Milanović: Država treba bolje financirati zagrebačko sveučilište

Hrvatska nije siromašna država niti je Zagreb siromašan grad. Naše su mogućnosti značajno veće. I zato naše najveće sveučilište zaslužuje od države više ulaganja, više novca.

Poručio je to Predsjednik Republike Zoran Milanović na svečanom obilježavanju tradicionalnog Dana Sveučilišta u Zagrebu / Dies academicus 2021 / u Hrvatskom narodnom kazalištu Zagreb. Pred okupljenim dekanima sve 34 sastavnice sveučilišta, pred rektorom Damirom Borasom, ali i resornim ministrom Radovanom Fuchsom, izaslanikom predsjednika Hrvatskoga sabora akademikom Željkom Reinerom, novoizabranom predsjednicom Rektorskoga zbora Republike Hrvatske Snježanom Prijić Samaržija…

Predsjednik Milanović s ponosom je istaknuo kako je i sam bivši student zagrebačkog sveučilišta, zbog čega je na dodatno školovanje u inozemstvo svojevremeno išao bez ikakvih kompleksa, odnosno s istom razinom znanja kao i njegovi kolege, vršnjaci iz drugih europskih država. No, za tim europskim sveučilištima, naše najveće i najstarije, Sveučilište u Zagrebu, zaostaje po pitanju ulaganja odnosno izdvajanja države u njen rad.

– Sve se svodi na novac. A novca je premalo. I ovo je poziv izvršnoj, zakonodavnoj vlasti da popravi ono što nisu popravile prijašnje vlade, uključujući i moju. Bilo nam je tada financijski jako teško, ali opet o tome nismo govorili, pravili smo se da toga nema.

DJETINJASTA ŠTEDNJA

Zagrebačko sveučilište ima više od 70 tisuća studenata, dodao je Milanović, u akademskom statusu 7000 ljudi, a proračun od nekih 310 milijuna eura. Za usporedbu, jedno norveško sveučilište, s upola manje studenata i osoba u akademskom statusu, ima proračun od milijardu eura. Dakle, zaključuje predsjednik Milanović, Sveučilište u Zagrebu trebalo bi raspolagati s barem dvostruko više sredstava:

– Međutim, zašto se spram ulaganja u zagrebačko sveučilište ništa ne mijenja, ne znam. Hrvatska trenutno nabavlja moderne vojne zrakoplove, koji nam trebaju, da se ne bismo krivo razumjeli. Ali je zato novac koji se daje najvećem hrvatskom sveučilištu i dalje ispod hrvatskih mogućnosti. To su brojke, činjenice, i ako sam u njihovoj interpretaciji pogriješio, neka me netko ispravi. Ali nisam pogriješio. To je naprosto premalo. Bez novca nema znanja. Razlike u Europi su sve veće i mi se moramo boriti za sebe. Biti sebični, ako baš hoćete, fokusirani na sebe. To nam može dati znanje. I zato hrvatskim sveučilištima treba više novca. Jer brojke koje imamo govore da se na nekim stvarima nepotrebno, čak i djetinjasto štedi. To treba promijeniti!

Rektor Sveučilišta u Zagrebu prof. dr. sc. Damir Boras na svečanoj je sjednici u HNK-u dodijelio 23 počasna zvanja i titule professor emeritus umirovljenim profesorima Sveučilišta u Zagrebu, zatim nagrade „Fran Bošnjaković“, „Andrija Mohorovičić“, „Andrija Štampar“ i “Ars summa Universitatis” za godinu 2021. te medalje Sveučilišta u Zagrebu.

Dobitnik zlatne počasne medalje Sveučilišta u Zagrebu je uzoriti kardinal Josip Bozanić, Veliki kancelar Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i nadbiskup metropolit Zagrebačke nadbiskupije. Kardinal Bozanić primio je ovu zlatnu medalju za izniman doprinos u promicanju teoloških znanosti i afirmaciji hrvatskoga identiteta te hrvatske kulturne baštine na Sveučilištu u Zagrebu.

POPIS SVIH DOBITNIKA NAGRADA I PRIZNANJA

Prije toga, u svome je govoru na početku ove 353. akademske godine rektor Boras objasnio kako o važnosti Sveučilišta u Zagrebu najbolje govore podaci Državnoga zavoda za statistiku iz posljednjeg izvješća za 2019. godinu. Naime, od 33 704 studenta koji su završili sveučilišni ili stručni studij na svim javnim i privatnim visokim učilištima u Hrvatskoj, njih je 12 440 ili 36.9% bilo sa Sveučilišta u Zagrebu. Od 680 doktoranada koji su stekli doktorat znanosti, njih je 476 ili 70% ostvarilo to na Sveučilištu u Zagrebu. Od 8 227 nastavnika i suradnika u nastavi zaposlenih prema ekvivalentu punoga radnoga vremena na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj u akademskoj godini 2019./2020., njih je 5 571 ili 67.7% bilo sa Sveučilišta u Zagrebu. Uz te podatke, naglasio bih da čak dvije trećine akademskog osoblja na Sveučilištu u Zagrebu imaju doktorat znanosti. Ti podaci jasno govore o vrijednosti i veličini i važnosti Sveučilišta u Zagrebu u hrvatskomu obrazovanju i visokoškolskomu sustavu.

NAJVAŽNIJE JE ULAGANJE U LJUDSKI KAPITAL

Među hrvatskim sveučilištima, a prema najnovijim rang-listama, Sveučilište u Zagrebu danas prednjači na Šangajskoj listi (ARWU – Academic Ranking of World Universities), QS svjetskoj listi sveučilišta (QS World Universities Ranking), rang-listi Centra za rangiranje sveučilišta u svijetu (CWUR – Center for World University Rankings), Leidenskoj listi (CTWS), listi Scimago i na ranglisti Webometrics svjetskih sveučilišta, dok je na listi Times Higher Education izjednačeno sa Sveučilištem u Splitu.

– Nažalost, kao institucija, zajedno s nekim drugim sveučilištima u Hrvatskoj, nismo uvijek imali primjerenu podršku državnih tijela. Podsjećam da smo se uspješno odupirali usvajanju zakona o znanosti i visokom obrazovanju kojim bi se smanjila autonomija sveučilišta i financiranje sveučilišnih djelatnosti.

Također, zajedno s nekim drugim sveučilištima, nismo prihvatili za Sveučilište nepovoljne programske ugovore koji su, između ostaloga, mogli dovesti do financijske krize na nekim našim sastavnicama. Zalagali smo se za veće financiranje istraživanja i razvoja, što je nakon tri godine stagnacije na oko 0.86% BDP-a, u 2018. povećano na 0.97% BDP-a, a u 2019. godini na 1.11% BDP-a, ali još uvijek daleko nedovoljno u odnosu na europski prosjek od 2.11% BDP-a u 2019. godini. Kao da se ne čuju dobro riječi koje je izgovorio guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić prije četiri godine: „Hrvatska je jedna od zemalja s najmanjim ulaganjima u istraživanje i razvoj te najslabijim inovacijskim sustavom, što uvelike utječe na konkurentnost. Najvažnija su, dakle, ulaganja u ljudski kapital te u istraživanja i razvoj. Nažalost, na rad sveučilišta utječu i nedostaci i nelogičnosti novoga Kolektivnog ugovora za znanost i visoko obrazovanje, koji treba poboljšati i koji je potpisan a da ni Rektorski zbor ni Sveučilište u Zagrebu nisu promatrani kao relevantna strana za savjetovanje, upozorio je zagrebački rektor.

CIJELI GOVOR REKTORA DAMIRA BORASA

Predsjednica Rektorskoga zbora Republike Hrvatske prof. dr. sc. Snježana Prijić Samaržija, rektorica Sveučilišta u Rijeci, podsjetila je da je zagrebačko sveučilište Alma mater svim ostalim sveučilištima u Hrvatskoj.

– Tradicija Sveučilišta u Zagrebu je sjajna i obvezujuća. U prigodi obilježavanja ove velike obljetnice želim zato iskazati duboku zahvalnost i poštovanje. Naš svijet znanosti i visokog obrazovanja istovremeno je i osobito plemenit i osobito zahtjevan. Plemenit, jer ga pokreće intrinzična motivacija za razumijevanjem. Zahtjevan, jer traži naporan rad da se postigne to razumijevanje. Upravo zato silno je važno našem sustavu dati mjesto u društvu koje zaslužuje. Gubljenje vjere u vladavinu zasluga i rada kojem svjedočimo je porazno i moramo se zapitati možemo li to promijeniti.   

U umjetničkom dijelu programa svečane sjednice Senata u povodu Dana Sveučilišta u Zagrebu sudjelovao je glumac Joško Ševo te Komorni zbor Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

Uoči svečane sjednice u HNK-u, sveučilišno je izaslanstvo na groblju Mirogoju položilo vijence i odalo počast preminulim profesorima i studentima Sveučilišta u Zagrebu.

Kao što je poznato, diplomom rimskoga cara i ugarsko-hrvatskoga kralja Leopolda I. dana 23. rujna 1669. priznati su status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj Isusovačkoj akademiji (Academia Zagrabiensis) u slobodnom kraljevskom gradu Zagrebu, što je prihvaćeno na saboru Hrvatskoga kraljevstva dana 3. studenoga 1671. Stoga Sveučilište u Zagrebu godinu 1669. prihvaća kao godinu svoga utemeljenja, a 3. studenoga obilježava svoj Dan Sveučilišta (Dies academicus).