Najveći problem je čovjekovo djelovanje na morski okoliš

Podvodno-istraživački klub Sveučilišta u Splitu postoji i aktivno djeluje već deset godina, a nastao je kao inicijativa profesora i studenata Splitskog sveučilišta s jednom zajedničkom ljubavlju, onom prema moru, podmorju i ronjenju. PIK Sveučilišta prije svega pruža priliku splitskim studentima da se upoznaju s ronjenjem i morskim svijetom. Klub je sudjelovao u brojnim ekoakcijama čišćenja podmorja tijekom godina djelovanja. Više o PIK-u, njegovu nastanku, uspješnim akcijama, ali i planovima za budućnost kazala nam je Dora Rabadan, potpredsjednica PIK Sveučilišta u Splitu.

Kažite nam malo više o PIK-u, koliko ima članova, kada i kako je nastao?

– Upravu kluba su u početku činili profesori, a 2014/15. godine vodstvo kluba preuzimaju studenti, tada je klub i počeo djelovati u pravom smislu. Osmišljen je i realiziran jedan od naših najpoznatijih projekata “Tjedan otvorenih ventila” te smo pozvali sve studente i zaposlenike Sveučilišta da se okušaju u ronjenju. Danas je 54 aktivna člana u klubu te smo raznolika skupina entuzijasta.

Čime se sve bavite u PIK-u? Može li se priključiti bilo tko od studenata, postoje li kakvi preduvjeti?

– Nakon početnog upoznavanja s ronilačkim osnovama, studentima se omogućuje sudjelovanje u raznim stručnim i znanstvenim projektima kako bi primijenili svoja stečena znanja i vještine na svom studiju. Klub u suradnji s drugim ronilačkim centrima duž obale i otoka organizira treninge, usavršavanje i polaganje naprednih tečajeva ronjenja, istražuje antropogeni utjecaj na morske zajednice i staništa. U suradnji s profesorima i stručnjacima provodimo znanstvena istraživanja ribolovnih alata te ponašanje gospodarski važnih vrsta morskih organizama u doticaju s istima. Lokalne zajednice educiramo o utjecaju čovjeka na morski okoliš te održavamo razna predavanja i radionice. Za postati član našega kluba ne postoji prepreka, ako ste student ili zaposlenik Sveučilišta.

U klubu se aktivno bavite i zaštitom i očuvanjem mora, odnosno zaštitom podvodne prirodne i kulturne baštine?

– Ponosno možemo reći da smo sudjelovali u brojnim ekološkim akcijama čišćenja podmorja tijekom godina djelovanja, na takav način stječe se iskustvo rada pod vodom, te produbljuju svijest o zaštiti i očuvanju okoliša. Međutim, mi također pristupamo iz znanstvenog aspekta gdje studenti imaju priliku naučiti metode podvodnog istraživanja, kao što je vizualni cenzus, metoda kvadrata, linijskog transekta itd. Osim toga, upoznaju se i s biocenozama, nauče prepoznavati vrste, ponašanje vrsta u njihovu prirodnom okruženju, ponašanje morskih organizama u blizini ribolovnih alata ili za vrijeme djelovanja ribolovnih alata. Osim toga, studenti nauče pravilno uzorkovati organizme, biljni pokrov, te sediment. U zadnje dvije godine smo se odazvali na nekoliko poziva lokalnih zajednica da zabilježimo stanje morskog okoliša nakon nasipavanja ili izgradnje obale. Svojim radom pokušavamo ukazati javnosti i drugim ustanovama na važnost zaštite i očuvanja mora, odnosno zaštite podvodne prirodne i kulturne baštine mora kao jednog od glavnih izvora resursa. Također, aktivni su i projekti dizajniranja novih alata za ribolov komercijalno važnih vrsta i njihova implementacija u ribarstvu u svrhu zaštite juvenilnih i nedoraslih stadija organizama.

Ove godine ste bili i na obuci na otoku Visu?

– Tijekom petodnevnog boravka članovi su polagali tečajeve i radili na unaprjeđenju ronilačkih tehnika s vrhunskim instruktorom. Svaki dan se odradio trening kroz dva zarona, zatim prilikom izrona zapisuju se svi podaci zarona, uočeno stanje podmorja, popisuju se vrste, izračuni dekompresije i ostalo. Vis je zahvalan otok za sve ronioce, mnoštvo potopljenih olupina u Viškom arhipelagu sada je stanište brojnih morskih zajednica i organizama, što onda čini zarone jako zanimljivim i raznolikim.

Možete li izdvojiti neke od najvećih uspjeha, nešto na što ste najponosniji?

– Na nizu međunarodnih konferencija prezentiran je naš rad, a istraživanja provodimo duž Jadrana. Izdvojila bih doprinos očuvanju podmorja Makarske i Podgore, gdje smo došli na poziv lokalnog stanovništva, zabilježili stanje te objavili rezultate na našim stranicama, a to je zaintrigiralo medije, gostovali smo i u emisiji “Provjereno”, Dnevniku Nove TV, HRT-u itd..

Kako podignuti svijest građana o zaštiti našeg mora, ali i obale? Koji su najveći problemi s kojima se susrećete?

– Najveći problem s kojim se susrećemo već godinama je otpad, i čovjekovo djelovanje na morski okoliš. Ljudi nemaju svijest oko odlaganja otpada, naročito kada je riječ o moru i obali tijekom turističke sezone. To predstavlja jedan veliki pritisak na morski okoliš i podmorje, zbog razgradivosti, odnosno nerazgradivosti određenih materijala. Velik problem predstavlja i nekontroliran i prekomjeran turizam, a posebice nautički turizam zbog sidrenja i izletničkih brodova u područjima koja za to nisu predviđena.

Vaši planovi za budućnost?

– Želimo stvoriti mlade ljude koji će nakon završetka studija biti puni znanja i vještina, što će im omogućiti lakše zaposlenje u struci. Trudimo se stvoriti mrežu suradnika s raznih institucija i tvrtki te tako doznati zahtjeve tržišta rada. Studenti s nama uče put od ideje do realizacije na način da su uključeni u proces pisanja projekata, apliciranja, organizacije, osmišljavanja eksperimenta, uzorkovanja, analize, obrade podataka te pisanje znanstvenog rada. Iz godine u godinu naši projekti postaju ozbiljniji te nam je cilj nastaviti pružati podršku studentima u izradi njihovih diplomskih radova na način da su uključeni u naša znanstvena istraživanja. U svakom slučaju mi mislimo globalno, a djelujemo lokalno.

Ovim putem pozivamo sve zainteresirane studente da nas kontaktiraju putem društvenih mreža (Instagram, Facebook).