Mlade generacije su žrtve krize vrijednosti u društvu

Na novoobnovljenom Učiteljskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu održana je godišnja skupština Akademije odgojno-obrazovnih znanosti Hrvatske. Središnja tema tog skupa, koji okuplja vodeće hrvatske znanstvenike i stručnjake koji se bave istraživanjem i razvojem odgoja i obrazovanja bila je “Kako razumjeti, odgajati i obrazovati pripadnike generacije Z i Alfa?”

Na panelu, koji je moderirao prof.dr.sc. Božo Skoko, prorektor Sveučilišta Algebra Bernays i dopredsjednik Akademije, govorili su: prof.dr.sc. Josipa Mihić s Odsjeka za poremećaje u ponašanju Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr.sc. Igor Kanižaj, potpredsjednik Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu (DKMK) i redoviti profesor na studiju komunikologije Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof.dr.sc. Velimir Srića, profesor emeritus Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, konzultant na području menadžmenta, leadershipa i informacijskih tehnologija te autor stotinjak znanstvenih i stručnih knjiga te prof. dr. sc. Nenad Judaš, profesor na Kemijskom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i popularizator znanosti.

Eksperti su raspravljali o tome na koji način odrastanje uz ekrane ove generacije čini drukčijima, kako utječu na njihovo mentalno zdravlje i sposobnosti, kako se roditelji, učitelji i nastavnici mogu i trebaju nositi s time, kako im zadržati koncentraciju i motivirati na čitanje, učenje, igru u prirodi te kako im prilagoditi obrazovni sustav u budućnosti… Ukazali su na činjenicu kako istraživanja pokazuju da su nove generacije sve nesretnije i depresivnije, na što utječe njihovo odrastanje u globalnoj nesigurnosti i beznađu zbog čega žurno treba vratiti vrijednosti u društvo, jer je upravo kriza vrijednosti uzrok svih izazova s kojima se mladi susreću od ovisnosti u digitalnom svijetu do vršnjačkog nasilja.

Sudionici su se složili kako je za generaciju Z (rođenu između 1995. i 2010.) nužna prilagodba obrazovnog sustava digitalnoj eri, uključujući učinkovitu integraciju tehnologije u nastavu, ali i borba s distrakcijama digitalnog svijeta. Dodali su kako je iznimno važna podrška mentalnom zdravlju mladih, jer je Z generacija izložena većem stresu i anksioznosti zbog suvremenih izazova. Neophodno je i razvijanje kritičkog mišljenja, budući da su izloženi nametanju trendova, ali i jačanje sposobnosti rješavanja složenih problema jer su informacije široko dostupne, ali je kvaliteta i pouzdanost često varijabilna. Budući da se dobar dio tih generacija već nalazi na tržištu rada, njihova priprema za sve izazovnije tržište zahtijeva fleksibilnost, cjeloživotno učenje i interdisciplinarnost.

Za generaciju Alfa (rođenu nakon 2010. godine) nužno je pak osiguravanje ravnoteže između digitalnog i stvarnog svijeta u obrazovanju, kako bi se razvile socijalne i emocionalne vještine koje tehnologija sama ne može pružiti. Neophodna je i prilagodba obrazovnih sadržaja i metoda novim tehnologijama poput umjetne inteligencije, virtualne i proširene stvarnosti, kako bi učenje bilo interaktivnije i prilagođeno individualnim potrebama. A obje generacije zahtijevaju fleksibilan, individualiziran i tehnološki potpomognut pristup obrazovanju, ali i jasan fokus na emocionalni razvoj i mentalno zdravlje. Izazov je ujedno i edukacija nastavnika i stvaranje obrazovnih sustava koji mogu pratiti brzinu društvenih i tehnoloških promjena.

Tijekom radnog djela skupštine izvješće o radu podnio je predsjednik Akademije prof. dr. sc. Ante Rončević, a tajnica Akademije dr.sc. Biljana Vranković predstavila je novoprimljene članove Akademije. To su: prof. dr. sc. Jadranka Lasić-Lazić, prof. dr. sc. Mihaela Banek Zorica, prof. dr. sc. Iva Rosanda Žigo, doc. dr. sc. Vesna Vučemilović, prof. dr. sc. Blaženka Filipan Žignić, prof. dr. sc. Marko Badrić i doc. dr. sc. Dubravka Spevec, kao redoviti članovi te doc. dr. sc. Biljana Marković i dr. sc. Ivan Ivić, kao suradni članovi.