Za Universitas portal piše izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić s Geofizičkog odsjeka PMF-a, voditeljica Centra za klimatološka istraživanja PMF-a
Sve češće svjedočimo ekstremnim meteorološkim prilikama. Javljaju se pijavice, tornada, obilne kiše i katastrofalne poplave, iznimne vrućine, a ponekad nas zimi zapljusne arktička hladnoća.
Je li klima na našoj Zemlji postala ćudljiva? Uzvraća li nam Zemlja udarac? Jesmo li nepovratno poremetili klimatsku ravnotežu i zagazili u eru velikih klimatskih nepogoda?
Mnogo je takvih pitanja danas prisutno u medijima. Klimom i klimatskim promjenama se bave znanstvenici, ali sve su češće njima okupirani i laici, a te su teme postale predmet mnogim razgovorima i interpretacijama.
Teško je dati egzaktne odgovore na gore postavljenja pitanja, i teško će se naći ozbiljan klimatolog koji će ove nedavne vremenske nepogode pripisati isključivo globalnom zatopljenju.
Ipak, nesumnjivo je da se klima na Zemlji mijenja i da je tome čovjek značajno pridonio. Svojim je djelovanjem čovjek uvelike promijenio izgled Zemljine površine i sastav atmosfere te tako izazvao globalno zagrijavanje i s njime povezane promjene.
U zadnje se vrijeme često spominje pojava atmosferskih blokirajućih polja (eng. blocking patterns) kojima se pripisuje ‘krivnja’ za nedavne ekstremne vremenske neprilike i postavlja se pitanje njihove povezanosti s klimatskim promjenama. Blokirajuća se polja uočavaju kao poseban oblik polja tlaka zraka, odnosno geopotencijala, s izraženim grebenom visokog tlaka.
U morima će uskoro biti više plastike nego riba
Znamo da na vrijeme utječu barički sustavi, tj. anticiklone, ciklone i s njima povezane fronte koje se u umjerenim zemljopisnim širinama premještaju od zapada prema istoku, zajedno s prevladavajućim zapadnim vjetrovima. Općenito možemo reći da ciklone donose nestabilno, promjenjivo i oblačno vrijeme s kišom, dok su anticiklone praćene vedrim, suhim i postojanom vremenom. Kako se barički sustavi izmjenjuju, tako se izmjenjuje i njihov utjecaj na vrijeme.
Ponekad se može dogoditi da nad određenim područjem polje visokog tlaka postane gotovo stacionarno neko duže vrijeme. U takvim je uvjetima uobičajeno atmosfersko strujanje oslabljeno ili zaustavljeno pa se takva polja nazivaju blokirajuća polja. Tada ne dolazi do uobičajene izmjene baričkih sustava, a time niti do promjene vremena.
Zagrebu hitno trebaju nove zelene površine jer se previše zagrijava
Na primjer, na području nad kojim je blokirana ciklona prevladava nestabilno, oblačno i kišovito vrijeme pa su tada tamo moguće velike količine oborine. Područje koje se nalazi ispod stacionarnog polja visokog tlaka je u uvjetima stabilnog vremena zbog čega može doći do pojave iznimno visokih temperatura zraka i razvoja toplinskih valova.
Kao posljedica ustrajnih ‘blockinga’, moguće su meteorološke situacije kao što su ove vezane uz nedavne katastrofalne poplave u Njemačkoj i Belgiji ili pak iznimne vrućine kao što su bile u Kanadi i SAD-u.
Blokirajuća polja se uobičajeno događaju u atmosferi i nisu isključiva posljedica klimatskih promjena. Ipak, takve situacije postaju češće i dugotrajnije uslijed klimatskih promjena.
Glavni krivac za to je topljenje arktičkog leda zbog čega se to područje ubrzano zagrijava. Led je vrlo važna komponenta klimatskog sustava jer reflektira sunčevo zračenje nazad u svemir i tako sudjeluje u uspostavljanju radijacijske ravnoteže na Zemlji i održavanju temperature unutar uobičajenih vrijednosti. Kada se led otopi, više sunčeve energije dopire u Zemljin klimatski sustav i ona se jače zagrijava. Arktičko područje postaje toplije i tako se smanjuje razlika u temperaturi između tropskog i polarnog područja, tj. smanjuje se meridionalni gradijent temperature. Razlika u temperaturi tropskog i polarnog područje je iznimno važna jer utječe na mlaznu struju (vrlo jake vjetrove koji pušu u uskom pojasu u visokim atmosferskim slojevima). Ako se smanji meridionalni gradijent temperature (a to se događa kao posljedica otapanja arktičkog leda), mlazna struja usporava i postaje valovita, tj. ona meandrira. Takva oslabljena i valovita mlazna struja je pogodna za razvoj “blockinga” i ekstremnih vremenskih prilika. Nažalost, u uvjetima toplije klime sve češće možemo očekivati slabljenje mlazne struje i njeno meandriranje.
Znanstvena su istraživanja pokazala da je slabljenje mlazne struje ljeti povezano s razvojem uvjeta koji podržavaju razvoj intenzivnih toplinskih valova i pojavu velikih vrućina. S druge strane, zimi su uslijed valovite i oslabljene mlazne struje mogući prodori hladnog polarnog zraka nad umjerene geografske širine kada se na tom području javljaju iznimno niske temperature zraka pa kažemo da nas je zadesila polarna hladnoća.
Krajnje je vrijeme da se počnemo brinuti o budućnosti planete
Klimatske promjene nesumnjivo donose brojne znanstvene izazove i predstoji nam puno rada kako bismo bolje spoznali i shvatili procese koji se događaju u ovakvim poremećenim klimatskim uvjetima. Nužno je unaprijediti numeričke modele koji će moći pravodobno i precizno prognozirati ekstremne meteorološke pojave, kako bismo se mogli boriti sa sve ćudljivijim vremenom i nepogodama koje nam ono donosi.
