Muzička akademija proslavila 104. rođendan
Mi nismo industrija zabave, a svrha naših umjetničko-obrazovnih programa nije monetizacija ili dokoličarenje. Mi skrbimo o umjetničko-identitetskoj baštini svoje sredine te obrazujemo buduće stvaratelje njenih novih vrijednosti, poručio je dekan Igor Lešnik upozorivši još jednom na nedostatno financiranje rada Akademije
Svečanom sjednicu akademijskog Vijeća Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu obilježila je svoj Dan, svoju 104. obljetnicu rada u visokom školstvu te desetu obljetnicu djelovanja u prekrasnoj zgradi na adresi Trg Republike Hrvatske 12.
A u proteklih godinu dana, MUZA je ostvarila brojne projekte i aktivnosti. Uz više od 120 dolaznih i odlaznih međunarodnih mobilnosti studenata te nastavnog i nenastavnog osoblja, realizirali su više od 250 javnih događanja. Što je u prosjeku jedno svakog njihovog radnog dana, istaknuo je u svome govoru dekan MUZA-e, prof. art. Igor Lešnik:Kazavši kako umjetnici nemaju odgovore na sva pitanja koja postavljaju, oni ipak mogu svijet učiniti suosjećajnijim, ugodnijim i ljepšim mjestom za život:
– Naši obrazovni rezultati potvrđuju opravdanost ulaganja u našu djelatnost iako glazbeno crtovlje počinje ključevima i predznacima bez oznaka Eura ili Dolara. I mi želimo bogatije tehnološki naprednije društvo sa snažnim gospodarstvom. Međutim, mi nismo industrija zabave, a svrha naših umjetničko-obrazovnih programa nije monetizacija ili dokoličarenje. Mi skrbimo o umjetničko-identitetskoj baštini svoje sredine te obrazujemo buduće stvaratelje njenih novih vrijednosti!
Dotaknuo se Lešnik i vrlo izazovne financijske situacije u umjetničkome obrazovanju, pa je tako napomenuo kako Muzičkoj akademiji redovito sustavno financiranje pokriva samo 58% priznatih materijalnih troškova u četverogodišnjem razdoblju.
Upravljanje ovom akademijom, dodao je, znači bavljenje i svime što je potrebno da bi opstala:
– Nažalost, to manje ovisi o učenju, stvaranju i istraživanju dok sve vlastite prihode trošimo na dospjele mjesečne obveze nedovoljno ulažući u razvoj, usavršavanja i nagrade zaposlenika, stipendije studenata i slično, zaključio je dekan Lešnik apeliravši donošenje sustavnijeg i kvalitetnijeg financiranja rada MUZA-e.
Parafrazirao je i glasovitu Einsteinovu formulu, primijetivši da je, shodno dosadašnjoj praksi, formula održivost javnog visokog umjetničkog učilišta jednaka umnošku političke volje i kvadrata prihvaćenih specifičnosti područja.
Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Stjepan Lakušić naveo je kako je Muzička akademija tijekom svog stoljetnog djelovanja izrasla u umjetnički svjetionik izvrsnosti, kreativnosti i predanosti u svijetu glazbe te je oduvijek bila utočište za one koji sanjaju u melodijama, žive u harmoniji i teže virtuoznosti:
– Glazba kao univerzalni jezik ruši barijere i promiče razumijevanje te empatiju među različitim zajednicama te nas nadahnjuje da zajedno pridonosimo izgradnji boljeg društva. Uvjeren da sveučilišna zajednica zajedničkim zalaganjem može pomoći društvu u kojem djeluje i njegovu napretku, pozivam vas da nastavite osnaživati partnerski odnos i suradnju s umjetničkim institucijama u Europi i svijetu. Da svojim djelovanjem gradite mostove između različitih dijelova društva i potičete dijalog između različitih. Samo na taj način možemo izgraditi društvo koje cijeni različitosti i otporno je izazove, zaključio je rektor Lakušić.
Čestitarim se na svečanoj sjednici pridružio i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević, rekavši da je Gradu na veliku čast što u njemu djeluje stoljetna ustanova kao što je Muzička akademija:
– Smatram da kultura i umjetnost su ne samo ključni za identitet i za tradiciju, i za raznolikost našeg društva, nego su isto tako ključni za društveni rad. U tome smislu, Muzička akademija kroz generacije vrlo uspješnih glazbenika daje veliki doprinos.
Tomašević je rekao da je svjestan problema oko održavanja zgrade te pravnih sporova i repova koji se vuku već čitao desetljeće, te je obećao da će dati sve od sebe kako bi se ti sporovi riješili, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i mladih. Sve ne bi li se MUZA mogla baviti onime što joj je posao i poslanje, a ne da moraju svakodnevno razmišljati hoće li ih netko ovršiti.
Nakon uvodnih govora i osvrta na dosadašnje postojanje Akademije, pozornicu su preuzeli oni koju Muzičku akademiju grade i žive – mladi studenti, umjetnici i njihovi mentori, profesori, s nadahnutim glazbenim izvedbama.
Potom su podijeljene nagrade studentima i zaposlenicima.
Glavna godišnja pojedinačna nagrada studentima Muzičke akademije za 2024. godinu je Dekanova nagrada. I ove godine dodijeljene su tri – Lovri Stipčeviću, Robertu Hrenu i Benjaminu Pölheu.
Posebno priznanje uprave Muzičke akademije za 2024. dodijeljeno je grupi studenata na čelu s vanjskom suradnicom Brigitom Vilč za realizaciju projekta MUZIKA U KLINIKE.
Dekanova priznanja zaposlenicima, koja uključuju i novčanu nagradu u iznosu od tisuću eura uručena si; za nenastavno osoblje Dragi Nemetu i za nastavno osoblje redovitoj profesorici u trajnom izboru Ljerki Očić.
Posebno dekanovo priznanje umirovljenim nastavnicima za 2024. godinu dodijeljena je prof. art. Jakši Zlataru.
Nova opera združenog umjetničkog područja
Među brojnim događanjima koji čekaju Muzičku akademiju ove godine, najavljena je manifestacija Rođendan umjetnosti, ovog petka 17. siječnja, zatim Dan otvorenih vrata kao cjelodnevno događanje 25. siječnja te nova dugogodišnja suradnja pet sastavnica Sveučilišta – operni projekt Jeanna Philippea Rameaua „Hipolit i Aricija“ što će biti prva izvedba ove, svojedobno revolucionarne opere u Hrvatskoj. S premijerom 11. travnja ove godine.
