Najveći izazov Arhitektonskoga fakulteta je reforma studija
Proteklo razdoblje na Arhitektonskome fakultetu je bilo vrlo plodonosno - provodio se 21 projekt, neki još uvijek traju, u tim projektima sudjelovalo je 40 istraživača, nastavnici su objavili 38 preglednih izvornih članaka, a Fakultet je dao brojne smjernice za razne programe među kojima se izdvaja onaj za projektiranje osnovnih škola u Republici Hrvatskoj
Svečanom sjednicom Fakultetskoga vijeća u velikoj predavaonici obnovljene i nedavno otvorene zgrade Arhitektonskoga, Građevinskoga i Geodetskoga fakulteta obilježena je 106. obljetnica Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. U povodu Dana fakulteta, u nazočnosti brojnih uzvanika svečano su dodijeljena priznanja zaposlenicima i nastavnicima te nagrade studentima za najbolje radove ostvarene na vježbovnim kolegijima u akademskim godinama 2021./2022., 2022./2023. i 2023./2024.
Na početku sjednice toplu dobrodošlicu uzvanicima iz javnoga života te članovima akademske zajednice uputio je dekan Arhitektonskoga fakulteta prof. dr. sc. Siniša Justić.
– Ovo je na neki način naš novi početak. U obnovljenim prostorima naša misija u sljedećem razdoblju je unaprjeđenje kvalitete ukupne djelatnosti Arhitektonskoga fakulteta. Brojni su izazovi pred nama – prelazak na novi model financiranja, realizacija institucijskih i istraživačkih projekata i najveći od svih, reforma nastavnih planova naših studija. Naša primarna zadaća je stvaranje poticajnoga okruženja u kojem će se, po najvećim standardima kvalitete na sveučilišnoj razini, odvijati istraživanja i komunikacija u području arhitekture, istaknuo je dekan Justić.
Svečana sjednica u povodu Dana Arhitektonskoga fakulteta zadnji puta je održana 2022. godine. Od tada do danas, zaposlenici i studenti su bili, prema riječima dekana Justića, na velikoj ekskurziji. Radili su dvije godine na privremenim lokacijama u uvjetima koji su testirali njihovu sposobnost i prilagodbu nastavnog procesa.
– Priznanja koja ćemo podijeliti našim studentima i nastavnicima potvrda su da smo u proteklome razdoblju ostvarili brojne iskorake i postignuća. Znanstvena istraživanja nastavnika obuhvaćala su širok spektar istraživačkih tema, među njima istraživački interes posebno zaokupljaju afirmacija, zaštita i prenamjena industrijskog nasljeđa u brojnim gradovima Hrvatske, doprinos promišljanju suvremenih arhitektonskih psihologija, ostvarenu su istraživanja eksperimentalne suvremene interpretacije uloge arhitekture, primjerice škola i javnih knjižnica. Nastavnici Arhitektonskoga fakulteta objavili su u proteklom razdoblju ukupno 38 preglednih izvornih znanstvenih članaka. Fakultetski znanstveni časopis „Prostor“ izlazio je redovito dva puta godišnje. Zavod za istraživanje, razvoj i inovacije Arhitektonskoga fakulteta bio jer potpora prijavi, koordiniranju i upravljanju europskim, nacionalnim, kompetitivnim i institucijskim projektima. Prethodnih pet godina proveden je 21 projekt, a neki su još uvijek u tijeku, istaknuo je dekan Siniša Justić.
Na projektima koji se bave temama kao što su Novi europski Bauhaus, razvoj studentske stručne prakse, istraživanje novih modela, metoda i učenja, projekti s naglaskom na zelenu tranziciju sudjelovalo je 40 istraživača. U protekle tri godine Fakultet je izradio smjernice za projektiranje osnovnih škola u Republici Hrvatskoj, za Program cjelovite obnove povijesne urbane cjeline Grada Zagreba, smjernice za energetsku obnovu zgrada, za Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima, te brojne druge programe. Nastavnici Arhitektonskoga fakulteta su bili vrlo aktivni u radu strukovnih organizacija s ciljem jačanja vidljivosti fakulteta i u inicijativama za unaprjeđenje statusa arhitekture, urbanizma i dizajna.
Na svečanoj sjednici nazočnima se obratio i rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić.
– Lijepo se vratiti na adresu Kačićeva 26 nakon gotove dvije godine izbivanja i boravka u zamjenskim prostorima. Ovo je novi list za Arhitektonski fakultet i novi iskorak za profesore i studente koji se ovdje obrazuju za stručnjake. Tradicija Fakulteta obilježena je stvaranjem, oblikovanjem, uređenjem ne samo prostora već i urbanih koncepcija. Tu se se obrazovale generacije stručnjaka, nastavnika i istraživača koji su značajno utjecali na arhitekturu i urbanizam u Republici Hrvatskoj, ali i šire. Arhitektonski fakultet Sveučilišta u Zagrebu dao je ključan doprinos u modernizaciji hrvatske arhitekture, afirmaciji urbanističkoga planiranja te u razvoju teorijske misli, zaštite baštine i povezivanju arhitektonske struke s drugim disciplinama. Upravo s ovoga Fakulteta su potekla neka od najvažnijih imena hrvatske arhitekture 20. i 21. stoljeća. O važnosti Arhitektonskoga fakulteta koji spaja umjetnost i tehničku preciznost svjedoči i njegova uloga u sveučilišnome razvoju. Studij Arhitekture i Studij dizajna Sveučilišta u Zagrebu baštine svoju stoljetnu tradiciju, uvijek s pogledom u budućnost, istaknuo je rektor Lakušić.
Čestitke u povodu 106. obljetnice rada i djelovanja nastavnicima i studentima Arhitektonskoga fakulteta uputio je i gradonačelnik Grada Zagreba Tomislav Tomašević.
– Golemi je doprinos Arhitektonskoga fakulteta u proteklih 106. godina ne samo Gradu Zagrebu nego i cijeloj našoj zemlji. Na Arhitektonskome fakultetu se obrazuju ljudi koji će raditi ne samo na oblikovanju zgrada nego i na oblikovanju grada. Dijalog Grada sa stručnjacima ovoga Fakulteta je vrlo bitan i nije slučajno što je moj zamjenik Luka Korlaet izvanredni profesor na ovom fakultetu. Upravo u ovoj velikoj dvorani smo se prvi put sreli na jednoj konferenciji 2019. godine. Dvije godine kasnije, odlučio sam da mi bude zamjenik, otkrio je gradonačelnik Tomašević kako se upoznao sa svojim zamjenikom, arhitektom Lukom Korlaetom.
Na svečanosti su se prigodnim govorima obratili akademik HAZU-a Velimir Neidhardt, ugledni arhitekt i dobitnik brojnih nagrada i priznanja u zemlji i inozemstvu, državni tajnik Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih prof. dr. sc. Nikola Mrvac, Bojan Linardić, ravnatelj Zavoda za prostorni razvoj u Ministarstvu prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine, Tomislav Petrinec, ravnatelj Uprave za zaštitu kulturne baštine Ministarstva kulture i medija i prof. art. Tomislav Vlainić, izvanredni profesor na Studiju dizajna Arhitektonskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Nakon dvogodišnje cjelovite obnove poslije potresa, Arhitektonski fakultet vratio se na adresu Fra Andrije Kačića Miošića 26 i otvorio svoja vrata zainteresiranoj javnosti i budućim studentima na Danima otvorenih vrata od 17. do 20. lipnja, u sklopu kojih će se održati niz izložbi i popratnih događaja. Na 2., 3. i 4. katu u zgradi Fakulteta otvorena je izložba semestralnih radova studenata Af-a, a u prizemlju zgrade izložba aktivnosti Zavoda za istraživanje, razvoj i inovacije (ZIRI). Prvoga dana održan je program Aformiranje na kojemu su asistentice i asistenti Af-a održali kratka izlaganja. U prostorijama Studija dizajna, u Frankopanskoj 12 otvorena je izložba semestralnih radova studenata vizualnih komunikacija prijediplomskog studija dizajna (SD predavaonica VK) te izložba Novi europski Bauhaus i nove tehnologije / interijer + (Galerija SD). U sklopu Dana otvorenih vrata, za učenice i učenike srednjih škola organiziran je u srijedu vođeni obilazak zgrade Arhitektonskoga fakulteta u Kačićevoj i vođeni obilazak prostora Studija dizajna u Frankopanskoj 12.
