Kongres stomatologa u Dubrovniku: Odlična ravnoteža znanosti i kliničkog rada

Stomatološki fakultet još je jednom pokazao zašto spada među internacionalno najpriznatije i najcjenjenije sastavnice Sveučilišta u Zagrebu. Naime, organizacijom devetog po redu Međunarodnog kongresa Stomatološkog fakulteta u Dubrovniku, svojim su studentima, ali i kolegama iz cijele zemlje priuštilli vrhunska predavanja i radionice. Predavači su opet bili eminentni hrvatski i europski znanstvenici, stručnjaci koji svoja predavanja temelje na znanstvenim činjenicama, a teme njihovih predavanja uvijek su recentne i korisne polaznicima Kongresa u svakodnevnoj praksi.

Dekanica zagrebačke Stomatologije Zrinka Tarle na Kongresu je podsjetila kako je Fakultet nedavno obilježio 100 godina obrazovanja u stomatologiji u Republici Hrvatskoj i 60 godina samostalnosti Stomatološkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Gotovo sedam tisuća diplomiranih studenta te 470 doktora znanosti dokaz su uspješne tradicije, kao i zalog za budućnost:

– Naša je misija i poticanje cjeloživotnog učenja, pa Fakultet održava 30 različitih tečajeva, konferencija, radionica. Stoga je i organizacija ovog Kongresa važna za očuvanje te misije, kao i za podizanje kvalitete svih djelatnika i studenata zagrebačke Stomatologije. Uz strane predavače, pozvali smo i vrhunske praktičare iz Hrvatske te sam sigurna da ovogodišnje izdanje skupa definitivno zadovoljava interese svih okupljenih u Dubrovniku, poručila je dekanica Tarle.

Sudionike Kongresa je u ime grada domaćina pozdravila i Jelka Tepšić, zamjenica gradonačelnika Dubrovnika, poželjevši svim sudionicima ugodan boravak, ali i unapređivanje svojih znanja, stomatoloških kompetencija. Čemu ovakve konferencije i služe.

VRHUNSKI ZNANSTVENICI I KLINIČARI PODIJELILI SVOJA ZNANJA

Prvog dana Kongresa, održan je radni tečaj za studente i kolege stomatologe koje je vodilo dvoje profesora Stomatološkog fakulteta u Zagrebu – izv. prof. dr. sc. Bernard Janković i izv. prof. dr. sc. Danijela Marović.

– Na mom tečaju govorio sam o strojnoj instrumentaciji korijenskih kanala koja bitno olakšava jedan od najzahtjevnijih terapijskih postupaka u stomatologiji, a to je endodontsko liječenje zuba. Specifičnost ovoga liječenja je što kliničar mora jako dobro poznavati tijek upalnog procesa kako bi mogao na pravi način reagirati u svakoj fazi toga procesa, a sve u svrhu pomoći pacijentu koji dosta često dolazi s jakim bolovima a ponekad i dosta lošeg općeg zdravstvenog stanja. Nažalost, dosta često nam dolaze pacijenti u već poodmakloj fazi karijesne lezije koja je već zahvatila dobar dio zuba, prodrla u pulpnu komoru i tako uzrokovala upalu čija je posljedica jaka bol zbog koje je pacijenti došao u našu kliniku. To je nažalost puno prekasno, a moglo se spriječiti redovitim kontrolnim pregledima kod stomatologa koji bi karijes mogao dijagnosticirati već u ranoj fazi nastanka bez potrebe za zahtjevnim i skupim endodontskim liječenjem, objasnio je za Universitas portal profesor Bernard Janković.

Endodoncija kao grana stomatologije je dugo bila zanemarena, dodaje, i nije se razvijala u skladu s potrebama kliničke prakse. Srećom,  u zadnjih petnaestak godina to se značajno mijenja zahvaljujući, između ostalog, i ovakvim tečajevima. Taj trend se vidi i u interesu studenata zagrebačke Stomatologije, koji sve više uviđaju kompleksnost ovog liječenja i provode te zahvate na vrlo visokoj razini.

Janković je djelatnik Zavoda za endodonciju s restaurativnom dentalnom medicinom i sudionik je ovoga Međunarodnog kongresa od samih početaka:

– Ovaj kongres po meni predstavlja odličnu ravnotežu znanosti i kliničkog rada. Zahvaljujući vrhunskim predavačima, nude se teme predavanja koje su s jedne strane klinički vrlo interesantne, a s druge strane vrlo kvalitetno poduprte znanstvenim činjenicama. Gosti su uvijek vrhunski znanstvenici i kliničari, od kojih su neki postali i naši dragi prijatelji, prijatelji našeg Fakulteta, grada i naše države.

Polaznici radionice „Dizajn osmijeha kompozitima – jednostavna rješenja za složene estetske zahvate” naučili su pak postulate idealnog osmijeha i zlatne proporcije u dizajnu osmijeha. Najveći fokus bio je potpuno novoj metodi rada kompozitnim materijalima kojom se postižu izvanredni estetski rezultati, ističe za Universitas portal profesorica Danijela Marović:

– Mnogi naši pacijenti nezadovoljni su s razmakom među prednjim zubima, tzv. dijastemama, no ne žele se podvrgnuti invazivnim brušenjima zuba niti dugotrajnim terapijama. Za njih je ova metoda idealna, jer u jednom danu mogu dobiti prekrasan osmijeh bez brušenja zuba. Stomatolozima je također atraktivna jer je postupak rada jednostavan, u samo tri koraka po zubu, bez pomoći zubnog laboratorija. Skraćeno je i vrijeme potrebno za komplicirani odabir više nijansa kompozita, jer se radi samo s jednom nijansom. Postupak je nadahnut napretkom kompozitnih materijala, ali i genijalnim pristupom koji je razvio dr. Jordi Manauta. Diskutirali smo o prikladnosti te metode rada za određene situacije te njezinim alternativama. Govorili smo i o preoblikovanju zuba te standardnom polikromatskom postupku nadoknade zubnog tkiva u prednjih zuba. Praktično, polaznici radnog tečaja isprobali su tehnike zatvaranja dijastema jednom nijansom kompozita, izrada kompozitne restauracije incizalnog brida, te poliranje i površinsko teksturiranje kompozitne restauracije.

DUGOVJEČNOST I ISPLATIVOST ZAHVATA

Nakon službenog otvorena Kongresa, prvo plenarno predavanje održao je Reinhard Hickel sa Ludwig-Maximilians-University of Munich pod nazivom „Izravni ili neizravni nadomjesci – što je bolje i kada koristiti?“ U svome izlaganju, upitao se – kad god pacijent treba restauraciju zuba, postavlja se pitanje koji je materijal najbolji u toj situaciji i treba li preferirati izravnu ili neizravnu restauraciju. Niz je parametara, objašnjava, koji utječu na odabir materijala za ispune za pojedinog pacijenta, posebice dob i zdravstveno stanje pacijenta, mjesto i veličina kaviteta, mogućnosti izolacije, čimbenici rizika poput visokog karijesa, erozije ili bruksima, ali također i ekonomska razmatranja i naknada. Svi ti čimbenici utjecat će na izbor materijala i zahvata za pojedinog pacijenta. Općenito, izravne adhezijske restauracije obično zahtijevaju manji gubitak tvrdog zubnog tkiva gdje, kao u slučaju vrlo velikih kaviteta, neizravne restauracije mogu imati neke prednosti, ali su obično skuplje, zaključio je profesor Hickel. Na kraju svog predavanja, usporedio je podatke o dugovječnosti i isplativosti spomenutih zahvata.

Thomas Attin sa Sveučilišta u Zurichu u predavanju „Kako izbjeći uobičajene neuspjehe u adhezijskoj stomatologiji?“ poručio je kako je i svakodnevnim rutinskim tretmanima važno je znati da se može dogoditi niz grešaka koje mogu utjecati na ishod terapije i izravne adhezijske restauracije. Predavanje je fokusirao na različite aspekte i radne korake koji nose rizik od izvora neuspjeha, poput načina primjene adheziva, primjene i rukovanja kompozitom, predtretmana strukture zuba i dr. Iz ovih razmatranja, navodi Attin, proizlaze preporuke koje pomažu stomatolozima da povećaju kvalitetu svojih izravnih adhezijskih kompozitnih nadomjestaka.

U nastavku Kongresa, predavanja su održali profesorica Elisabetta Cotti „Endodontsko liječenje mladih traumatiziranih zuba“, izvanredni profesor Marko Jakovac „Protokoldigitalni tijek rada u fiksnoj protetici“, profesore Iva Alajbeg i Senka Meštrović „Ortodoncija i temporomandibularni poremećaji – što znamo, a što još trebamo istražiti?“ te naposlijetku, profesor Amir Ćatić “Moderni klinički protokoli u pacijentu usmjerenoj implantoprotetskoj terapiji“.

Sažetke izlaganja možete pronaći u Knjižnici 9. Međunarodnog kongresa Stomatološkog fakulteta.

Kongres je završio studentskim oralnim prezentacijama, kojima su pokazali što su dosad naučili na Stomatološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.