Najčešće pravopisne greške Hrvata u 2023. godini

Prethodne je godine Ispravi.me, poslužujući preko 600 tisuća korisnika, obradio 7,45 milijuna tekstova s ukupno 1,74 milijarde riječi, tj. u prosjeku 234 riječi po tekstu. Ako se to pretvori u radne sate, ispada da je automatskom provjerom pravopisa tih 7,3 milijuna kartica korisnicima ušteđeno 363 tisuće dana, tj. ukupno gotovo 1700 radnih godina, ako kao parametre uzmemo 20 kartica teksta na dan i osmosatno radno vrijeme.

Kao i godinu ranije, prema podacima koje daje Google Analytics, nešto više od 85 % korisnika dolazi iz Hrvatske, njih 7 % dolazi iz Bosne i Hercegovine, dok uslugu koristi i po 1 % korisnika iz Njemačke, Srbije, Austrije i Slovenije. Najviše je korisnika u dobnoj skupini od 25 do 35 godine (njih četvrtina), no ove godine najmanje je korisnika mlađih od 24 godine (tek 10 %).

Ukupno je sustav pronašao 4,86 milijuna različitih pogrešaka koje su se u tekstovima pojavile 30,32 milijuna puta, što znači da i dalje na svakih 60-ak ispravnih riječi dolazi jedna pogrešna.

Top-lista grešaka nije se značajno mijenjala u odnosu na posljednje godine: najčešće se griješi pišući “slijedeći” umjesto “sljedeći”, “riješenje” umjesto “rješenje”, “promjeniti” umjesto “promijeniti”, “mogučnost” umjesto “mogućnost”, “če” i “čemo” umjesto “će” i “ćemo”, “več” umjesto “već”. Vrlo često korisnici uopće ne koriste dijakritike, što ne bismo trebali smatrati pravopisnom pogreškom, nego pripisati želji za brzim pisanjem, posebno na pametnim telefonima. Zamjetno je i često pisanje riječi “svo” umjesto “sve”, “niko” umjesto “nitko”, “šta” umjesto “što”, “vjerovatno” umjesto “vjerojatno” ili “projekat” umjesto “projekt”. Pri vrhu je i pogrešno pisanje negacije pa tako “ne bi” postaje “nebi”, a “ne znam” postaje “neznam”. “Sa mnom” često postaje “samnom”. Očekivano, 10 % najčešćih pogrešnih riječi pojavljuje se u gotovo polovici svih pronađenih pogrešaka.

Analiza višegodišnjih zapisa o ispravcima koje korisnici izabiru od ponuđenih opcija (preko 33 milijuna pogrešaka i ispravaka) pokazala je sljedeće:

• 18,3 % svih pogrešaka posljedica je nekorištenja dijakritika,
• 7 % svih pogrešaka posljedica je pogrešnog pisanja “je” umjesto “ije”,
• 6,3 % svih pogrešaka posljedica je pogrešnog pisanja “č” umjesto “ć”,
• 5,4 % svih pogrešaka predstavlja pogrešno pisanje prijedloga “sa” umjesto “s” (za razliku od 0,4 % pogrešaka pisanja “s” umjesto “sa”),
• 5 % svih pogrešaka predstavlja pogrešno pisanje “ije” umjesto “je”,
• 3,4 % svih pogrešaka predstavlja pogrešno pisanje “ć” umjesto “č”.

Krajem prošle godine usluga je obogaćena novim funkcionalnostima, promijenjeno je sučelje za nuđenje ispravaka, a dio programskog koda na poslužiteljskoj strani napisan je iznova, čime je brzina odgovora utrostručena.

Uvedene su  i brojne nove funkcionalnosti o kojima više pročitajte OVDJE.

 

Ove godine FER-ov strojni provjernik pravopisa obilježava tridesetu obljetnicu postojanja usluge, koja je prve 22 godine živjela pod akronimom Hrvatskog akademskog spelling checkera – Haschecka (što se čita kao “Hašek”).

Od javne objave usluge 21. ožujka 1994. godine kad se ona koristila putem elektroničke pošte, preko uvođenja web-sučelja 2003. godine, Hašek je do danas obradio gotovo 63 milijuna tekstova s nešto više od 16 milijarda riječi, čime je, prema navedenim parametrima, korisnicima uštedio više od 15,5 tisuća radnih godina sričućeg čitanja teksta.