Briga o mentalnome zdravlju uvijek je vruća roba i aktualna vijest. Poručio je to izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić, dekan Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu na otvaranju stručno-znanstvenog skupa „Mentalno zdravlje u istraživačkom prostoru“.
Interdisciplinarni skup o važnosti mentalnoga zdravlja u visokom obrazovanju i znanosti održan je prostorijama zagrebačkoga Društva sveučilišnih nastavnika i drugih znanstvenika.
Tijekom skupa predstavljene su uvodne aktivnosti projekta Cost Action Researcher Mental Health Observatory (ReMo Cost Action). Također, prezentiran je i dokument Manifest o mentalnom zdravlju i dobrobiti istraživača (Researcher Mental Health and Well-being Manifesto). Naposlijetku, ERF je na skupu prikazao primjere svojih aktivnosti koje su usmjerene na mentalno zdravlje različitih dionika u obrazovnom sustavu.
Dekan ERF-a Ante Bilić Prcić ukazao je na važnost brige o mentalnome zdravlju, ne samo djece i mladih, kao što se često naglašava, nego i samih profesora, znanstvenika, asistenata, istraživača:
– Događa nam se da nam ljudi jednostavno pucaju, pucaju po šavovima, ili od prevelikih zahtjeva okoline ili samoga sustava. Mladim ljudima moramo sačuvati njihovo zdravlje, i omogućiti da steknu uvjete tako da mogu maksimalno dobro producirati svoju znanost. A to im još nismo to osigurali. Ako se naši mladi ljudi moraju boriti za preživljavanje, financijski se moraju osigurati da riješe stambena pitanja, da riješe dobrobit svoje obitelji, onda im znanost dolazi tek na kraju prioriteta.
Zagrebački prorektor za znanost, istraživanje i poslijediplomske studije prof. dr. sc. Dubravko Majetić složio se kako smo se dosad uglavnom fokusirali na studente i na njihove probleme s mentalnim zdravljem, ali „smo u isto vrijeme zaboravili malo i na sebe. Dakle, naše nastavnike, naši istraživače, posebno mlade“, rekao je Majetić te iskreno priznao:
– Ja sam iz tehničkog područja, ne znam puno o tome, ali razumijem probleme jer mi je supruga pedagog u osnovnoj školi pa čujem od nje o problemima djece. Zato briga o mentalnome zdravlju treba krenuti već od vrtićkih dana. Moramo se baviti našom djecom od početka pa do fakulteta. Na našim sveučilištima puno je laboranata, nastavnika, ali i nenastavnog te pratećeg osoblja pod stresom. Puno obitelji pati zbog svega toga. Te je svaka aktivnost u smjeru brige o mentalnome zdravlju dobrodošla, pa tako onda i ovaj skup čije održavanje pozdravljam i podržavam.
Prof. dr. sc. Melita Kovačević s Odsjeka za logopediju ERF-a, predstavila je aktivnosti u okviru COST akcije ReMO i prezentirala podatke o mentalnom zdravlju istraživača. Navela je primjere aktivnosti istraživačkog djelovanja na ERF-u, usmjerene na drukčiju i drugu populaciju (adolescente, roditelje djece s teškoćama u razvoju). Naglasila je zabrinjavajuće stanje i potrebu za otvorenijim i sustavnijim govorom o mentalnom zdravlju, traženju rješenja, pružanju više i bolje podrške.
Temeljem iskustava stručnjaka i onih koji se izravno bave podrškom, zamijećeno je da je tema mentalnog zdravlja još uvijek izrazito stigmatizirajuća i da otežava rješavanje problema, rekla je Kovačević.
– Potrebno je zajedničkim, institucionalnim i individualnim, snagama raditi na podizanju osviještenosti da je mentalno zdravlje istraživača, dakle akademske zajednice u istraživačkom prostoru, bitna tema, te da je potrebno institucionalno djelovati. Da bi se radno okruženje popravilo te da bi se smanjila pojavnost izraženo narušenog mentalnog zdravlja kod velikog broja istraživača, poručila je profesorica Kovačević.
Zaključeno je da će svi prisutni na skupu, u okviru svojih pozicija i uloga, pomoći u diseminaciji informacija skupa te će se uključiti u provedbu daljnjih aktivnosti. Ujedno je izražena želja da ovo ne ostane samo jednodnevno događanje, koje se nakon kratkog vremena zaboravlja, već da bude začetak budućih aktivnosti.
Doc. dr. sc. Ivana Maurović s Edukacijsko-rehabilitacijski fakulteta prezentirala je aktivnosti Fakulteta usmjerene na mentalno zdravlje, kroz iskustva iz Kabineta za podršku studentima i razvoj karijera koji je osnovan u sklopu Nastavno – kliničkog centra. Kabinet djeluje sedam mjeseci i proveli su brojne aktivnosti (i planiraju dodatne), među kojima valja izdvojiti interaktivna predavanja/radionice koje se održavaju svaki mjesec, a odnose se na akademske vještine, vještine upravljanja karijerom i vještine brige o mentalnom zdravlju studenata. Proveli su i aktivnosti mentoriranja brucoša od strane studenata viših godina studija (student s više godine bio je mentor brucošu te se nalazio s njime/njom jednom tjedno i pružao podršku u prilagodbi), planiraju pružanje besplatne psihoterapijske pomoći za studente ERF-a i brojne druge aktivnosti.
– Proveli smo online istraživanje o potrebama studenata za podrškom, i rezultati jasno pokazuju kako 12 posto studenata ima zdravstvene teškoće koje ih ometaju u studiranju, 20 posto ima narušene odnose u obitelji, 18 posto muče financijske poteškoće, 61 posto osjeća visoku razinu uznemirenosti zbog preseljenja u Zagreb… Ujedno, studenti iskazuju veliku potrebu za podrškom vezano za vještine upravljanja karijerom (66 posto), vještine brige o mentalnom zdravlju (55 posto) i akademske vještine (48 posto), objasnila je profesorica Maurović.
Izv. prof. dr. sc. Miranda Novak s ERF-a predstavila je aktivnosti usmjerene na mentalno zdravlje adolescenata kroz rezultate HRZZ projekta „Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja P.R.O.T.E.C.T.“ Dosad su uključili više od 3500 ispitanika, učenika prvog razreda srednjih škola koje ćemo longitudinalno pratiti do kraja njihovog srednjoškolskog obrazovanja:
– Naši rezultati pokazuju da je njihovo mentalno zdravlje dosta narušeno i da su u riziku. Naime, gotovo 20% ispitanih mladih ima izražene simptome depresivnosti, a 30-ak posto izražene simptome anksioznosti. Jako su prisutni i simptomi suicidalnosti; o pokušaju suicida izvještava 6 posto ispitanih mladih. A dosta su zabrinjavajući rezultati o samoranjavanju (28 posto), ali i simptomi poremećaja hranjenja. Svi nam ovi podatci pokazuju da kao društvo moramo čim prije ulagati u promociju mentalnog zdravlja i u razvoj intervencija za prevenciju problema mentalnog zdravlja mladih, zaključuje Novak.
Izv. prof. dr. sc. Sanja Šimleša, također s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, ukazala je na aktivnosti Fakulteta u području brige o mentalnom zdravlju roditelja djece s teškoćama u razvoju. Tema njenog predavanja odnosila se na stres i kvalitetu života majki djece s poremećajem iz spektra autizma (PSA). Prikazani su podaci dobiveni na temelju četiri istraživanja. Zaključak svih navedenih istraživanja ukazuje na to da četvrtina majki djece da PSA-om pokazuje klinički značajan stres koji je povezan uz roditeljstvo, u odnosu na 1-2 posto majki u općoj populaciji:
– Značajni prediktori stresa majki djece sa PSA-om su socijalna podrška i obilježja težine simptoma djeteta, odnosno majke koje imaju više socijalne podrške (podrške obitelji i prijatelja), te one čija djeca imaju manje problema u ponašanju pokazuju i manju razinu stresa. Važno je naglasiti da podrška stručnjaka nije značajan prediktor u našem istraživanju, što ukazuje na potrebu da stručnjaci koji rade s obiteljima djece sa PSA-om promijene pristup kako bi bili adekvatna podrška roditeljima. Nadalje, i kvaliteta života (fizičko zdravlje, psihičko zdravlje, socijalni odnosi, zadovoljstvo okolinom) majki djece sa PSA-om, u odnosu na majke djece tipičnog razvoja, je snižena. Sve to ukazuje na potrebu da podrška bude organizirana tako da osim podrške djeci, stručnjaci promišljaju kako pružiti i primjerenu podršku obitelji, koja je sada u Hrvatskoj ipak stavljena u drugi plan, poručila je profesorica Šimleša.
S obzirom na to da je cijeli skup primarno bio motiviran mentalnim zdravljem istraživača i njihovom dobrobiti, a da je to i tema ReMO projekta, zaključeno je i sljedeće – tijekom skupa i sudjelovanjem predstavnika Sveučilišta, HRZZ i MZO prepoznata je institucionalna podrška koja je važna za daljnju provedbu pripremljenih aktivnosti. A prva, najveća, kroz provođenje europskog upitnika o mentalnome zdravlju, krenuti će već u lipnju.
