Nazaustavljivi pad broja djece: Primjećuje li to itko osim nastavnika i ravnatelja?

Iz godine u godine početkom školske godine uvijek nanovo posveti se malo medijske pažnje i najvećem hrvatskom problemu, izumiranju stanovništva, i to u najdramatičnijem prikazu u vidu pada broja novoupisanih školaraca. Nakon višedesetljetnih „žalopojki“ više generacija demografa i stotine medijskih reportaža o demografskom propadanju Hrvatske teško je povjerovati da će i ovaj pad upisanih prvašića biti nešto više od odabrane prolazne novinarske priče u odabrano vrijeme manjka aktualnih dnevno političkih tema.

Prirodno kretanje Rh, 1948.-2020.

Izvor: DZS, Statistička priopćenja, Prirodno kretanje

Republika Hrvatska bilježi prirodnu depopulaciju (veći broj umrlih od rođenih) od 1991. godine otkada nije zaustavljena već naprotiv ona ubrzava. U razdoblju od 1991. do 2000. g. u Hrvatskoj je umrlo 55.417 ljudi više nego se rodilo. U sljedećih deset godina, od 2001. do 2010. g. taj pad je iznosio 95.047. Posljednjih deset godina, od 2011. do 2020. prirodnim padom Hrvatska je izgubila rekordnih 141.707 stanovnika. Ukupno u 30 godina to je smanjenje od 292.171 ljudi.

Prošle godine u Hrvatskoj je broj rođene djece pao ispod 36 tisuća i na toj razini će biti i ove godine, u par stotina djece gore dolje. Potrebno je napomenuti i da se krivo pretpostavljalo da će pandemija i zatvaranje u stanove pridonijeti oporavku nataliteta.

Upravo suprotno, kako i u drugim razvijenim zemljama tako i u Hrvatskoj pandemija kao dodatni čimbenik nesigurnosti radnog mjesta, primanja i zdravlja otegotno je djelovala na odluku o zasnivanju ili širenju obitelji.

Jedan od rezultata – manje učenika

Ukoliko se osvrnemo na kretanje broja rođenih utoliko nam je jasniji trend upisa djece u škole. Osim prirodnog pada Hrvatska je svjedočila i snažnom iseljeničkom valu u višegodišnjem razdoblju po ulasku u Europsku uniju u kojem je prema inozemnim statistikama iselilo oko 300.000 stanovnika. Kada sve to zbrojimo jedna od najbolnijih jasno vidljivih posljedica navedenih demografskih procesa jest pad broja djece, kako one nerođene tako i one odseljene i rođene u inozemstvu[1].

Ove godine prema neslužbenim brojkama broj novoupisane djece bi se trebao kretati oko 35 tisuća, i svakako ćemo bilježiti značajan pad upisanih u školsku 2021./2022. godinu jer se upisuje malobrojnija generacija. 2011., 2013. i 2015. godine bilježili smo pad u prosjeku 2000 manje rođene djece u odnosu na prethodnu godinu.

Ukupan broj djece u školskoj godini kontinuirano opada. Ako pogledamo samo zadnjih 10 godina, broj učenika u osnovnim školama smanjio se za 40 tisuća, s 350.000 na 310.000 učenika. Također sličan pad je i u srednjim školama, u kojima je 2010. godine bilo oko 180.000 učenika, a danas ih je oko 145.000.

Usporedba demografskih procesa s ostalim zemljama – utjeha ili?

Često se u pokušaju pravdanja loših demografskih trendova pravi površna usporedba s ostalim europskim, naročito zapadnim zemljama. Pad fertiliteta koji već dugo prati europsko društvo odavno je zakucao na sve javne sustave koji se temelje na međugeneracijskoj solidarnosti. Ipak u europskom društvu prema demografskim pokazateljima Hrvatska se nalazi među 5 najugroženijih zemalja u Europi (ali i svijetu). Zadnjih godina Hrvatska je imala i ukupni pad (ukupan broj stanovnika), i prirodni pad (veći broj umrlih od rođenih) i negativni migracijski saldo (više odseljenih od useljenih). Velika većina zemalja ne može se „pohvaliti“ takvim negativnim demografskim procesima.

Osim pražnjenja školskih klupa, navedeni demografski trendovi sa sobom nose brojne izazove poput preopterećenog mirovinskog i zdravstvenog sustava, neravnoteže na tržištu rada, nedostatne skrbi za starije i nemoćne.

Sve već poznato zar ne? Veliki su to izazovi koji zahtijevaju dugoročne strategije jer takva su i demografska kretanja. Hrvatskoj je potrebna dugoročna strategija demografskog razvoja čija će okosnica biti simbioza odgovorne gospodarske i jasne socijalne politike, naročito one spram mladih, djece i obitelji. Po stoti put…

[1] Prema podacima njemačkog registra, u razdoblju od 2014.-2020. u rastućem trendu, u Njemačkoj se rodilo 15.200 djece s hrvatskim državljanstvom.