradnji s ključnim dionicima poput Gospodarskog savjeta osigurava ukupan gospodarsko-socijalni razvoj Republike Hrvatske i njezinom sustavu visokog obrazovanja. Ovo dodatno treba promatrati u kontekstu postojećih globalnih izazova gdje isključivo suradnja gospodarstva i sveučilišne zajednice može na adekvatan način odgovoriti kako se s njima adekvatno nositi odnosno kako s njima upravljati.

Po prvi put u povijesti zagrebačkog sveučilišta osnivanjem Gospodarskog savjeta učinjen je strateški iskorak u funkciji njegova razvoja.

---

Što misle o Gospodarskom savjetu Sveučilišta u Zagrebu i kako vide svoju ulogu u Savjetu upitali smo predstavnike gospodarsko-financijskoga sektora, odnosno tvrtki i institucija koje čine ovaj Savjet.

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP)

– Osnivanje Gospodarskoga savjeta Sveučilišta u Zagrebu ključni je korak prema jačoj suradnji akademske zajednice i poslovnog sektora. Aktivno ćemo sudjelovati u radu Gospodarskog savjeta pružajući stručnost i iskustvo stečeno na tržištu uz fokus na usklađivanje školskih i studijskih programa s razvojem i trendovima na tržištu rada.

Fokus visokog obrazovanja na efikasnost i izvrsnost ključan je kako bi se studentima pružile relevantne vještine, povećala njihova zapošljivost te osiguralo da visoko obrazovanje ostane odgovorno prema potrebama društva i tržišta rada.

 

Hrvatska banka za obnovu i razvitak

– Očekujemo da će formiranje Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu znatno doprinijeti učinkovitijem iskorištavanju domaćeg intelektualnog bogatstva za gospodarski razvoj Hrvatske, potičući time ne samo tehnološki napredak već i stvaranje visokovrijednih radnih mjesta. To je prilika da se kroz zajedničke projekte, istraživanja i investicije, hrvatsko znanje pretvori u globalne inovacije, čime se jača ekonomska snaga i međunarodni položaj naše zemlje. Uvjeren sam da osnivanjem Gospodarskog savjeta Sveučilišta u Zagrebu postavljamo temelje za dinamično gospodarstvo koje se razvija na principima znanja, inovativnosti i održivosti.

 

Institut Ruđer Bošković

– Uključivanjem u Gospodarski savjet, Institut Ruđer Bošković će na temelju svojeg iskustva i ekspertiza promicati napredak u obrazovanju, istraživanju i inovacijama. Radujemo se bliskoj suradnji sa svim članovima Savjeta u stvaranju ekosustava u kojem akademsko obrazovanje, istraživanje i industrijska suradnja napreduju, što dovodi do opipljivih koristi za društvo u cjelini.

 

KONČAR – Elektroindustrija d.d.

– S obzirom na to da na studije Sveučilišta u Zagrebu zaista dolaze studenti iz čitave zemlje, ali i da sami zapošljavamo visokoobrazovane stručnjake iz svih krajeva Lijepe naše, riječ je o važnoj znanstveno-stručnoj sinergiji koja se zasigurno može i treba preliti na ostatak zemlje te na taj način doprinijeti ravnomjernom gospodarskom razvoju Republike Hrvatske. Djelovanje Savjeta u tom smislu ima i puno širi značaj od lokalnog te se ovakvom razmjenom znanja i iskustava dodatno osnažuje cjelokupna nacionalna konkurentnost.

 

AKD

– AKD će nastojati kroz Gospodarski savjet pružiti stručna mišljenja i preporuke vezane uz unaprjeđenja studijskih programa temeljena na iskustvu, istraživanjima i analizama trendova, a sve u cilju poticanja suradnje između akademske zajednice i poduzetništva kako bi kroz različite projekte, istraživanja i obrazovne programe pridonijeli poticanju inovacija i konkurentnosti gospodarstva u Republici Hrvatskoj.

 

Orbico Grupa

– Orbico je do sad intenzivno surađivao sa Sveučilištem i ostalim znanstvenim institucijama. Možemo izdvojiti Prometni i Ekonomski fakultet u Zagrebu na projektima vezanim uz nastavni proces ili studentsku praksu. Nakon osnivanja Savjet vidim kao format intenzivnije komunikacije s gospodarstvom u pružanju primjera iz prakse kako bi se nastavni kolegiji približili tehnološkim trendovima i studente i mlade talente zainteresirali da profesionalnu karijeru započnu u Hrvatskoj. Sveučilište i njegovi laboratoriji mogu biti izvor inovacije koji se kroz hrvatske gospodarske subjekte mogu pretvoriti u jedinstvene proizvode i usluge, tražene na svjetskom tržištu.

 

Adris grupa d.d.

– Ulaskom u Gospodarski savjet Sveučilišta u Zagrebu, Adris grupa, kao stručan, odgovoran i ravnopravan partner, želi pridonijeti razvijanju inovativnih obrazovnih programa i studija koji trebaju odgovoriti na potrebe i izazove suvremenog gospodarstva i tržišnih kretanja. Kako bi zadržale liderske pozicije i osigurale održivost poslovanja, upravo su uspješne kompanije katalizator promjena i inovacija u različitim područjima. Svojim iskustvima, stečenim visokospecijaliziranim znanjima i vještinama, uključujući i sposobnost brze prilagodbe promjenjivim okolnostima poslovanja, mogu pomoći i ubrzati razvoj obrazovanja. Rezultat snažnijeg povezivanja visokoobrazovnih institucija s privatnim sektorom konkretna su, praktična i odmah primjenjiva rješenja, koja mogu pomoći ostvarenju strateških ciljeva RH, ali i uključivanju u europske i globalne sustave vrijednosti.