Međunarodna konferencija Atlas: Modernitet i odgovornost
U prostorima Hotela Dubrovnik i Zmajske dvorane u Kuli nad Kamenitim vratima, sjedištu Družbe „Braća Hrvatskoga Zmaja” održana je I. međunarodna konferencija Atlas: Modernitet i odgovornost, u organizaciji Udruge za projektne aktivnosti studenata Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu „Studia Croatica”
U Hotelu Dubrovnik i Zmajskoj dvorani u Kuli održana je prva po redu konferencija u organizaciji Udruge za projektne aktivnosti studenata Fakulteta hrvatskih studija „Studia Croatica”, međunarodnog karaktera Atlas: Modernitet i odgovornost. Izlaganja su na hrvatskom i engleskom jeziku održali domaći i strani znanstvenici, poduzetnici i javni akteri. Izlaganja predavača tematski su se doticala predviđenih tematskih cjelina konferencije:
- Rizika i odgovornosti u suvremenom svijetu;
- Opasnosti i rizika tehnološkog razvoja;
- Odgovornosti u tržišnom djelovanju;
- Opasnosti, rizika i odgovornosti u pitanju održavanja hrvatske kulturne unikatnosti.
Prvo predavanje na temu „Strah od osude i gubitak odgovornosti odrasle osobe” održao je prof. emer. dr. sc. Frank Furedi, renomirani sociolog sa Sveučilišta Kent u Velikoj Britaniji. Profesor Furedi stručnjak je svjetskog glasa kada je u pitanju promišljanje o kulturi straha i averziji prema riziku u suvremenom društvu.
ODGOVORNOST I DIGITALIZACIJA – SUVREMENOST AI PITANJA
Veliki interes pobudila je aktualna tema AI – odgovorni razvoj. U sklopu okruglog stola o temi su raspravljali Aco Momčilović, suosnivač Global AI Ethics Instituta, izv. prof. dr. sc. Riccardo Campa sa Sveučilišta u Krakowu te izv. prof. dr. sc. Sandro Skansi s Fakulteta hrvatskih studija. Zaključno predavanje o AI-u održala je saborska zastupnica Marija Selak Raspudić.
Valja istaknuti i popodnevni dio programa prvog dana koji je održan u Zmajskoj dvorani, a otvoren je predavanjem doc. dr. sc. Ivana Perkova i Petra Šarića na temu „Opstojnost hrvatske kulture u globaliziranom svijetu”. Značajnost etičkih aspekata transhumanizma i umjetne inteligencije prikazala je doc. dr. sc. Ivana Greguric.
TRANSHUMANIZAM, INFORMACIJSKO DRUŠTVO I HRVATSKA KULTURA
Tijekom drugog dana konferencije zapažena izlaganja o transhumanizmu, točnije njegovim rizicima, ali i prilikama održao je Riccardo Campa, kao i Elisabeth Stockinger s ETH Zürich, koja je govorila o „Društvenim medijima i pristranosti informacija”. Konferenciju je zatvorio prof. dr. sc. Mario Grčević s Fakulteta hrvatskih studija, temom „Hrvatski jezik i nacionalna sigurnost Republike Hrvatske”.
O motivaciji i provedbi I. međunarodne konferencije razgovarali smo s članovima organizacijskog odbora, Matijom Čehom i Petrom Šarićem.
– Mislim da možemo sa zadovoljavajućom dozom sigurnosti utvrditi da je konferencija bila veliki uspjeh. Strani izlagači koji su nas posjetili imali su puno riječi hvale za atmosferu koju smo upriličili. Hvalili su pluralnost misli koja je bila prisutna, ističući zanimljivu kombinaciju različitih perspektiva. Ova konferencija bila je tek spajanje inicijalne karike u lancu kojim je vezana „kanta koju zabacujemo u nepresušni bunar ideala i ideja”, poručuje Petar Šarić.
Ispred Organizacijskog odbora konferencije istupio je i Matija Čeh te pohvalio rad članova odbora, kao i važnost iskustva, prakse za buduća konferencijska planiranja.
– Stranim izlagačima je isprva trebalo objasniti da, iako je Fakultet hrvatskih studija glavni pokrovitelj međunarodne konferencije, inicijativa i sama organizacija bili su isključivo u domeni studenata. Projekt „Atlas” još je daleko od svog završetka, postavljeni su temelji, a granica je visoko podignuta. Ono što će biti važno u daljnjem periodu, smatra Matija Čeh, jesu ambiciozni studenti kojima će se pružiti prilika za sudjelovanje u razvoju i obogaćivanju projekta.
Realizaciju ovog konferencijskog skupa pohvalili su i izlagači, među njima i doc. dr. sc. Ivan Perkov, koji smatra da su studenti napravili posao kojeg se ne bi postidjeli ni iskusni organizatori događanja.
– Tematika konferencije bila je postavljena vrlo široko, a ideja je bila analizirati goruće probleme današnjega društva, od odnosa prema znanosti do odnosa prema razvoju umjetne inteligencije i transhumanizmu. Dio konferencije na hrvatskom jeziku imao je izražen hrvatski identitetski pečat i mislim da su te dvije, naoko suprotstavljene tendencije konferencije, uspješno objedinjene, zaključuje profesor Perkov.
Ovu su konferenciju kroz pokroviteljstvo podržali Fakultet hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu, Studentski centar Sveučilišta u Zagrebu, Družba „Braća Hrvatskoga Zmaja” i Studentski zbor Fakulteta hrvatskih studija.
