Mediteran iz znanstvene perspektive

Na otoku Visu održana je treća međunarodna znanstvena konferencija “Mediterranean Island Conference (MIC – Vis, 2020)”, koju su zajednički organizirali Institut društvenih znanosti “Ivo Pilar” i Sveučilište VERN’, uz suorganizatorstvo Znanstvenog vijeća za antropologijska istraživanja Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti te Euro-Mediterranean Academic Network (EMAN), a pod pokroviteljstvom Grada Visa i uz potporu predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića.

Sukladno epidemiološkim mjerama, ovogodišnja konferencija održala se prema posebnom hibridnom modelu, pa je na konferenciji fizički prisustvovalo i na njoj izlagalo oko 50 znanstvenika i stručnjaka, dok su preostali sudionici svoje istraživačke radove predstavili u online sesijama.

Na konferenciju je pristiglo ukupno više od 100 znanstvenih radova. Izlaganja je kroz panel-diskusije i samostalne prezentacije održalo više od 100 znanstvenika i stručnjaka iz 20 zemalja, a ovogodišnji plenarni govornik konferencije bio je prof. Charles Farrugia, profesor na Fakultetu medijskih znanosti Sveučilišta Malta.

Cilj konferencije MIC – Vis bio je poticati razmjenu mišljenja, dijaloga i primjenjivih znanstvenih istraživanja radi pronalaženja rješenja za održivi razvoj mediteranskih otoka, i to u 18 tematskih cjelina: arhitektura, demografija, geografija, javni servisi, kultura i tradicija, mediji i komunikacija, migracije, obnovljivi izvori energije, obrazovanje, održivi razvoj, podmorje i biologija, poljoprivreda i ribarstvo, posao i gospodarstvo, povijest, sigurnost, sport, turizam te umjetnost i književnost. Dr. Dionigi Albera, direktor francuskog Instituta za etnologiju Mediterana, istaknuo je da su nam “prethodna dva izdanja ove konferencije pokazala da je multidisciplinarno izučavanje društvenih i gospodarskih tema koje se tiču Mediterana i predlaganje održivih rješenja od krucijalne važnosti za ovu regiju”.

U okviru svečanog otvaranja konferencije otvorena je i međunarodna izložba najboljih studentskih fotografija na temu “Ljudi i Mediteran” te su dodijeljene nagrade najboljim autorima.

---

RINO MEDIĆ, KOORDINATOR KONFERENCIJE: Otočna konferencija suživjela se s otokom

Ovo je već treće izdanje viške međunarodne konferencije na temu Mediterana i otoka. Jeste li zadovoljni razvojem simpozija i kakvi su učinci prethodnih? Imaju li nadležni sluha za izrečeno i napisano?

– Kada smo prije pet godina započeli s pripremom prve konferencije MIC – Vis, 2016, nismo ni slutili da bi ona mogla postići ovakav učinak. Prvom konferencijom bili smo zadovoljni, druga je nadmašila sva očekivanja, dok je treća, s obzirom na sve okolnosti, bila pravi mali pothvat. Do sada je na tri konferencije MIC – Vis sudjelovalo preko 350 sudionika iz više od 30 zemalja iz cijelog svijeta. Tako su, osim sudionika iz Hrvatske, na konferenciji bili prisutni i sudionici iz Europe, Afrike, Sjeverne i Južne Amerike te Azije. S obzirom na navedeno, mislimo da smo u potpunosti opravdali naziv međunarodna konferencija. Također, s obzirom na raznolik spektar radova prezentiranih na konferenciji, vjerujemo da smo postigli i interdisciplinarnost, kojoj težimo kako bi se prostor Mediterana sagledao iz više područja te kako bi se dobila jasnija i potpunija slika o izazovima i perspektivama ovoga područja. Cilj je konferencije otvoriti prostor za razmjenu ideja, mišljenja i rasprava o Mediteranu i mediteranskim otocima prezentacijom i publikacijom radova te otvorenim raspravama. Osim toga, ideja je konferencije pozicionirati Vis kao relevantnu lokaciju na kojoj se raspravlja o budućnosti i perspektivama razvoja ne samo otoka, nego cjelokupnog prostora Mediterana. Mislim da smo u tome zasad uspjeli. Reakcije javnosti su pozitivne, a potpora koju dobivamo od lokalnih i državnih institucija govori nam da idemo u dobrom smjeru.

Konferencija se, možda i simbolično, održava na jednom od naših najudaljenijih otoka. Kako biste opisali odnos konferencije i lokalne zajednice i otočana?

– Konferencija od samog početka nastoji uspostaviti partnerski, čak bi se moglo reći i prijateljski odnos s lokalnom zajednicom. Cilj konferencije nije doći na Vis, dovesti stotinjak ljudi koji će sami sebi biti svrha i koji će odraditi to što imaju u svojem mikrookruženju, te nakon toga napustiti otok a da ljudi na otoku nisu znali da se bilo što događa. Sama ideja konferencije od početka je bila inkorporirati je u prostor gdje se održava kako bi i lokalna zajednica osjetila koristi koje ona donosi. U tom smislu, organiziraju se razne aktivnosti i događaji kao dio društvenog i kulturnog programa konferencije čiji je cilj približiti konferenciju građanima i posjetiteljima Visa. Tako smo, na primjer, ove godine organizirali projekciju filma “Lavovi Visa”, koja je održana u predivnom ambijentu ljetnog kina “Vis”, gdje je ulaz bio otvoren kako za sudionike konferencije tako i za građane Visa i njihove goste. Tijekom proteklih konferencija smo u sklopu ovih aktivnosti organizirali koncert klape “Liket” na otvorenom te dvije izložbe fotografija. Svi su ovi događaji, osim za sudionike konferencije, bili otvoreni i za Višane i njihove goste. Kad je u pitanju suradnja s lokalnom zajednicom, posebno smo ponosni na suradnju sa Srednjom školom “Antun Matijašević Karamaneo”, koja nam u potpunosti osigurava usluge cateringa za potrebe konferencije. U sklopu toga profesori i učenici škole sudjeluju u pripremi i posluživanju hrane za domjenak na svečanom otvaranju, kao i za svečanu večeru konferencije. Želja nam je da lokalna zajednica “osjeti” konferenciju te da se cjelokupni događaj uklopi u prostor gdje se ona održava. U sklopu ovoga želim naglasiti da nam je izuzetno bitna podrška Grada Visa, koji je već treći put pokrovitelj konferencije. Ovom prilikom želim još jedanput zahvaliti gradonačelniku Visa, gospodinu Ivi Radici, te dogradonačelnici, gospođi Antoniji Runje, kao i ostalim djelatnicima Grada Visa koji nas podržavaju od samog početka. Njihova pomoć i podrška u organizaciji konferencije od iznimne nam je važnosti.

Koje su teme dominirale na trećem izdanju konferencije i koja biste izlaganja izdvojili kao posebno vrijedna i zanimljiva?

– Kao što sam već naglasio, konferencija je interdisciplinarna te pokriva 18 područja, od ekonomije, turizma i održivog razvoja pa sve do umjetnosti, povijesti, književnosti i ostalih područja. Sva ova područja povezuje to da s različitih aspekata propituju područje Mediterana. Kao i prethodnih godina, i na ovogodišnjoj konferenciji imali smo čitav spektar radova iz različitih područja. Svi su radovi jako vrijedni za sebe te bi sada bilo malo nepravedno izdvojiti samo neke. Mogu reći da smo ove godine imali izvrsno plenarno izlaganje prof. Charlesa Farugie sa Sveučilišta u Malti pod nazivom “Mediterranean Voices: Exploration and Eternalisation”. Naravno, s obzirom na cjelokupnu situaciju, i ovo je izlaganje organizirano online prezentacijom. Od ostalih izlaganja ove smo godine imali izvrsna izlaganja iz područja obnovljivih izvora energije, medija i komunikacija, umjetnosti i literature te demografije i geografije. Svi ovi radovi pridonijeli su kvaliteti konferencije, a vjerujemo da će pridonijeti i kvaliteti zbornika koji upravo pripremamo.

Ovo je jedna od rijetkih konferencija u doba pandemije koja nije otkazana. Kako ste se suočili s novim organizacijskim izazovima?

– Kao i većini ostalih organizatora sličnih događaja, i nama je ove godine organizacija konferencije predstavljala veliki izazov s obzirom na trenutnu pandemiju u kojoj se svi zajedno nalazimo. Neizvjesnost koja je vladala dovela nas je do toga da je bilo teško planirati konferenciju, kao i sve popratne događaje. U jednom trenutku donijeli smo odluku da idemo u organizaciju konferencije te da ćemo je odgoditi samo u slučaju da se u tom trenutku fizički ne bude moglo doći na Vis zbog mjera. Naravno, cjelokupni program konferencije prilagodili smo trenutnoj situaciji, tako da smo ove godine prvi put osigurali mogućnost online prezentiranja radova za sve one sudionike koji iz razloga uzrokovanih pandemijom nisu mogli sudjelovati fizički. Na ovaj smo način većini stranih sudionika omogućili prezentiranje njihovih radova, kao i praćenje svih ostalih prezentacija, te je od ukupno 100 izlaganja pola bilo online. Posebno bih istaknuo doprinos kolegica iz užeg tima programsko-organizacijskog odbora, bez čije upornosti i vjere da to ipak možemo ostvariti ovo ne bi bilo moguće. Također, na kraju moram priznati da smo imali i malo sreće jer se termin konferencije poklopio s periodom u kojem su brojke zaraze koronavirusom bile manje, a restrikcije za održavanje ovakvih i sličnih događaja slabije. No, sreća prati hrabre, a mi smo bili dovoljno hrabri.

Na konferenciju “Mediterranean Island Conference“ na otoku Visu pristiglo je više od 100 znanstvenih radova, a izlaganja je kroz panel-diskusije i samostalne prezentacije održalo više od 100 znanstvenika i stručnjaka iz 20 zemalja

– Konferencija MIC – Vis od samog je početka zamišljena kao događaj koji će se organizirati bijenalno, odnosno svake druge godine. Iako bi to operativno bilo moguće, nismo željeli organizirati konferenciju svake godine jer nam je bilo bitno da ne uđemo u hiperprodukciju. Želja nam je zadržati kvalitetu te je to glavni razlog zašto se konferencija održava svake dvije godine. Mislimo da smo do sada u tome uspjeli te planiramo i u idućem periodu zadržati postojeću dinamiku održavanja. Godine između svake konferencije rezervirane su za pripremu i produkciju Zbornika konferencije. Upravo sada su u tijeku pripreme Zbornika konferencije s MIC – Vis, 2020, čije je izdavanje predviđeno za travanj ove godine. Nakon promocije zbornika polako se okrećemo idućoj konferenciji te kreće priprema za održavanje MIC – Vis, 2022, u rujnu 2022. godine.