Nedostatno financiranje i dalje zagorčava život Muzičke akademije

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu prigodnom je svečanošću te dodjelom nagrada studentima i nastavnicima proslavila svoj Dan. Lani je obilježeno stoljeće postojanja Muzičke akademije, izdana je krasna monografija, a na 101. godišnjicu djelovanja dekan Igor Lešnik u dvorani Blagoje Bersa još je jednom podsjetio na financijske nedaće s kojima se MUZA u svakodnevnome životu susreće.

Razumijevanje i spremnost pomoći na svečanoj proslavi Dana Muzičke akademije izrazio je i rektor zagrebačkoga sveučilišta Stjepan Lakušić, kazavši kako uprava Sveučilišta jako dobro razumije specifičnosti umjetničkoga obrazovanja, te potrebe i jedinstvenost izvođenja takvih nastavnih programa. Napomenuo je rektor kako MUZA predstavlja svjetionik budućnosti, čije djelovanje obogaćuje ne samo kulturni život Republike Hrvatske, nego oplemenjuje i sam život.

– Znamo da se Akademija susreće s brojnim izazovima. Stoga intenzivno radimo kako bi navedene nedaće korak po korak rješavali, u suradnji s našim partnerima. Ponajprije Ministarstvom znanosti i obrazovanja, a potom i Gradom Zagrebom. Ne ide to tako brzo, međutim, bitno da ide. Bitno da taj kotač ima svoj smjer okretanja i nadamo se da ćemo korak po korak uspjeti u tome. Umjetničke akademije su drukčije od drugih oblika obrazovanja, ali su važne za razvoj svakog društva. Uprava Sveučilišta razumije jako dobro umjetničko područje, znamo što umjetničko područje i kultura općenito znače za život. I djelujemo svakodnevno da bismo takav vid obrazovanja podržali. Da bi bili bolji. Ne samo oni, nego svi mu zajedno u pogledu stvaranja kvalitetnih programa te izvrsnosti.

Umjetničko-znanstveno-administrativni ansambl Muzičke akademije, u zgradi na Trgu Republike Hrvatske 12, odgovorio je tijekom 2022. izazovima reakreditacijskog postupka te potvrdio još jedan trogodišnji mandat istoj upravi. Povodom stote obljetnice visokoškolskog djelovanja te 194 godine institucijskog glazbenog obrazovanja u Hrvatskoj, objavili su opsežnu monografiju. Akademsku godinu i koncertnu sezonu ispunili su raznolikim umjetničkim i znanstvenim javnim događanjima.

Putem više od 300 koncertnih izvedbi i javnih događanja godišnje, MUZA javnosti predstavlja rezultate svojih obrazovnih procesa te doprinosi vrijednosti i raznolikosti nacionalnog umjetničkog i kulturnog proizvoda. Između ostalog, i time ispunjava svrhu osnivanja i rada. A posebnosti rada nastavnika najbolje se očituju kroz mentorsku individualnu poduku studenata. Takav temeljni i dominantni način izvođenja visokoškolske umjetničke nastave potvrđen je stoljetnom uspješnom praksom i nije mu potrebno tražiti ekvivalent u znanosti, poručio je u svome govoru dekan Igor Lešnik.

– Posebnosti umjetničke nastave, koju na glavnim izvođačkim predmetima struke mogu izvoditi samo umjetnici, uzrokuju i specifičnosti u zahtjevima financiranja umjetničkog područja. Naše upisne kvote akreditiranih studijskih programa instrumenata, pjevanja ili kompozicije su niske – nerijetko 1 ili 2 nova studenta godišnje, između ostalog i zato što, primjerice, nije moguće pred orkestar odjedanput postaviti deset studenata dirigiranja. Mi ne možemo upisati tako veliki broj studenata da bi njihove školarine mogle akumulirati dovoljnu količinu vlastitih sredstava kao nadomjestak nedovoljnom temeljnom financiranju ili za kompenzaciju financijskih gubitaka uzrokovanih poremećajem tržišta energenata. Slična je situacija na cijelom umjetničkom području.

Namjensko resorno financiranje materijalnih troškova, nastavio je Lešnik, zadovoljavalo je sve temeljne potrebe Akademije samo do useljenja u novu zgradu. Od tada su se režije višestruko povećale. Nakon uvođenja sufinanciranja putem „glavarina“ postalo je još gore jer su namjenska sredstva od tada smanjena, umjesto da se povećaju.

Stvarni iznos materijalnih troškova Akademije sustavno nije pokriven od 2015. pa su ovisni o dodatnom financiranju.

– Stoga treba reći da političkoj volji preostaje sada donijeti odluku kojom bi se nedovoljno financiranje umjetničkog područja konačno razriješilo tako da ne moramo iz svog naziva izbaciti njegov glavni pojam „umjetničko“. Stručni argumenti više nisu presudni; u slučaju Muzičke akademije potrebno je 2 739 eura dnevno. Trebamo odmah provedivu odluku o iznosima koji su za državu toliko mali da su u okviru statističke pogreške, zaključio je dekan MUZA-e Igor Lešnik uz citat Friedricha Nietzschea „Bez glazbe, život bi bio pogreška“.

Na prigodnoj sjednici povodom Dana akademije, kao i svake godine, objavljeni su dobitnici potpore Rotary kluba Zagreb Centar članovima Jazz orkestra Muzičke akademije. Za 2022. godinu dobitnici dolaze iz srca svakog jazz orkestra – basist i bubnjar. To su studenti Karlo Filipec (prva godina kontrabasa) i Luka Ivir (peta godina udaraljki).

Glavna godišnja pojedinačna nagrada redovitim studentima za posebno isticanje i uspjehe je Dekanova nagrada i novčani iznos od 800 eura. Ove godine MUZA je proglasila dva dobitnika koji su se publici nakon uručenja nagrada predstavili i kratkim nastupima.

Arsen Dalibaltayan je iz obitelji istaknutih glazbenika a započeo je učiti klavir u dobi od pet godina. Trenutno je naš student 4. godine u razredu prof. Rubena Dalibaltayana a pohađao je i mnoge međunarodne majstorske tečajeve. Višestruko je nagrađivan na državnim i međunarodnim natjecanjima za mlade pijaniste a dobitnik je i rektorove nagrade za 2020. godinu. Arsen je s orkestrima izvodio klavirske koncerte Josepha Haydna, Ludwiga van Beethovena, Frederica Chopina i Sergeja Rachmaninova, a uspješne solističke nastupe je ostvario u Hrvatskoj, Sloveniji, Češkoj, Rusiji, Njemačkoj, Austriji, Italiji, Švicarskoj, Švedskoj, Lihtenštajnu i Singapuru.

Druga Dekanova nagrada dodijeljena je Filipu Filipoviću. Nakon studija solo pjevanja započetog u Ljubljani Filip je svoje akademsko obrazovanje nastavio 2018. na akademiji u Zagrebu kod Tomislava  Mužeka a potom u klasi Giorgia Suriana. Osvojio je niz značajnih nagrada, primjerice pobjednik je 10. Natjecanja Papandopulo, dobitnik je nagrade za mladu umjetničku osobnost natjecanja Ferdo Livadić kao i Rektorove nagrade 2020. za sudjelovanje u operi Julesa Massenata Pepeljuga. Ostvario je niz zapaženih nastupa a u HNK Zagreb debitirao je ulogom Mehmeda Sokolovića u operi Nikola Šubić Zrinjski Ivana pl. Zajca. Nastupio je još u ulozi Tamina i u ulozi Gastona a od ove sezone član je ansambla Opere HNK u Zagrebu.

Godišnje Dekanovo priznanje za nenastavno osoblje primila je Suzana Kovačić, zaposlena na Muzičkoj akademiji od 1996.  godine. Bila je još 17-godišnjakinja kad je počela raditi u prostorima stare zgrade Muzičke akademije u Berislavićevoj 16, a danas je dio tima od osam djelatnica koje vode brigu da 12 tisuća kvadrata nove zgrade uvijek blistaju punim sjajem.

Godišnje Dekanovo priznanje za nastavno osoblje dodijeljeno je redovitom profesoru u trajnom zvanju, Goranu Končaru. Violinist Končar studirao je na Muzičkoj akademiji u Zagrebu u klasama Martina Barića i Josipa Klime. Magistrirao je 1978. na Konzervatoriju Čajkovski u Moskvi kod Leonida Kogana. Usavršavao se u razredima Henryka  Szerynga u Genevi i Maxa Rostala u Bernu, te kod Yfraha Neamana u Londonu, kome je također bio asistent od 1981.do 1983. na Guildhall School of Music. Goran Končar je profesor na Muzičkoj akademiji u Zagrebu od 1988. godine, a u njegovoj klasi je do danas diplomiralo ili se usavršavalo pedesetak violinista.

Naposljetku, Posebno dekanovo priznanje umirovljenim nastavnicima za 2022. godinu uručeno je pijanistici i čembalistici Višnji Mažuran. Tijekom punih pet desetljeća gradila je svoju solističku, komornu, a potom i pedagošku karijeru na Muzičkoj akademiji u Zagrebu gdje je i diplomirala u razredu Ive Mačeka. Potom se usavršavala u Njemačkoj i Austriji na klaviru i čembalu. Profesorica Mažuran razvila je bogatu solističku karijeru izvodeći brojne recitale francuske i španjolske glazbe, Scarlattijevih sonata, hrvatskih autora te Bachovih djela, kojima se posvetila tijekom cijele karijere.

Godine 1993. Višnja Mažuran utemeljila je na Muzičkoj akademiji studij čembala kao prvi mentor tog glavnog predmeta u povijesti ustanove. Uz mentorstvo desetak diplomiranih čembalista, time je također postavljena osnova za sustavan rad i razvoj ansambala za baroknu glazbu kao i za povećanje brojnosti i dostupnosti čembala u Hrvatskoj.