Međunarodni interdisciplinarni skup “HumANimal: Life, Mind, and the Challenge of AI”

Suncem obasjani Split, na vrhuncu turističke sezone, okupio je svjetski poznata imena iz kognitivne znanosti i filozofije uma – na skupu pod naslovom “HumANimal: Life, Mind, and the Challenge of AI”.

Riječ je o međunarodnom interdisciplinarnom skupu u suorganizaciji Hrvatskog filozofskog društva (Sekcije za filozofiju uma i kognitivnu znanost) i Mediteranskog instituta za istraživanje života (MedILS), koji je održan od 26. do 27. srpnja 2024. godine u prostorijama Instituta.

Cilj skupa bilo je kritičko promišljanje post-humanističkih scenarija koji ne bi zanemarili pred-humanističke aspekte i faze čovjeka kao bića čija umnost počinje daleko prije nego što je sebe (samo)proglasio homo sapiens sapiensom. Potonje, naime, otvara širok spektar poticajnih pitanja i problema, u rasponu od animalnog do artificijelnog, s velikim nizom teorijskih implikacija i izazova kako za filozofiju uma i kognitivnu znanost, tako i za ostale discipline koje se bave tzv. »socio-kulturnim ponašanjem« čovjeka.

Simpozij je otvorio prof. Zdravko Radman (Sveučilište u Zagrebu), predsjednik Organizacijskog odbora, koji je svojim izlaganjem u kratkim crtama predstavio međupovezanost glavnih koncepata, ideja i teorija koji zajedno čine glavnu temu ovogodišnjeg skupa.

Radman je tako, primjerice, kritički razlučio razne zablude i pogrešna tumačenja u pokušajima definiranja uma kao centralnog mjesta spora u okviru filozofije uma. Pritom je poseban naglasak stavio na sličnosti i razlike između ljudskih i ne-ljudskih životinja, kao i na recentne rasprave koje u fokus stavljaju mogućnosti i granice istraživanja životinjskog (i biljnog) uma i spoznaje (engl. animal mind and cognition).

U dva dana intenzivnog rada, koji je bio popraćen zanimljivim i živim raspravama, u okviru programa održana su sljedeća izlaganja: Lambros Malafouris (Sveučilište u Oxfordu), »People Are STRANGE«; Max Velmans (Goldsmith’s, Sveučilište u Londonu), »How Consciousness Relates to Material Forms«; Thomas Fuchs (Sveučilište u Heidelbergu), »Conviviality as the Basis of Ecological Ethics«; Julian D. Kiverstein (Sveučilište u Amsterdamu), »The Sentience-Sapience Problem«; Carlo Salzani (Sveučilište u Innsbrucku), »Tentacular Logocentrism: Octopus Minds and Human Imagination«; Ian Robertson (Sveučilište u Woolongongu), »That Which We Share: How Can Intellectualism Deal with Non-Human Animals?«; Walter Veit (Sveučilište u Readingu), »From Animal to AI Consciousness«; Shaun Gallagher (Sveučilište u Memphisu/Sveučilište u Woolongongu), »The Zero-Intelligence Agent: Artificial or Animal?«; Jean-Michel Roy (Ecole Polytechnique/CNRS), »Artificializing Embodied Skill«; Alva Noë (Sveučilište u Kaliforniji, Berkeley), »Rage Against the Machine«.

Njihova su izlaganja otvorila brojna važna pitanja. Među ostalim, mnogo se raspravljalo o problemu uma i tijela, panpsihizmu, panprotopsihizmu i kozmopsihizmu, dualizmu, monizmu, fizikalizmu, naturalizmu i relacionizmu, te raznim drugim pretpostavkama o prirodi svijesti, spoznaji uma i tijela – što je u konačnici imalo i nezanemarivih implikacija za ljudski odnos prema Drugom (engl. Other, Otherness).

Nakon završne rasprave, uslijedio je svečani koncert solo-gitaristice Silvije Escamilla Jiménez, čime je ovaj simpozij, koji je Split na dva dana učinio malim centrom susreta renomiranih stručnjaka i znanstvenika – priveden kraju u optimističnom tonu. A time je ujedno nagoviješteno i nestrpljivo iščekivanje nadolazećih istraživanja iz područja filozofije uma i kognitivne znanosti koja će pokušati dati odgovore na ovdje otvorena pitanja.

Za Akademski.hr napisao i fotografirao: Jan Defrančeski