Mateo Marušić, predsjednik Hrvatskoga studentskog zbora o mjerama za pomoć studentima

Apeliramo i na jednaku mogućnost svim studentima za rad preko student-servisa, tako da se dotakne i Zakon o obavljanju studentskih poslova, a kako bi student koji ima materijalnu potrebu za radom jer se samostalno financira, mogao raditi …

Promjene u našoj svakodnevici koje je donijela pandemija koronavirusa nisu zaobišle nikoga, a unutar akademske zajednice posebno su ih osjetili studenti. S vremena na vrijeme mogli smo slušati o izazovima koji ih u ovoj izvanrednoj situaciji opterećuju – bilo da govorimo o provođenju digitalne nastave, polaganju kolokvija i ispita ili obrani završnih i diplomskih radova, no, tu su i pitanja studentskog standarda, odnosno smještaja u studentskim domovima, prehrane u studentskim restoranima, rada preko student-servisa i sl. Kako bismo iz prve ruke doznali što najviše opterećuje naše studente i na što bi trebalo postaviti fokus u olakšavanju njihovih problema, razgovarali smo s Mateom Marušićem, predsjednikom Hrvatskog studentskog zbora – krovnog studentskoga predstavničkog tijela u Republici Hrvatskoj.

RAZVOJ ONLINE NASTAVE

U redovitom ste kontaktu sa svim sveučilišnim studentskim zborovima, koji su pak u komunikaciji s predstavnicima sa svojih sastavnica, tako da vam je poznata slika na nacionalnoj i lokalnoj razini. Što vaši kolege ističu kao ono gdje su studenti najviše pogođeni u ovoj krizi i na koji ćete način kao HSZ ostvariti svoju ulogu u pružanju pomoći studentima?

– Studenti su ponajviše pogođeni nemogućnošću održavanja kontaktne nastave te nedostupnosti literature, a razina kvalitete provedbe online nastave na nekim fakultetima nije zadovoljavajuća. Isto tako, u materijalnom smislu – osobito u slučaju studenata koji si sami financiraju studij i život – osjetne su posljedice gubitka poslova koje su kolege obavljale putem student-servisa. Tu su i problemi polaganja ispita digitalnim putem, obrane radova te druge teškoće s kojima su naši kolege suočeni, a koje Hrvatski studentski zbor, kao njihov predstavnik, osluškuje i temeljem kojih se pristupilo sastavljanju paketa mjera, koje će biti upućene prema Vladi RH, s ciljem eventualnog dobivanja podrške za olakšavanje situacije hrvatskim studentima.

Ipak, postoje i pozitivni primjeri, kako fakulteta, tako i pojedinaca, koji su obrazovne standarde u smislu kvalitete postavili visoko. Prije nego se osvrnemo na vaše aktivnosti s ciljem umanjivanja prethodno spomenutih negativnih aspekata, postoje li neke pozitivne strane koje studenti ističu i s kojima su zadovoljni?

– Zasigurno da je studentski život usporen te pogođen s ovom pandemijom, zbog čega je praćenje online nastave iz vlastitog doma trenutno možda jedina preostala poveznica. Pozitivno je što su se neki profesori uistinu potrudili oko izvođenja predavanja – npr. omogućavanjem dodatnih sadržaja, inovativnijim pristupom, interakcijom sa studentima i sl. Generalno gledajući, odlična vijest je to što smo napokon doživjeli digitalno doba u obrazovanju, koje je na naše fakultete silom prilika (ali i srećom) došlo ranije nego što smo možda očekivali, što predstavlja ostvarenje nečeg za što smo se mi kao studentski predstavnici odavno zalagali. Pozitivna vijest je i umanjivanje troškova smještaja od strane većine Studentskih centara na iznos od sto kuna, onim studentima koji fizički nisu u studentskim domovima, a ipak su im ostale stvari u domskim sobama.

POTICANJE RADA

Upravo kako biste pomogli svojim kolegama u nošenju s ovom izazovnom situacijom, utvrdili ste niz mjera koje se odnose na pomoć studentima. Što biste u tome smislu istaknuli kao prioritetne i hitne mjere te na koji način možete osigurati njihovu realizaciju?

– Tijekom ovoga semestra, vjerojatno će dio studenata imati problema s ECTS bodovima pa će se time suočiti s restrikcijama koje im onemogućuju rad putem studentskog ugovora. Želimo apelirati na jednaku mogućnost svim studentima za rad preko student-servisa, tako da se dotakne i Zakon o obavljanju studentskih poslova, a kako bi student koji ima materijalnu potrebu za radom jer se samostalno financira, mogao raditi, što sada ili dogodine možda ne bi mogao ako nisu zadovoljene sve akademske obveze propisane Zakonom.

Apelirali bismo i na naknadu iz studentskog ugovora od 5,5 % koja ide za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, da taj trošak preuzme država, kao što je već urađeno na drugim područjima, a s ciljem olakšavanja gospodarstvu, odnosno vlasnicima tvrtki te kako bi se studenti, zbog manjih davanja od strane poslodavca, učinili atraktivnijom radnom snagom, što bi u nekim sektorima ubrzalo povratak gospodarstva na razdoblje prije krize.

Smjer u kojem definitivno moramo ići odnosi se na sam nastavni proces, u čemu bi – prije svega – osnovnu, odnosno obveznu literaturu iz svih kolegija trebalo učiniti digitalno dostupnom, kako bi studenti u ovim uvjetima lakše došli do materijala neophodnih za savladavanje gradiva i polaganje ispita. Na tragu toga, ali i u kontekstu provedbe online nastave, važne su i digitalne kompetencije nastavnoga osoblja, jer postoje slučajevi u kojima pojedini profesori ne uspijevaju doskočiti izazovima online okruženja, zbog čega bi eventualno rješenje moglo biti informatičko opismenjavanje i edukacija, a u budućnosti bi se isto moglo postaviti kao uvjet za napredovanje nastavnika u zvanju. S obzirom na nemogućnost provedbe laboratorijskih vježbi ili kliničke nastave za studente medicine (ali i druge kojima je takav oblik nastave neizmjerno važan), apeliramo na uvođenje dodatnog ili posebnog ispitnog roka, a kako bi se ova akademska godina generalno spasila, bilo bi dobro razmisliti i o njenom eventualnom produljenju.

Uz sve prethodno navedeno, tu su i pitanja studentskog standarda, poput omogućavanja svim studentima prava na raznovrsnu i zdravu prehranu te prilagodbu pravilnika, koji studentima trenutno onemogućuje iznošenje hrane iz studentskih restorana.

KONKRETNE AKCIJE

Od samih početaka ste kao HSZ uključeni u davanje doprinosa borbi protiv koronavirusa – u proteklom razdoblju kroz koordinaciju i izradu zaštitnih vizira, sada kroz mjere za pomoć studentima. Kakve dodatne aktivnosti planirate u skorijem vremenu?

-Naša inicijativa „Studenti pomažu“, zasigurno je preplavila cijelu Hrvatsku, a kroz nju smo dali svoj doprinos u nadvladavanju problema s nedostatkom zaštitne opreme za zdravstvene djelatnike, tako da smo koordinirali proizvodnju i isporuku oko deset tisuća zaštitnih vizira pa se nadamo da smo našim liječnicima i medicinskim sestrama barem malo olakšali ove teške dane.

U skorije vrijeme intenzivno ćemo pratiti razvoj online nastave, kao i samo donošenje odluka koje su usmjerene na visoko obrazovanje, a na njih ćemo utjecati onoliko koliko možemo i koliko se bude željelo čuti naš glas. U pripremi nam je i niz studentskih projekata, koji čekaju svjetlo dana sa završetkom ove pandemije, a intenzivno ćemo raditi i na promjeni pravilnika o subvencioniranoj studentskoj prehrani, kao i djelovati na polju razvoja Smart X-ice, koja bi trebala zamijeniti trenutnu X-icu te imati puno šire mogućnosti.

Radit ćemo i na dodatnoj međunarodnoj suradnji i emancipaciji hrvatskih studenata, čiji smo primjer krajem travnja trebali vidjeti na otoku Braču, gdje se trebalo održati zasjedanje skupštine Europskog studentskog zbora (European Student Union), koje je, zbog pandemije, naravno, odgođeno, a čijem se upriličenju radujemo u budućnosti.