Mandati koji oblikuju budućnost: novoizabrani dekani o ključnim izazovima i ciljevima

S početkom nove akademske godine, na trima sastavnicama Sveučilišta u Zagrebu – Kineziološkom fakultetu, Prirodoslovno-matematičkom fakultetu i Muzičkoj akademiji – započinje mandat novoizabranim dekanima koji donose različite vizije i prioritete usmjerene na unaprjeđenje kvalitete obrazovanja i akademskoga života. Pitali smo ih o ključnim temama koje planiraju adresirati tijekom svoga mandata, a među njihovim prioritetima ističu se razvoj sportskih znanosti, promicanje zdravoga načina života, jačanje STEM područja, kao i modernizacija nastavnih programa u skladu s potrebama tržišta rada. Također, naglašena je i važnost prilagodbe obrazovanja suvremenim izazovima, poticanja interdisciplinarne suradnje i međunarodne vidljivosti te osiguravanja dodatnih sredstava za umjetničko područje. Svaki od njih donosi specifičnu perspektivu i planove koji odražavaju jedinstvene potrebe njihovih sastavnica.

---

izv. prof. dr. sc. Tomislav Rupčić, Kineziološki fakultet

UNAPRJEĐENJE ZDRAVLJA KROZ SPORT I JAČANJE SURADNJE S GOSPODARSTVOM

Koje biste temeljne vrijednosti i načela željeli istaknuti u vođenju fakulteta u nadolazećem mandatu?

Akademska zajednica počiva na vrijednostima akademske slobode, otvorene razmjene ideja i zajedničkoga djelovanja, a upravo te vrijednosti smatram ključnima za uspješnu provedbu svoga programa rada. Kroz dosadašnje profesionalno iskustvo kontinuirano sam naglašavao važnost otvorenoga dijaloga kao temelja kvalitetne suradnje i održivoga razvoja. U tom smjeru planiram i dalje djelovati, uvjeren da se iskrenim i konstruktivnim razgovorom mogu prepoznati stvarne potrebe i izazovi te zajednički raditi na stalnom unaprjeđenju akademskoga i poslovnoga okruženja. U skladu s našom zajedničkom vizijom, prioritet će biti daljnje jačanje pozicije Fakulteta kao regionalnoga lidera, snažno uključenoga u europski prostor visokoga obrazovanja i znanstvenih istraživanja. Fokusirat ćemo se na razvoj inovativnih modela prijenosa znanja te na unapređenje svih segmenata primijenjene kineziologije.

Koje mjere planirate uvesti kako biste unaprijedili kvalitetu studija, studentski standard i podršku studentima?

U okviru nastavne djelatnosti, fokus će biti na unaprjeđenju kvalitete nastavnoga procesa i modernizaciju studijskih programa. Cilj je razviti visoko kvalitetne studijske programe koji su prepoznatljivi na nacionalnoj, ali i međunarodnoj razini. Realizacija ovoga cilja uključuje niz aktivnosti, među kojima se izdvaja revidiranje studijskih programa, unaprjeđenje nastavničkih kompetencija, povećanje međunarodne vidljivosti i prepoznatljivosti Fakulteta. Također ćemo se usmjeriti i na unaprjeđenje mobilnosti studenata i djelatnika, razvoj programa cjeloživotnoga obrazovanja, osnaživanje nastavničkih kapaciteta, ali i infrastrukturni razvoj kao i primjenu digitalnih platformi i razvoj multimedijskih sadržaja i e-učenja. U narednom mandatnom razdoblju nastavit će se s podrškom studentima u provođenju njihovih projekata u organizaciji studentskoga zbora ili drugih studentskih udruga ili organizacija. Poticat će se znanstvene, stručne, sportske, humanitarne ili zabavne aktivnosti koje već imaju značajnu tradiciju na našem Fakultetu. Osim potpore studentskim aktivnostima, namjera je uložiti i značajna sredstva u obnovu infrastrukture na Fakultetu koju koriste studenti s ciljem podizanja studentskoga standarda.

S obzirom na društvene, demografske i gospodarske promjene, kako vidite ulogu svog fakulteta u širem kontekstu društva i znanosti?

U vođenju Kineziološkoga fakulteta u nadolazećem mandatu vodit ću se vrijednostima i ciljevima koji proizlaze iz misije i vizije fakulteta, s posebnim naglaskom na doprinos u području kvalitete života i zdravlja građana kroz obrazovanje kadrova koji će unaprjeđivati područje tjelesne i zdravstvene kulture, sporta i rekreacije. Suočeni smo s porastom sjedilačkoga načina života, pretilosti, kroničnih bolesti, mentalnoga stresa – sve to zahtijeva stručnjake koji razumiju važnost kretanja i tjelesne aktivnosti u očuvanju zdravlja pojedinca i zajednice. Gospodarski gledano, sport i rekreacija su već odavno važne industrije. U tome smislu Fakultet ima potencijal, ne samo obrazovati stručnjake za potrebe tržišta rada, već i poticati različite inovacije. Na  razini znanstveno-istraživačkoga rada, Kineziološki fakultet će, uz ostalo, razvijati i poticati interdisciplinarna istraživanja – povezujući kineziologiju s ostalim područjima.  U konačnici, vidim fakultet kao nositelja društvenih promjena u kontekstu tjelesnoga vježbanja i sporta te kao prostor koji obrazuje odgovorne stručnjake, promiče zdrav stil života, gradi sportsku kulturu i doprinosi cjelokupnom razvoju društva.

Kako planirate unaprijediti suradnju Kineziološkoga fakulteta s gospodarskim i sportskim sektorom te potaknuti primjenu istraživačkih i stručnih znanja u praksi?

Kineziološki fakultet u Zagrebu, kao vodeća znanstveno-obrazovna ustanova u području kineziologije, ima odgovornost i priliku biti ključni akter u povezivanju znanstvenih spoznaja, obrazovanja i prakse. U tom kontekstu, izuzetno je važno sustavno stvarati i razvijati nove partnerske odnose s različitim gospodarskim subjektima – od sportskih industrija i zdravstvenih ustanova do tvrtki koje djeluju u području sportskih tehnologija, rekreacije, prevencije i zdravoga načina života. Kroz takvu suradnju otvorit će se prostor za realizaciju zajedničkih projekata koji imaju višestruki društveni i gospodarski učinak.

S aspekta sporta, iznimno je važno nastaviti i dodatno razvijati kvalitetnu suradnju s Hrvatskim olimpijskim odborom, nacionalnim sportskim savezima i sportskim klubovima, ali i ostalim krovnim organizacijama sporta u Hrvatskoj. Ova suradnja ključna je za daljnji napredak  sustava sporta u Hrvatskoj, osobito u području razvoja i usavršavanja stručnih kadrova, znanstvene i stručne podrške te primjene suvremenih metoda rada u sportu. Jedan od prioriteta mora biti sustavno jačanje edukacije trenera kroz zajedničke seminare, radionice i programe cjeloživotnoga učenja. Time se osigurava da kadrovi u sportu budu u korak s najnovijim znanstvenim i stručnim spoznajama. Također, zajedničkim djelovanjem Dijagnostičkoga centra i specijaliziranih znanstvenih laboratorija Kineziološki fakultet može ponuditi visokostručne usluge u segmentima dijagnostike sportaša. Zajedničkim aktivnostima moguće je organizirati i stručne skupove, okrugle stolove i edukativne događaje na nacionalnoj i regionalnoj razini, čime bi se dodatno osnažila uloga znanosti u razvoju hrvatskog sporta.

U suvremenom društvu temeljenom na znanju, primjena  rezultata znanstvenih istraživanja i novih spoznaja mora biti sustavno poticana i dostupna širokom krugu korisnika – od stručnjaka do šire javnosti. Ključnu ulogu u tome ima otvorena znanost, koja omogućuje slobodan pristup znanstvenim rezultatima i njihov brži prijenos u praksu. Važan kanal za diseminaciju znanja su različite znanstvene i stručne konferencije, ali i javne tribine, seminari i radionice. Provedba takvih aktivnosti omogućit će razumljiv i primjenjiv prijenos znanstvenih spoznaja.

---

prof. dr. sc. Ivančica Ternjej, Prirodoslovno-matematički fakultet

VIZIJA VODSTVA I ULOGA FAKULTETA U DRUŠTVU ZNANJA

Koje biste temeljne vrijednosti i načela željeli istaknuti u vođenju fakulteta u nadolazećem mandatu?

U razdoblju koje je pred nama, vođenje fakulteta temeljit ću na vrijednostima transparentnosti, izvrsnosti, uključivosti i društvenoj odgovornosti. Prirodoslovno-matematički fakultet treba biti mjesto otvorenoga dijaloga, akademske slobode i stalnoga unaprjeđenja, gdje se uvažavaju različitosti, potiče inovativnost te njeguje kultura odgovornosti i međusobnoga poštovanja. Vodstvo koje promovira skladan odnos sa studentima, nastavnicima, administrativnim osobljem i širom zajednicom važno je za dugoročni uspjeh i ugled naše institucije. Stabilnost i napredak Fakulteta zahtijevaju upravu koja je prisutna, odgovorna i spremna donositi odluke koje, iako ponekad zahtjevne, vode općem dobru.

Koje mjere planirate uvesti kako biste unaprijedili kvalitetu studija, studentski standard i podršku studentima?

Kvaliteta studija jedan je od najvažnijih stupova našega rada. Nastavit će se sustavno praćenje kvalitete nastavnoga procesa putem redovitih evaluacija, povratnih informacija studenata i stručnoga usavršavanja nastavnika. Posebna pozornost bit će usmjerena na daljnjoj modernizaciji kurikuluma kako bi studijski programi ostali usklađeni s razvojem struke, potrebama tržišta rada i međunarodnim standardima. Digitalizacija nastave, integracija suvremenih tehnologija te veća povezanost teorijske i praktične nastave dodatno će unaprijediti obrazovno iskustvo naših studenata.

Studentski standard i podrška studentima neizostavan su dio kvalitete visokoga obrazovanja. Jačat ćemo i dalje razvoj karijernoga centara kroz djelatnosti koje i sad obavlja – psihološko i karijerno savjetovanje, te raznovrsne aktivnosti koje doprinose osobnom i profesionalnom razvoju studenata. Poticat će se uključivanje studenata u procese osiguravanja kvalitete putem angažiranja u strukturama Fakulteta što pridonosi unapređenju sustava visokoga obrazovanja, ali i priprema studente za preuzimanje odgovornih uloga u društvu nakon završetka studija. Također će se raditi na poticanju studentske mobilnosti i uključivanju studenata u znanstvene i stručne projekte već tijekom studija. Osobito važnom vidim suradnju sa studentima kroz Natječaj za financiranje studentskih programa kojim Fakultet financijski podupire studentska istraživanja i aktivnosti u postupku odabira i praćenja, sličnom onome kakav se inače odvija tijekom prijava i provedbe financijskih potpora raznih agencija, zaklada i državnih i javnih tijela, čime studenti dobivaju vrijedno iskustvo koje im je od koristi u budućem radu.

S obzirom na društvene, demografske i gospodarske promjene, kako vidite ulogu svog fakulteta u širem kontekstu društva i znanosti?

U suvremenom društvu koje obilježavaju ubrzane demografske promjene, globalizacija, digitalna transformacija i klimatske prijetnje, PMF ima odgovornost oblikovati obrazovane, kritički osviještene građane spremne odgovoriti na kompleksne izazove današnjice. Fakultet ne može biti izoliran od društva već mora biti njegov aktivni dionik. Naš doprinos ne mjeri se samo brojem diplomanata, već i njihovim utjecajem u zajednici, znanosti i gospodarstvu. Prirodoslovno-matematički fakultet treba ustrajati da ostane važan pokretač društvenih promjena, inovacija i znanstvenoga napretka društva.

Na koji način planirate dodatno potaknuti interes za STEM područja, osobito nastavničke smjerove, i afirmirati važnost znanstvenoga obrazovanja u suvremenom društvu?

Jedan od strateških ciljeva PMF-a je jačanje interesa za STEM područja, osobito za nastavničke studije, što zahtijeva strateški i višedimenzionalan pristup. Potrebno je sustavno raditi na afirmaciji nastavničke profesije: vraćanju njezina društvenoga ugleda, osnaživanju nastavnika kroz stalno stručno usavršavanje, ali i kroz bolje radne uvjete i mogućnosti profesionalnoga razvoja. To uključuje afirmaciju uloge nastavnika kao nositelja znanstvenoga obrazovanja u osnovnim i srednjim školama te promociju znanosti kroz popularno-znanstvene aktivnosti, radionice i mentorstva. Važno je održavati povezanost fakulteta s osnovnoškolskim i srednjoškolskim obrazovanjem kako bismo kod učenika na vrijeme probudili interes za znanost i tehnologiju, ali i ukazali na širu društvenu vrijednost znanstvene pismenosti.

Na kraju, znanost nije sama sebi svrha – ona mora služiti čovjeku i društvu. U budućem razdoblju vidim PMF kao mjesto izvrsnosti, otvorenosti i napretka, ali i kao oslonac generacijama koje dolaze u težnji prema budućnosti temeljenoj na znanju, inovacijama i zajedništvu.

---

prof. art. Srđan Filip Čaldarović, Muzička akademija

OČUVANJE GLAZBENE BAŠTINE, RAZVOJ UMJETNIČKOGA STVARALAŠTVA I JAČANJE SURADNJE

Koje biste temeljne vrijednosti i načela željeli istaknuti u vođenju fakulteta u nadolazećem mandatu?

Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj. Danas je središnje glazbeno učilište visokih umjetničkih vrijednosti i vrhunskoga nastavničkoga kadra. Misija Muzičke akademije je nastavak izvrsnosti visokoškolskoga obrazovanja u svim granama glazbene umjetnosti i znanosti, skrb o glazbenoj baštini, obogaćivanje glazbenoga života i očuvanje  društvenih i kulturnih vrijednosti grada Zagreba i Republike Hrvatske. U skladu sa Strategijom Muzičke akademije, istaknuo bih sljedeće vrijednosti koje treba njegovati i dodatno oplemenjivati: izvrsnost u izvedbi studijskih programa, prepoznatljivost naših umjetničkih dosega i jačanje međunarodne i međuinstitucijske suradnje, povećanje vidljivosti umjetničkoga područja te pridonošenju razumijevanju specifičnosti umjetničke nastave, poticati akademsku izvrsnost i čestitost, slobodu govora, izražavanja i stvaranja te poticati transparentnost, otvorenost i komunikaciju.

Koje mjere planirate uvesti kako biste unaprijedili kvalitetu studija, studentski standard i podršku studentima?

Muzička akademija svake godine na svoje studijske programe prima oko 100 do 115 studenata tako da ih na svih pet godina studija studira oko 550 zajedno s apsolventima. Na tržištu rada prema podacima Državnoga zavoda za statistiku svi naši diplomirani studenti lako nalaze posao, čak su neke grane deficitarne, poput klavira i glazbene pedagogije. Kvote za upise određuju se u veljači za narednu akademsku godinu i već godinama variraju prema brojci primljenih studenata na prijemnom ispitu. Interes prijavljenih obično je dvostruko veći od broja primljenih kandidata, dakle prijava za studij je uglavnom preko dvjesto. Nastava na Muzičkoj akademiji, posebno kada je riječ o individualnoj nastavi instrumenta i pjevanja, ima jedinstvenu i ključnu ulogu u procesu obrazovanja glazbenika. Ova vrsta nastave odražava specifične potrebe umjetničkoga razvoja studenata, gdje su personalizirani pristup, intenzivan rad i prilagođavanje individualnim sposobnostima presudni za postizanje visokoga stupnja izvrsnosti. Uz nastavni i umjetnički rad sa studentima, nužno je biti svjestan činjenice kako se radi o mladim ljudima u kasnoj adolescentskoj i mlađoj odrasloj dobi, koji su tijekom studiranja na svojevrsnoj životnoj prekretnici. Ovaj period je za mnoge studente sam po sebi izazovan i zahtjevan. Kao dio bitne premise kako bi student trebao biti u središtu pozornosti, nužno je kontinuirano osiguravati različite vidove profesionalne i psihološke dodatne edukacije i potpore svim studentima kojima je to potrebno. Prošlo je razdoblje, sa svim stresovima i kriznim događajima koji su za nama, samo dodatno potvrdila ovu nužnost. Smatram kako ne možemo govoriti o akademskoj ili umjetničkoj uspješnosti bez da obrazujemo i odgajamo zadovoljne, samosvjesne, sretne i zdrave osobe koje će danas biti dio iste takve akademske, a sutra profesionalne zajednice i društva. Za Akademiju u ovu svrhu smatram ključnim formiranje Ureda za podršku studentima kroz koji će se usustaviti i dalje razvijati svi do sada uspostavljeni oblici podrške i pomoći.

S obzirom na društvene, demografske i gospodarske promjene, kako vidite ulogu svoje akademije u širem kontekstu društva i umjetnosti?

U društvenom kontekstu, Muzička akademija važna je ne samo kao obrazovna institucija već i kao jedan od vodećih organizatora koncertnoga života u gradu Zagrebu i Republici Hrvatskoj. Uz najvažnije, velike projekte udruženoga umjetničkoga područja, Akademija na tjednoj bazi organizira koncerte, radionice, seminare na kojima sudjeluju studenti i nastavnici Muzičke akademije kao i gostujući nastavnici s partnerskih institucija. Održivost pozicije Akademije kao krovne institucije na području glazbenoga obrazovanja u Republici Hrvatskoj podrazumijeva kontinuiran rad na osiguravanju  kapaciteta i resursa u dijelovima koje sami možemo kontrolirati i koji izravno utječu na naš rad, kao i aktivno sudjelovanje u društvenim, političkim, administrativnim i drugim procesima koji na nas indirektno utječu. Odgovornost budućega dekana bit će nastavak sudjelovanja u aktivnostima koje vode poboljšanju uvjeta rada, pozicije i daljnjega razvoja cjelokupnoga umjetničkoga područja u visokom obrazovanju. Kroz suradnju s kolegicama i kolegama drugih umjetničkih sastavnica u okviru navedenih aktivnosti nužno je zagovarati bolju poziciju umjetničkoga područja i umjetničkoga obrazovanja te kontinuirano senzibilizirati sudionike o vrijednostima i važnosti umjetničkoga obrazovanja, kao i nužnosti te društvenoj potrebi ulaganja u razvoj područja umjetnosti i kulture.

Kako vidite buduće korake u jačanju prepoznatljivosti umjetničkoga rada Muzičke akademije u javnosti te koje biste modele financiranja voljeli razvijati kako bi se osigurala stabilna podrška umjetničkoj i nastavnoj djelatnosti?

Smjer kojim bi Akademija trebala ići u narednom razdoblju nije samo u otvaranju novih studijskih programa, već u unapređenju postojećih, uvođenjem novih interesantnih izbornih kolegija te moderniziranjem opreme za obrazovanje i rad. Glazba kao takva se permanentno razvija, stoga i mi kao institucija moramo pratiti te promjene i uvoditi nove sadržaje koje će povećati kompetencije našim studentima u budućem zapošljavanju i učiniti ih konkurentnijima na tržištu rada u Hrvatskoj a i inozemstvu. Plan za budućnost je svakako uvođenje studija na engleskom jeziku, uvođenje Umjetničkih doktorskih instrumentalnih studija kao i konstantan i planski smišljen rad na boljoj vidljivosti i promidžbi naše Akademije kao jedne od najkvalitetnijih obrazovnih institucija u Europi. Kao vid razvoja studijskih programa na Akademiji vidim i kvalitetnije povezivanje s alumnima Akademije, danas profesionalcima u područjima za koja su se obrazovali, nerijetko s prepoznatim i respektabilnim domaćim i međunarodnim karijerama. Većina alumna na Akademiju dolazi na izvedbe, festivale i druga događanja, no vrlo je malo organiziranih aktivnosti u vidu radionica i masterclassova kroz koje bi svoja specifična znanja i iskustva stečena u profesionalnom radu mogli prenositi na studente. Kontakti i komunikacija s alumnima može se shvatiti i kao vid karijernoga savjetovanja, odnosno kontakta s poslodavcima, jer su vrlo često upravo alumni aktivni u tvrtkama, umjetničkim organizacijama i ustanovama u kojima će u perspektivi studentice i studenti moći tražiti svoje profesionalne angažmane. Alumne bi bilo vrijedno uključiti i u evaluaciju studijskih programa koje izvodimo, kako bi nam dali uvid u relevantnost naših studijskih programa i metoda. Financiranje umjetnosti je uvijek, nažalost nedostatno, tako da Akademiji želim što veća sredstva za ostvarivanje umjetničkih i znanstvenih programa u budućnosti.