Napravljeni su prvi koraci u brendiranju Sveučilišta u Splitu

U važnost brendiranja više nitko ne sumnja. Tema je na svjetskoj razini u znanstveni diskurs ušla sedamdesetih godina prošlog stoljeća, a zadnjih dvadeset, velika američka i europska sveučilišta vode otvorene bitke za svoje buduće studente. U Hrvatskoj je situacija nešto drukčija. Usprkos činjenici da pod svojim okriljem kriju najviše marketinških stručnjaka, javne visokoškolske institucije u Republici Hrvatskoj ne koriste dovoljno to znanje u svoju korist. Tek na ponekom sveučilištu postoji odjel marketinga, dok je većina temeljena samo na odnose s javnošću. Situacija s privatnim školama bitno je drukčija.

Brendiranje jednog sveučilišta sve je samo ne jednostavan proces. Dok naše visoko školstvo nailazi na financijske teškoće, obrazovanje je globalno postalo vrlo unosan posao, prvenstveno zato što svijest o školovanju kao ključnom potezu u životu svakog čovjeka nikada nije bila veća. Upravo ta razina svijesti rezultirala je gotovo morem kako javnih, tako i privatnih obrazovnih ustanova, gdje ove potonje vrlo uspješno u svojoj promociji ističu svoje komparativne prednosti u odnosu na javna sveučilišta.

Svjetska razina

Na svjetskoj razini, već godinama prvih pet mjesta na ljestvicama koje ocjenjuju ugled pojedinog sveučilišta zauzimaju: Harvard, Tehnološki institut u Massachusettsu, Oxford, Stanford i Cambridge. Iako interesa za studijske programe najpoznatijih svjetskih sveučilišta ne manjka, budžeti koje ona imaju u svrhu jačanja svog identiteta promocijom ili odnosima s javnošću dosežu nekoliko desetaka milijuna dolara po sveučilištu godišnje. Diploma velikih svjetskih sveučilišta ne otvara samo vrata poslodavaca, ona priča priču, a priču je cijelo vrijeme potrebno nadopunjavati i graditi.

Provedena istraživanja zadnjih godina upućuju na to da se kvalitetni studijski programi, opremljene učionice i radni prostori te pristupačni profesori podrazumijevaju. Ono što se od sveučilišta diljem svijeta danas traži je dodana vrijednost. Tako, na primjer, Sveučilište Indiana poručuje putem svih svojih komunikacijskih kanala da je njihov osnovni zadatak uspjeh svakog studenta i da svakom studentu pristupaju na njemu prilagođen način. Sveučilište Michigan, osim što naglašava brigu o studentima, jako drži do njihove angažiranosti u projektima koji imaju pozitivan utjecaj na lokalnu zajednicu, dok Sveučilište Reykjavik, uz kvalitetne studijske programe, ne propušta naglasiti zemljopisne ljepote i posebnosti Islanda kao mjesta studiranja.

Sveučilište u Splitu, svjesno situacije na području visokog školstva, pokrenulo je proces izrade novog vizualnog identiteta, odnosno prvog koraka u dugoročnom procesu upravljanja identitetom i pozicioniranja na hrvatskom, odnosno europskom tržištu obrazovanja.

Donijeti odluku o novom vizualnom identitetu obrazovne ustanove koja ima regionalnu snagu, zapošljava gotovo dvije tisuće ljudi, obrazuje dvadesetak tisuća studenata i baštini znanstveno i umjetničko bogatstvo istaknutih pojedinaca hrvatske povijesti, nije bilo lako.

S jedne strane očita je potreba za osuvremenjivanjem postojećeg znaka, no ostaje dilema treba li ga se u potpunosti odreći. Vođeni su dugi razgovori i istraživanja. Nema sumnje da poveznicu između Meštrovićeve Povijesti Hrvata i onoga što Sveučilište u Splitu jest i želi biti možemo naći. Čuvati hrvatsku povijest i kulturu na izvoru nacionalne pismenosti, baš poput ideje Meštrovićeve skulpture, dio je misije Splitskog sveučilišta. No, vizija Sveučilišta u Splitu nije samo biti baštinik.

Sveučilište je prirodno vezano za svoje okruženje i snažan utjecaj na njega ima more koje ga okružuje, mediteransko podneblje i kultura te velika pokretačka, intelektualna snaga njegovih znanstvenika koji teže biti u društvu najboljih. Istraživači koji streme znanstvenoj izvrsnosti, razvijaju inovacije, bave se temama održivosti, pokreću nacionalne i međunarodne suradnje i partnerstva, imaju akademski i društveni utjecaj te zagovaraju znanstvenoistraživačku čestitost, čine velik dio identiteta ustanove. Partnerstvo u alijansi Europskog sveučilišta mora i jedinstvena europska diploma strateška je odrednica Splitskog sveučilišta te velika prilika za studente, ali i zaposlenike Sveučilišta, koji imaju cijeli spektar mogućnosti za međunarodno obrazovanje i projektne suradnje.

Kultura sporta i zdravog života

Osim studijskih programa i međusveučilišnih partnerstva, Sveučilište njeguje kulturu sporta i zdravog života. Splitski studenti redovito odnose pobjede na međusveučilišnim sportskim natjecanjima, a snažno zajedništvo veže ih i izvan sportskih terena. Splitsko sveučilište ima ponajbolji studenski standard u državi i najmoderniji kampus u ovom dijelu Europe. U Splitu studenti žive u suvremeno opremljenim sobama s pogledom na more, a od studentskog doma do kampusa voze se direktnom autobusnom linijom. Sveučilište ima certifikat Healty Campus i veliku mrežu nastavnih baza, Sveučilišnu knjižnicu s raskošnim fundusom, Sveučilišnu galeriju bogatog kulturno-umjetničkog programa i naravno Split kao mjesto studiranja. Grad, koji voli svoje studente i koji je iz godine u godinu sve više u pravom smislu riječi grad po mjeri čovjeka, u ovom slučaju studenata. To je, ali i puno više, Sveučilište u Splitu, a novi vizualni identitet sve to treba komunicirati.

Na osnovi navedenog, Sveučilište je odlučilo dizajnerima dati potpunu slobodu. Ono je otvoreno za tri vrste rješenja;
– potpuno novi vizualni identitet koji nema uporište u postojećem,
– redizajn trenutnog loga,
– kompromisno rješenje koje bi obuhvaćalo i novo vizualno rješenje i postojeći logo koji bi bio osvježen, a koristio bi se isključivo u ceremonijalne svrhe rektora i uprave. Sveučilište natječaj provodi u suradnji s Hrvatskim dizajnerskim društvom dajući priliku svim zainteresiranim autorima da prijave svoje radove i na koncu odnesu pobjedu.

Kada Sveučilište u Splitu implementira svoj novi vizualni identitet i krene graditi svoju prepoznatljivost, tema koju će trebati otvoriti je integracija postojećih vizualnih identiteta fakultetskih sastavnica, odjela i sveučilišnih studija u identitet Sveučilišta. Ali o tome ćemo nekom drugom prilikom.

Također, nije naodmet spomenuti da pojedine zapadnoeuropske zemlje vrlo ozbiljno shvaćaju benefite od obrazovanja i razvoja obrazovne infrastrukture i u kontekstu populacijskih politika. Tako Švedska, Češka ili Velika Britanija već godinama ozbiljno pristupaju promociji svojih sveučilišta na ciljanim svjetskim tržištima i na taj način privlače u svoju zemlju najperspektivniji kadar od kojeg imaju višestruke koristi. Naravno, ta korist je obostrana. Neka i brendiranje Hrvatske kao privlačne destinacije europskim studentima postane barem tema za promišljanje.

Piše Željka Sijerak Radas