Na starim kartama nisu se prikazivali samo topografski podaci, već i čime se ljudi bave u tom prostoru

U Izložbenoj dvorani Državnog arhiva u Zadru otvorena je bila izložba „Descriptio Oeconomiae – prikazi gospodarskih sadržaja na novovjekovnim kartama“. S obzirom da se radi o originalima neprocjenjive vrijednosti, izložba je bila otvorena samo dva dana, kako bi ju mogli razgledati sudionici nacionalne konferencije stručnjaka geodetske struke u Zadru.

U pozdravnoj riječi okupljenima ravnatelj Državnog arhiva u Zadru doc. dr. sc. Ante Gverić istaknuo je kako se ustanova ovakvim događanjima, kao i digitalizacijom gradiva, koja će sljedeće godine donijeti prve vidljive rezultate, nastoji približiti javnosti, dok je o samoj izložbi govorio njezin autor, prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Josip Faričić.

– Od više stotina kartografskih jedinica u Kartografskoj zbirci Državnog arhiva i Katastarske zbirke Grimani odabrali smo 20 karata koje će vas svojom raznovrsnošću potaknuti da upoznate čime su se bavili vaši prethodnici. Najstarija karta, koja je datirana na 4. veljače 1610. godine, prikazuje Sutomišćicu na način da daje informacije  o tome čime se bave stanovnici, pa imamo prikaz ribolova, maslinarstva, prerade žita… Na takvoj karti ne prikazuje se samo ono što je standard na današnjim kartama, već možemo pratiti gospodarske djelatnosti onog vremena u primorskom dijelu Hrvatske, istaknuo je Faričić.

Stare geografske karte su dragocjeni izvor različitih prostornih podataka, a među njima i onih koji se odnose na gospodarska obilježja prikazanog prostora. Zrcale geografske spoznaje o prostoru prikazivanja, kartografske postupke i tehnike te namjeru njihova autora ili ustanova koje su potakle ili organizirale njihovu izradu. Mjernici su imali važnu ulogu te su nastojali pratiti trendove tadašnje kartografije, školujući se ili učeći izravno kroz kontakte s majstorima kartografije.  Među izloženim kartama ima onih koje se mogu smatrati katastarskim kartama, ali i tematskim ekonomskim prometnim, pomorskim…

– Na njima se može vidjeti koliko im je bilo važno imati precizan prikaz prostornih objekata, osobito onih bitnih za gospodarenje prirodnim resursima koji su bili na raspolaganju, za obrađivanje pašnjaka, melioraciju Vranskog jezera, prikaz tada najveće plantaže duhana na cijelom teritoriju Mletačke republike. Jedna od najdojmljivijih je karta Frane Zavorea, na kojoj je tehnikom povlačenja malih crta nastojao prikazati reljef paških solana, rekao je Faričić, zahvaljujući djelatnicima Državnog arhiva koji su pomogli u realizaciji izložbe, kao i ravnatelju Gveriću.

Domaćinima je na postavljenoj izložbi zahvalio zamjenik glavnog ravnatelja Državne geodetske uprave dipl. ing. geod. Antonio Šustić, koji je izrazio zadovoljstvo činjenicom da se na prikazanim kartama može vidjeti kako se kartografija razvijala do današnjih dana, u kojima se uglavnom barata digitalnim podacima.

Uz izložbu je objavljen prigodni katalog, s nekoliko prikaza izloženih karata u visokoj rezoluciji.