Mentalno zdravlje studenata je (sigurno) narušeno!

Istraživanje o prevalenciji anksioznosti, depresije i sindroma izgaranja studenata veterine na Veterinarskom fakultetu Svečilišta a u Zagrebu čiji je koordinator izv. prof. dr. sc. Dean Konjević dio je multicentričnog istraživanja koje se ove akademske godine provodi u suradnji četiri visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj (Medicinski fakultet u Zagrebu, voditelj: dr. sc. Ivan, Padjen, Veterinarski fakultet u Zagrebu, voditelj: izv. prof. dr. sc. Dean Konjević, Medicinski fakultet u Osijeku, voditelj: izv. prof. dr. sc. Vesna Ilakovac i Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo u Osijeku, voditelj: doc. dr. sc. Ivana Škrlec) i jedne u Bosni i Hercegovini (Medicinski fakultet u Mostaru, voditelj: doc. dr. sc. Ivona Čarapina Zovko).

Glavni cilj istraživanja je procijeniti i usporediti mentalno zdravlje studenata na spomenutim fakultetima. U istraživanjima se nastoji poslati standardizirane upitnike studentima, a koji su primjenjivani i u drugim istraživanjima u svijetu. Kako je riječ o nekoliko različitih istraživanja, ona će obuhvatiti od tek jednog dijela, do gotovo svih studenata.

Primjenom ovih upitnika rezultati istraživanja bit će u najvećoj mjeri usporedivi s drugim sličnim istraživanjima u svijetu te će time dati odgovor na pitanje u kojoj mjeri studenti naših medicinskih studija pate od najčešćih mentalnih poremećaja – anksioznosti i depresije.

STIGMATIZACIJA U ZAČARANOME KRUGU

Pandemija bolesti COVID-19 je prema istraživanjima u svijetu izuzetno narušila mentalno zdravlje studenata medicine za koje se od prije zna da predstavljaju izuzetno osjetljivu skupinu mladih ljudi. Procjenjuje se da je njihovo mentalno zdravlje lošije od onoga zabilježenog u općoj populaciji što se najvećim dijelom pripisuje zahtjevnim akademskim kurikulumima, objašnjava za Universitas portal izv. prof. dr. sc. Dean Konjević, prodekan za znanost, poslijediplomske studije i cjeloživotno učenje zagrebačke Veterine:

–  Uz fizičke i mentalne zahtjeve, ne treba zanemariti i manjak spavanja, visoka radna opterećenja i kliničke rotacije koje svakako doprinose većem riziku za razvoj depresije i anksioznosti u usporedbi sa studentima drugih studija. Procjenjuje se da u svijetu svaki treći student medicine pati od anksioznosti što je znatno veća prevalencija od one zabilježene u općoj populaciji. Depresija je također čest mentalni poremećaj i posve očekivano zabilježene su i više stope samoubojstava i primjene lijekova. Zanimljivo je naglasiti da premda studenti medicine imaju bolji pristup medicinskoj skrbi, izgledi da će potražiti pomoć su manji nego u općoj populaciji. To se najčešće objašnjava mogućom stigmatizacijom i takav začarani krug u konačnici samo povećava kako broj simptoma tako i njihovu težinu, kao i primjenu neprikladnih mehanizama za nošenje s narušenim mentalnim zdravljem, kao što je primjerice konzumacija alkohola, duhanskih proizvoda i rizično ponašanje.

U Hrvatskoj nisu do sada, na ovom nivou, broju i interdisciplinarnosti, rađena istraživanja kojima se procjenjuje učestalost anksioznosti, depresije i sindroma izgaranja kod studenta veterine i radi se o prvom takvom istraživanju kod nas. Međutim, temeljem dosadašnjih istraživanja provedenih u veterinarskoj populaciji može se reći da je mentalno zdravlje veterinara u svijetu značajno narušeno.

Emocionalni teret veterinara sličan je ili čak veći od onoga koji doživljavaju liječnici.

– Procjenjuje se da se veterinari suočavaju sa smrću čak pet puta češće nego liječnici, što ostavlja kratkoročne i dugoročne emocionalne posljedice na mentalno zdravlje. U SAD-u je stopa samoubojstva muških veterinara  2,1 puta veća, a ženskih čak 3,5 puta veća u odnosu na opću populaciju, upozorava Konjević.

FENOMEN VARALICE

Mentalno zdravlje studenta veterine procjenjivat će se temeljem upitnika u tri navrata. U prvom se dijelu mjeri sindrom izgaranja  i ovaj je upitnik u papirnatom obliku već dan studentima treće i šeste godine. U drugom dijelu istraživanja mjerit će se anksioznost i depresija pomoću on-line upitnika koji će temeljem službenih adresa biti poslan svim studentima veterine i drugih dodiplomskih studija. Ono što je osobitost istraživanja je da će se moći identificirati i kvantificirati pretkazivači narušenog mentalnog zdravlja od socio-ekonomskih do odnosa s nastavnim osobljem, nastavnog programa, socijalne podrške i drugih čimbenika koji su od strane studenata identificirani kao značajni. Treći dio uključivat će mjerenje osobina ličnosti i fenomena varalice, govori nam doc. dr. sc. Ivana Škrlec s osječkog Fakulteta za dentalnu medicinu i zdravstvo:

– Naime, dosadašnja istraživanja upućuju da postoje određene osobine ličnosti za koje se zna da povećavaju rizik od mentalnih poremećaja i koji su relativno česti kod studenata medicine. Osobita pozornost posvećena je fenomenu varalice za koji se inicijalno smatralo da pogađa mlade žene, međutim danas se zna da je prisutan i kod muškaraca, govori nam  Osobe koje  pate od njega usprkos postignutim uspjesima smatraju da su do ciljeva došle slučajno i osjećaju se kao varalice u sredini u kojoj se nalaze i strahuju da će biti razotkriveni. On-line nastava zasigurno nije pridonijela smanjivanju prevalencije ovoga fenomena.

Kako su veterina kao i medicina doživjele su tzv. feminizaciju struke i povećan udio žena na studiju, očekuje se da će prevalencija ovog kompleksnog fenomena tijekom pandemije bolesti COVID-19 biti izrazito visoka.

Pilot istraživanje provela je doc. dr. sc. Vedrana Ivić na Medicinskom fakultetu u Osijeku na studentima prve godine dodiplomskog studija medicine 2020. godine i rezultati su potvrdili da najmanje trećina studenata pokazuje znakove umjerene do teške anksioznosti ili depresije i dobiveni rezultati su u skladu s istraživanjima provedenim u svijetu.

Razlike se mogu očekivati spram čimbenika rizika za narušeno mentalno zdravlje koji mogu imati drugačije obrasce. 

Veterinarski fakultet je putem svog Ureda za razvoj karijere, akademsko i psihološko savjetovanje omogućio psihološko savjetovanje od strane prof. pedagogije Ive Lehunšek Panić, jer je potreba za psihološkom pomoći studenata već ranije prepoznata.

Ovim multicentričnim istraživanjem će se precizno identificirati, kvantificirati i usporediti čimbenici rizika kod relativno homogene skupine studenata zdravstvenih struka čime će se pružiti mogućnost izrade preventivnih programa za mentalno zdravlje unutar visokoškolskih institucija koji će odgovarati potrebama studenta. Pored toga, na temelju istraživanja bit će moguće preventivno djelovati na čimbenike koji budu ocijenjeni kao posebice značajni za studente.

– Smatramo kako će rezultati ovoga istraživanja olakšati studentima studiranje, te učiniti Fakultete ugodnijom sredinom, poručuje Konjević.

VAŽNOST MENTALNOG ZDRAVLJA

Osobitost ovog istraživanja je i personalizirani upitnik u kojem se pored pitanja nalaze i fotografije koje su načinili studenti tijekom pandemije bolesti COVID-19. Fotografije su nastale kao odgovor na pitanje „Što vam najviše nedostaje tijekom pandemije bolesti COVID-19?“ i predstavljaju kratak trenutak doživljaja pandemije koji razbija monotoniju istraživanja, a ujedno podsjeća kako je znanost neprecizna u mjerenju doživljaja svijeta.

Konačno, jedan od ciljeva istraživanja jest i podizanje svjesnosti o važnosti mentalnog zdravlja kod mladih ljudi jer neki od njih teško prepoznaju vlastite tegobe i kasno traže pomoć:

– Osvještavanje o narušenom mentalnom zdravlju trebalo bi biti praćeno i osvještavanjem o sreći i zadovoljstvu u životu. Stoga je suradnji navedenih visokoškolskih institucija istraživanju prethodila on-line izložba fotografija Krume Ivanovskog na temu „Kako biti hepi“ koja se nalazi na mrežnim stranicama Gradske i sveučilišne knjižnice u Osijeku. Svaka fotografija praćena je opisima rezultata znanstvenih istraživanja koja su nastojala kvantificirati i univerzalno definirati sreću od mladosti do starije dobi ali usprkos znanstvenim nastojanjima put do sreće ipak svatko sam sebi gradi na njemu svojstven način, zaključuje prodekan VEF-a Dean Konjević.