Mladi silno žele pomagati drugima!

Kada je Agencija za znanost i visoko obrazovanje objavila popis najpopularnijih studijskih programa, odnosno fakulteta koje su ovogodišnji maturanti prijavili za ispite državne mature, malotko je ostao iznenađen činjenicom da se tradicionalno, na prvom se mjestu, našao studij Logopedije zagrebačkog Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta.

„Popularnost“ nekog studija određuje se omjernom prvih izbora i upisne kvote. Ona kod Logopedije iznosi tek 50 studenata, a čak je 278 maturanta Logopediju označilo kao prvi izbor.

Dekana ERF-a izv. prof. dr. sc. Ante Bilić Prcić priznanje da mu godi taj podatak, no dodaje i da su druga dva studijska programa – Rehabilitacija i Socijalna pedagogija – među najpoželjnijima za maturante. Ovo su „slatke brige“ za svakog dekana, jer su znak da će popuniti upisne kvote. Isto tako, vrlo mali broj studenata napusti studije ERF-a, pa zbog toga imaju i visok omjer između upisanih i završenih studenata u jednoj generaciji. Ovaj fakultet, smješten u Kampusu Borongaj, završava preko 95% upisane generacije.

– Zasluge za takav rejting pripadaju svima podjednako. Teško je u ovom slučaju procijeniti čiji je doprinos veći. Zapravo, cijeli naš studij je izgrađen od „kotačića„ koji uzajamno djeluju i proizvode veliku snagu. Svi naši nastavnici, stručni suradnici, vanjski suradnici, asistenti i mentori koje angažiramo u izvođenu nastave značajno doprinose kvaliteti naših studijskih programa, ali uspjeh dugujemo i onima koji ne sudjeluju u nastavnom procesu, a značajno doprinose kvaliteti. Radi se o nenastavnom osoblju o kojem, mada se ne može izmjeriti, ovisi cijeli sustav. Možete imati vrhunske nastavnike, ali ako student ima probleme u studentskoj referadi, on će češće između sebe dijeliti neugodna iskustva iz referade nego pozitivna  o nekom vrhunskom predavanju. Mislim da smo postigli to da naši studenti više pričaju između sebe o dobrim predavanjima, vježbama i drugim oblicima nastave nego o problemima s pomoćnim osobljem koje su sastavni dio njihovog života tijekom studija.

POSLJEDICE PANDEMIJE PRATIT ĆE NAS GODINAMA

Jesu li onda takvi trendovi očekivani, da mlade nakon stresnih pandemijskih godina, zanimaju struke koje se izravno bave mentalnim zdravljem? Dekan ERF-a nam govori da ovaj „trend“ popularnosti njegov fakultet prati zadnjih petnaestak godina, pa onda to više nije trend nego očekivano stanje. Što se same pandemije tiče, tek su kratko bili u online modu i nastavi na daljinu. Zbog toga smatra da koronavirus nije utjecao na događanja na Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu:

– To se nažalost ne bi moglo reći za društvo u cjelini. Posljedice pandemije ćemo trpjeti godinama i ako ne budemo spremni suočiti se s njima, a očekivati je da će se pojaviti, bit ćemo u problemima, jasan je Bilić Prcić.

Danas, a poglavito nakon dvije pandemijske godine, svi segmenti društva prepoznaju stručnjake ERF-a kao one koji mogu ponuditi kvalitetna rješenje za situacije kada je potrebna pomoć. Uz „standardne teškoće“ s kojima se ERF-ovci bave i koji su poznati od davnina, pojavljuje se posljednjih godina i jedna kategorija onih za koje sustav ne nudi pomoć. S obzirom na to da znanstvenici s ERF-a prate događanja u društvu, prate gibanja u okolnim zemljama, mogu procijeniti što će se kod nas relativno brzo dogoditi, oni nude i praktična rješenja. Bilo da pomažu onima koji su suočeni s problemima ili pripremaju društvo za nadolazeće probleme.

– Ovdje mislim na onu kategoriju ljudi na koje je tranzicija iz socijalističkog društva u ovo današnje ostavila duboki trag. Isto tako, nije samo tranzicija društva kriva za današnje stanje, jer mi još uvijek trpimo posljedice Domovinskog rata, velikog vala otpuštanja radnika i propadanja privrednih giganata te propasti poljoprivredne proizvodnje. Sve to zajedno generiralo je niz problema s kojima smo danas suočeni, a na koje naši stručnjaci mogu ponuditi dobra rješenja i pomoć, objašnjava za Universitas dekan Bilić Prcić.

Kome više treba pomoći – djeci i mladima, ili njihovim roditeljima, nastavnicima, znanstvenicima? Praktički cijelome društvu. I svjesni su toga na ERF-u. Svaka spomenuta kategorija je nečim pogođena. A društvo, nažalost, ne reagira na probleme koji su detektirani. Zapravo, kad poraste broj onih kojima je pomoć potrebna, primjećuje naš sugovornik, onda se ide s vatrogasnim mjerama.

– To nije dobar put. Imam osjećaj kao da nas oni koji odlučuju ne čuju ili ne žele čuti!

Primjetan je zadnjih godina porast logopedskih teškoća kod djece. Što pokazuju istraživanja, pitamo dekana Bilića Prcića, je li zaista došlo do porasta tog broja ili je jednostavno struka uspješnija u detektiranju tih teškoća u ranoj fazi odrastanja? Odgovara kako je ta tema danas vrlo aktualna, pa je javnost stvorila dojam kako se niti jedan problem u školskom sustavu ne može riješiti bez logopeda. Dekan ERF-a se slaže da je logopedska dijagnostika napredovala, ali  misli da je pojavnost problema u području logopedskog djelokruga rada dublja i slojevitija:

– Svakako da je trend rane dijagnostike i ranog tretmana povećao i broj onih kojima pomoć treba, ali ovako veliki broj djece s teškoćama u području logopedije nas je iznenadio. Očekivali smo probleme, ali ne u ovoliko velikom broju. Što je uzrok tome ne možemo odmah odgovoriti, ali se nadam da ćemo  sljedećih nekoliko godina uspjeti rasvijetliti što se to događa i zbog čega se to događa.

NEKOMPLETIRANE STRUČNE SLUŽBE

Nije tajna, jer brojni prosvjetari na to upozoravaju već godinama, kako mnoge škole, unatoč propisanom pedagoškom standardu, i dalje nemaju kompletirane stručne službe. Iz primjera vlastite djece znam da je, čak i u Zagrebu, dobiti logopeda gotovo pa nemoguća misija. Situacija u manjim ruralnim sredinama sigurno je puno gora.

Bilić Prcić zna za taj problem, ali i on postavlja pitanja – a zašto nisu kompletirane stručne službe? Jednostavno zato, kaže, što naše društvo već godinama teži polovičnim rješenjima u svemu. Ne postoji djelokrug rada niti jednog stručnog suradnika u procesu odgoja i obrazovanja koji može biti univerzalan:

– Ne možete u jednom stručnjaku dobiti četiri stručnjaka.  U  jednoj osobi imati i logopeda i pedagoga i psihologa, edukacijskog rehabilitatora, socijalnog pedagoga. Zbilja se događa da u školama radi jedan od ovih stručnjaka i sustav kaže da je to dovoljno. Jednostavno ste zadovoljili formu jer imate zaposlenog stručnog suradnika, a praktički ste s tim jednim zapošljavanjem popunili samo 20 posto potrebe. Što je s onih 80 posto nepokrivenih, naglašava Bilić Prcić.

Zabrinjava ga što na spomenuta upozorenja prosvjetara nitko ne  ne reagira. Stoga se boji trenutka kada će za deset, petnaest godina svo to zanemarivanje potreba sustava doći na naplatu. I to po višestruko većim cijenama koje nadmašuju trošak zapošljavanja odnosno kompletiranja stručnih timova u sastavu odgoja i obrazovanja.

Tješi nas činjenica da će Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu i tada sa svojim stručnjacima znati odgovoriti na te izazove.

---

Jasmina Ivšac Pavliša, izvanredna profesorica Odsjeka za logopediju:

Posao lopopeda slovi kao zapošljivo zanimanje

Svaki student koji pokuša upisati studij prolazi kroz provjeru jezično-govorno-glasovnog statusa, uživo, pred dvočlanim povjerenstvom. Kao članovi povjerenstva, od studenata često čujemo da logopedija predstavlja interdisciplinarno područje u kojem se susreću različite znanosti. Logopedija jest interdisciplinarna znanost u kojoj se isprepliću znanja iz društvenih, biomedicinskih i tehničkih znanosti.  Pregledom plana i programa prijediplomskog studija logopedije vidljiv je niz predmeta koji pripadaju različitim znanstvenim područjima: Osnove humane genetike, Funkcionalna anatomija i fiziologija, Psihologija, Temelji hrvatskoga jezika, Interpersonalna komunikacija, Fonetika, Osnove neurologije.

Studenti često navode da ih osim interdisciplinarnosti  privlači i komponenta socijalne komunikacije i znanja i vještina kojima bi mogli pomoći širokoj skupini korisnika. Osim atraktivnosti područja, zanimanje logoped slovi kao lako zapošljivo zanimanje što studenti smatraju važnim pri odabiru budućega studija. U prilog zapošljivosti logopeda idu podatci HKO portala (12/2019)  prema kojima potražnja za zanimanjem logoped značajno raste. Osim studija logopedije pri Edukacijsko-rehabilitacijskom fakultetu, studij logopedije djeluje i na Sveučilištu u Rijeci što povećava broj upisnih mjesta na razini Hrvatske.  Logopedi pružaju usluge procjene i podrške osobama svih životnih dobi s poremećajima komunikacije, jezika, govora, glasa, slušanja te poremećajima gutanja i hranjenja. Populacija kojoj je potrebna logopedska podrška sve je brojnija. Istraživanja su pokazala da je broj korisnika logopedskih usluga danas tri puta veći nego što je bio prije dva desetljeća.

Studentice ERF-a pokrenule prvi logopedski podcast u Hrvatskoj i regiji