Međunarodni je dan materinskog jezika

Svjesna uloge materinskog jezika u razvoju komunikacijskih vještina i oblikovanju svijesti i kretivnosti, Organizacija za obrazovanje, znanost i kulturu pri Ujedinjenim narodima (UNESCO) donijela je 1999. godine odluku o proglašenju 21. veljače Međunarodnim danom materinskoga jezika. S ciljem promicanja jezične raznolikosti i višejezičnog obrazovanja, UNESCO želi podsjetiti da jezici nisu samo vitalan dio civilizacijskog kulturnog naslijeđa, već i nezamjenjivi izraz ljudske kreativnosti i veličanstvene različitosti.

Prema “Atlasu svjetskih jezika kojima prijeti nestanak” dominantni jezici poput engleskog, francuskog, španjolskog, ruskog i kineskog sve brže i više potiskuju manjinske jezike. Jezična raznolikost neodvojiva je od biološke raznolikosti, pa je gubitak samo jednog jezika gubitak za ukupni životni potencijal na zemlji, navodi UNESCO, ističući svoju presudnu ulogu u promicanju normativnih i provedbenih strategija i aktivnosti u očuvanju jezika.

Hrvatski je jezik južnoslavenski jezik iz baltoslavenske grane indoeuropske jezične porodice. Ta se jezična porodica nekoć prostirala od sjevera Indije do zapada Europe. Slavenski se jezici dijele na istočnoslavenske, zapadnoslavenske i južnoslavenske. Danas slavenskim jezicima govori više od 280 milijuna govornika, a slavenska je skupina peta po veličini jezična skupina na svijetu. Slavenski su se jezici razvili iz praslavenskoga jezika, koji nema pisanih spomenika, ali se može rekonstruirati na temelju jezičnih značajka današnjih slavenskih jezika.

Južnoslavenskim jezicima uz hrvatski pripadaju i bošnjački (koji Bošnjaci nazivaju bosanskim), bugarski, crnogorski, makedonski, slovenski, srpski i staroslavenski jezik. Staroslavenski jezik bio je knjiški jezik. Danas se intenzivno proučava, a središnja ustanova za proučavanje toga jezika jest Staroslavenski institut u Zagrebu.

Izvori: Skole.hr  Jezik.hr