Nepažnja vozača, pješaka i biciklista uzrokuje većinu nesreća na prugama

Uzrok nesreća na željezničkim prijelazima jest rizično ponašanje sudionika cestovnog prometa, i to, prema istraživanjima, u čak 95 posto slučajeva. Rečeno je to na stručnome skupu „Edukacijom i inovacijama do sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima“ koje je u svojim prostorima unutar kampusa Borongaj organizirao Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

Dekan FPZ-a Marko Šoštarić poručio je u svome uvodnome govoru kako je edukacija oko društveno-aktualnih tema jedno od glavnih uloga svake visokoškolske ustanove. A sigurnost cestovno-željezničkog prometa odgovara upravo takvim temama, gdje se znanost daje na raspolaganje društvu i zajednici u kojoj djeluju:

– Europska prometna politika, a time i prometna politika Republike Hrvatske, počiva na dva glavna stupa: održivosti, energetskoj i ekološkoj održivosti prometnog sustava, i sigurnosti. A željeznički promet je grana koja je vrlo energetski i ekološki učinkovita, i vrlo vrlo sigurna. Međutim, prometne nesreće se događaju u željezničkome prometu i one su na neki način najučestalije na pružnim cestovnim prijelazima. Dakle, ako unaprijedimo sigurnost na cestovno-željezničkim prijelazima, i ako smanjimo broj nesreća na tim lokacijama, značajno smo unaprijedili prometni sustav željeznica. Te smo povećali njegovu atraktivnost. A to nam je u Hrvatskoj naročito bitno, da povećamo atraktivnost i privlačnost željezničkog prometa.

Ovaj stručni skup je važan jer se održava u okviru znanstveno-istraživačkog projekta u kojem su sudjelovali nastavnici FPZ-a, asistenti, partneri fakulteta  iz javnih poduzeća, iz industrije. A sudjelovali su u njemu i studenti Prometa te su kroz projekt puno naučili na realnim primjerima. Posebice na realnom eksperimentu sudara željezničkog vozila i automobila, koji je napravljen prije nekoliko tjedana u Općini Majur.

– Prvi je to takav eksperiment u Republici Hrvatskoj, kroz koji su studenti naučili jako puno realnih stvari koje će danas-sutra koristiti u svome poslu, kao prvostupnici odnosno inženjeri prometa. To je povezano i s našim novim konceptom poučavanja na fakultetu, kroz koji postepeno odstupamo od ex-katedra predavanja, već smo se okrenuli učenju kroz rad. Nastava će biti više projektno orijentirana, kroz žive primjere studentima ćemo prenositi znanja i kompetencije, jer smo uvjereni da je to najučinkovitija metoda. Koja će naposljetku rezultirati kompetentnijim prometnim stručnjacima, zaključio je dekan Šoštarić.

Profesorica Danijela Barić s Katedre za tehnologiju cestovnog prometa Fakulteta prometnih znanosti u svome je izlaganju upozorila upravo na neopreznost sudionika cestovnog prometa, koji su uzročnici najvećeg dijela nesreća na pružnim prijelazima. Objasnila je koje sve razloge daju za kršenje prometnih propisa željezničko-cestovnog prometa:

– Trećina njih, odnosno 35 posto, govori da im se žurilo. Druga trećina, 34,9 posto smatra da su polubranici na pružnome prijelazu bili predugo spušteni, a čak 28 posto njih smatra da prijeći prijelaz unatoč znakovima i upozorenjima „nije opasno“. Pješaci nepropisno prelaze prugu u 60 posto slučajeva, a biciklisti u 51 posto. Zbog toga je edukacija, od najranije dobi, ključ prevencije i sigurnosti. A prevencija se mora provoditi kroz suradnju svih dionika sustava, svih generacija. Nema jedne čarobne univerzalne formule, svi moramo zajednički na tome raditi, ustvrdila je profesorica Barić.

Na stručnome skupu „Edukacijom i inovacijama do sigurnosti na željezničko-cestovnim prijelazima“ predavanja su, osim stručnjaka FPZ-a, održali djelatnici Agencije za istraživanje nesreća, HŽ Putničkog prijevoza, Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te MUP-a.

---

In situ eksperiment sudara osobnog automobila i željezničkog vozila

Fakultet prometnih znanosti u suradnji s partnerima HŽ Infrastrukturom d. o. o., HŽ Putničkim prijevozom d. o. o., Agencijom za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu i Agencijom za sigurnost željezničkog prometa, pod pokroviteljstvom Ministarstva mora, prometa i infrastrukture i Ministarstva unutarnjih poslova proveo je 14. prosinca 2022. godine eksperiment sudara osobnog automobila i željezničkog vozila (crash-test) na željezničko-cestovnom prijelazu Graboštani u okviru znanstveno-istraživačkog sveučilišnog projekta „Višekriterijska analiza uzroka prometno-rizičnog ponašanja korisnika Znanstveno-učilišnog kampusa Borongaj“.

Ovaj eksperiment, koji je prvi puta proveden u Hrvatskoj u realnim i kontroliranim uvjetima, omogućio  je prikupljanje vrijednih tehničkih podataka o nesreći, rekonstrukciju uzroka i analizu posljedica prometne nesreće. Nakon simulacije sudara, istražitelji Agencije za istraživanje nesreća u zračnom, pomorskom i željezničkom prometu proveli su simulaciju  istrage prometne nesreće. U provedbi istrage sudjelovali i  studenti FPZ-a kojima je ovo bilo jedinstveno i neprocjenjivo praktično iskustvo.

Eksperiment sudara i istraga dokumentirani su snimkama i fotografijama koje će se koristiti u nastavi i studentima omogućiti laboratorijske vježbe na konkretnoj studiji slučaja.

Osim u nastavane svrhe, ovim eksperimentom željeli su osvijestiti sudionike u prometu o posljedicama prometno-rizičnog ponašanja sudionika u prometu, odnosno posljedicama  rizične vožnje preko željezničko-cestovnog prijelaza te ih potaknuti na odgovorno ponašanje u prometu. Jedino tako neće dovesti u opasnost niti sebe niti ostale sudionike u prometu.

Rezultati provedenog eksperimenta bili su prezentirani na današnjem stručnom skupu.