Nastavnici fizike posjetili švicarski CERN

Krajem ožujka upriličen je šesti posjet nastavnika fizike CERN-u, odnosno Europskom laboratoriju za fiziku čestica u Švicarskoj.

Posjet je organizirao sam CERN, te FESB, IRB i zagrebački PMF. Trideset i dvoje nastavnika fizike iz cijele Hrvatske skupili su se u nedjelju 24. ožujka ove godine i autobusom krenuli na put prema Ženevi.

CERN je najveći znanstveni institut na svijetu za proučavanje elementarnih čestica i nuklearne fizike i jako dobro razumije važnost nastavnika fizike u osnovnim i srednjim školama. Ti nastavnici svojim zaraznim entuzijazmom potiču znatiželju i ohrabruju mlade za bavljenje istraživanjima, znanošću i inovacijama.

– Zbog toga svake godine CERN-ov nastavnički program pohađa nekoliko tisuća nastavnika iz Europe ali i drugih dijelova svijeta. Program se sastoji od tri do četiri radna dana ispunjena predavanjima iz fizike elementarnih čestica i astrofizike na materinjem jeziku nastavnika, posjete raznim zanimljivim eksperimentima u pratnji vrhunskih svjetskih znanstvenika i umrežavanju samih nastavnika, objasnio je za Universitas portal prof. dr. sc. Mirko Planinić, dekan Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Ove godine predavači su bili prof. dr. sc. Vuko Brigljević s Instituta Rudjer Bošković, prof.dr.sc. Nikola Godinović s FESB-a u Splitu, prof. Planinić i doc. dr. sc. Toni Šćulac s PMF-a u Splitu. U organizaciji i posjetima sudjelovali su i CERN-ovi dr. Anja Kranjc Horvat, dr. Jeff Wiener i Milena Vujanović.

Nastavnici su tretirani, kako i pristoji, kao vrlo važne osobe (VIP) što se ogleda u svakom detalju ovog programa. Dio posjeta je i odlazak u jedan restoran u Ženevi gdje se svi sudionici (o trošku CERN-a) druže uz fondue i lokalnu narodnu glazbu.

– Možda najzanimljiviji dio programa je kad sudionici u grupama od po četvero izrade maglene komore. To je detektor čestica koji svatko može sam izraditi uz minimalnu investiciju (alkohol, plastična kutija, suhi led i led lampa). Nakon što nauče principe detekcije čestica i naprave samostalno prvi detektor, polaznici programa opažaju i kategoriziraju tragove čestica i diskutiraju svoja opažanja s ostatkom grupe i znanstvenikom s CERN-a, govori nam prof. Planinić.

Maglenu komoru je 1911. godine konstruirao britanski fizičar i meteorolog Charles Wilson, koji je za to otkriće dobio Nobelovu nagradu za fiziku 1927. godine. Wilsonova komora je prvi mjerni instrument kojim se mogla zabilježiti (registrirati) staza električki nabijenih čestica, posebno alfa-čestica i elektrona emitiranih iz radioaktivnih materijala.

Taj detektor imao je istaknutu ulogu u eksperimentalnoj fizici čestica od 1920-ih do 1950-ih. Fizičar Carl Anderson je upotrebom maglene komore otkrio pozitron 1932. i mion 1936., te je 1936. godine dobio Nobelovu nagradu.
Važan dio programa je umrežavanje i veseli da je grupa nastavnika od potpunih neznanaca na početku putovanja napredovala do povezane ekipe koja osim zajedničkog pjevanja na povratku dijeli i materijale i iskustva iz svojih škola.

I na putu prema Ženevi i natrag prema Zagrebu u autobusu je bio organiziran Kahoot kviz s pitanjima iz fizike, poznavanja zemalja kroz koje su prolazili i pitanja procjene dobrog reda veličine. Tako im putovanje od dvanaest sati i nije bilo predugačko, saznajemo od našeg sugovornika:

– Putovanje je bilo protkano pristupom nerazumnog gostoprimstva (engl. unreasonable hospitality). Probajte se prisjetiti događaja iz vlastitog života koji su vam se urezali u sjećanje. Osim nekih šokantnih (potres, napad na nebodere blizance itd.) vjerojatno se možete sjetiti i nekih događaja u kojima je netko bio jako dobar prema vama, a nije trebao biti. Kao ono kad nekoga zamolite ne bi li pošao s vama jednu milju, a on vam veselo pravi društvo dvije milje. Tako su na kraju svi sudionici programa dobili poklone i savjete kako sve što su čuli i vidjeli mogu prenijeti u školu.

Taj pristup nerazumnog gostoprimstva, kaže Planinić za Universitas portal, i u poslovnim odnosima donosi odlične rezultate. Kupci se vraćaju u dućane i restorane u kojima su dobili piće na račun kuće ili dodatni besplatni proizvod uz osnovni već plaćen.

Ideja ovog posjeta nastavnika fizike CERN-u je pokazati im da su cijenjeni i da tu cijenjenost uzvrate tako da budu još kreativniji u razredu i oduševe djecu za znanost.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja prepoznalo je važnost ovog programa i financiralo smještaj sudionika na CERN-u i prijevoz autobusom dok su ravnatelji škola ili u nekim slučajevima i sami polaznici financirali prehranu na putu (dnevnice).

U ovih šest posjeta od 2015. godine (za vrijeme pandemije nije bilo programa) oko deset posto svih nastavnika fizike iz Republike Hrvatske je sudjelovalo u programu.

U svijetu je poznato da najbolje rezultate postižu motivirani nastavnici pa puno toga možemo naučiti iz odnosa CERN-a prema nastavnicima. To su pristupi temeljeni na mjerljivim rezultatima, a naše reforme najčešće završe zaključkom da je eksperimentalni kurikulum bio uspješan dok nam istovremeno učenici postižu prosječne ili ispodprosječne rezultate na međunarodnim testiranjima.

– Ozarena lica nastavnika nakon što su sastavili sami svoj prvi detektor elementarnih čestica jasno pokazuju da se tu dešava nešto posebno. Budimo i mi svi posebni u pristupu obrazovanju naše djece. Tražimo inovativne metode podučavanja koje daju mjerljive rezultate, zaključuje dekan PMF-a.